Inda koshikalimo

Inda koshikalimo

OSHITUKULWA SHOKUKONAKONWA  19

EIMBILO 22 Ouhamba woye, oo wa dikwa po, nau uye!

Oshike tu shii shi na sha nanghee Jehova ta ka tokola ovanhu monakwiiwa?

Oshike tu shii shi na sha nanghee Jehova ta ka tokola ovanhu monakwiiwa?

“Jehova . . . ina hala nande oumwe a hanaunwe po.”2 PET. 3:9.

ENENEDILADILO

Ohatu dulu okukala noushili kutya Jehova ota ka tokola ovanhu pauyuki monakwiiwa.

1. Omolwashike hatu dulu okutya otu li pefimbo litunhula?

 OTU li pefimbo litunhula neenghono! Efiku keshe, ohatu mono nghee oinima oyo ya xunganekwa mOmbiibeli tai wanifwa. Pashihopaenenwa, otu wete nghee “ohamba yokoumbangalanhu” nosho yo “ohamba yokoumbuwanhu” tadi kondjele eenghonopangelo. (Dan. 11:40) Otu wete yo nghee onghundana iwa yOuhamba waKalunga tai udifilwa ounyuni aushe, novanhu omamiliyona ova hoolola okulongela Jehova. (Jes. 60:22; Mat. 24:14) Ohatu pewa eendja dopamhepo da henena “pefimbo la wapala.” — Mat. 24:​45-47.

2. Oshike hatu dulu okukala tu na oushili musho, noshike twa pumbwa okudimina?

2 Jehova ota twikile oku tu kwafela tu kale tu na eudeko la yela li na sha noiningwanima ya fimana, oyo tai ka ningwa monakwiiwa. (Omayel. 4:18; Dan. 2:28) Ohatu dulu okukala noushili kutya, eshi oudjuu munene tau ka hovela ohatu ka hangwa tu shii ashishe osho twa pumbwa okushiiva, opo tu lididimike nokutwikila okukala moukumwe pefimbo olo lidjuu. Ashike otwa pumbwa okudimina kutya ope na oinima imwe oyo tuhe shii i na sha nonakwiiwa. Moshitukulwa eshi, tete ohatu ka kundafana kutya omolwashike twa pepaleka osho twa li twa popya nale shi na sha noiningwanima oyo. Opo nee, ohatu ka tala yo koinima imwe oyo tu shii i na sha nonakwiiwa nosho yo onghedi omo Tate yetu womeulu ta ka katuka.

OSHO TUHE SHII

3. Ovanhu ovo ihava longele Jehova otwa li twa popya kutya itava ka dula okuninga shike, konima ngeenge oudjuu munene owa hovele, nomolwashike twa li twa fika pexulifodiladilo la tya ngaho?

3 Nale, otwa li twa popya kutya ngeenge oudjuu munene owa hovele, ovo inava itavela muKalunga itava ka mona vali omhito yoku mu longela nokuxupifwa puArmagedon. Otwa li twa fika pexulifodiladilo la tya ngaho, molwaashi otwa li hatu diladila kutya ehokololo li na sha nEyelu ola li tali faneke osho tashi ka ningwa monakwiiwa. Pashihopaenenwa, otwa li twa popya kutya, ngaashi ashike ovanhu va li itava dulu okuya mo mongulu yomomeva, konima eshi Jehova a idila omuvelo, ovanhu ovo ihava longele Jehova itava ka dula oku mu longela nokuxupifwa, ngeenge oudjuu munene wa hovele. — Mat. 24:​37-39.

4. Omolwashike tuhe na vali okudiladila kutya ehokololo li na sha nEyelu otali faneke osho tashi ka ningwa monakwiiwa? Shi yelifa.

4 Mbela oshi li ngoo pandunge okupopya kutya oshinima keshe osho sha li sha ningwa pefimbo lEyelu otashi faneke oshinima shonhumba osho tashi ka ningwa monakwiiwa? Ahawe. Omolwashike? Omolwaashi kape na omushangwa wokondadalude oo tau yambidida oshinima sha tya ngaho. a Jesus okwa yelekanifa oiningwanima ‘yopefimbo laNoa’ naayo yopefimbo letu. Ndele ina popya kutya oinima aishe oyo ya ningwa pefimbo laNoa, ngaashi eshi Jehova a li a idila omuvelo wongulu yomomeva, otai faneke osho tashi ka ningwa monakwiiwa. Ashike osho inashi hala kutya itatu dulu okulihonga sha mehokololo laNao nEyelu.

5. (a) Eenghatu dilipi Noa a li a katuka ofimbo Eyelu inali hovela? (Ovaheberi 11:7; 1 Petrus 3:20) (b) Efaafano lilipi li li pokati koilonga yokuudifa kunena naayo yopefimbo laNoa?

5 Eshi Noa a uda etumwalaka laJehova lelondwelo, okwa li a ulika kutya oku na eitavelo, eshi a tunga ongulu yomomeva. (Lesha Ovaheberi 11:7; 1 Petrus 3:20.) Sha faafana kunena, ovanhu ovo tava udu onghundana iwa yOuhamba waKalunga ova pumbwa okuulika eitavelo, mokutula moilonga osho tave lihongo. (Oil. 3:​17-20) Petrus okwa popya kutya Noa okwa li “omuudifi wouyuki.” (2 Pet. 2:5) Ndele ngaashi twa kundafana moshitukulwa sha tetekela, katu shi shii ngeenge Noa okwa li a unganeka oshikonga shokuudifila ovanhu aveshe ovo va li kombada yedu, ofimbo Eyelu inali uya. Kunena ohatu udifile ovanhu mounyuni aushe, nohatu wanifa po nouladi oshilonga sha tya ngaho. Ashike nonande ohatu ningi eenghendabala, itatu ka dula okuudifila ovanhu aveshe, ofimbo exulilo inali uya. Omolwashike?

6-7. Omolwashike hatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya itatu ka dula okuudifila onghundana iwa omunhu keshe kombada yedu, ofimbo exulilo inali uya? Shi yelifa.

6 Natu ka kundafaneni osho Jesus a popya shi na sha noilonga yetu yokuudifa. Okwa xunganeka kutya onghundana iwa otai ka udifilwa “ounyuni aushe opo ovanhu vomoiwana aishe ve i ude.” (Mat. 24:14) Exunganeko olo otali wanifwa po kunena shi dulife nale. Etumwalaka lOuhamba otali udifilwa ovanhu momalaka e dulife 1 000, nokekwafo lo-jw.org ovanhu vahapu mounyuni otava dulu okulihonga kombinga yonghundana iwa yOuhamba.

7 Ashike Jesus okwa li a lombwela ovashikuli vaye kutya itava ka dula okumana “okuudifila moilando aishe,” ile okuudifila ovanhu aveshe ofimbo ina aluka. (Mat. 10:23; 25:​31-33) Eendjovo daJesus otadi longo yo nokunena. Ovanhu omamiliyona kunena ove li moitukulwa omo oilonga yetu ya shilikwa neenghono. Shikwao vali, ohaku dalwa ounona omafele momunute keshe. Ashike ohatu ningi eenghendabala ngaashi hatu dulu, opo onghundana iwa i udifilwe ovanhu ‘vomoiwana, omihoko nomalaka aeshe.’ (Eh. 14:6) Ndele oushili ou li a pa kutya itatu ka dula okuudifila onghundana iwa omunhu keshe kombada yedu, ofimbo exulilo inali uya.

8. Epulo lilipi tashi dulika tu lipule shi na sha nanghee Jehova ta ka tokola ovanhu monakwiiwa? (Tala yo efano)

8 Osho osha etifa po epulo e li kutya: Jehova nosho yo Omona, oo e lineekelelwa oshinakuwanifwa shokutokola, otava ka ungaunga ngahelipi novanhu ovo tava ka hangwa inava udifilwa onghundana iwa, ofimbo oudjuu munene inau hovela? (Joh. 5:​19, 22, 27; Oil. 17:31) Omushangwa woshipalanyole shoshitukulwa eshi owa ti kutya Jehova “ina hala nande oumwe a hanaunwe po.” Ponhele yaasho, “okwa hala ovanhu aveshe ve lidilulule.” (2 Pet. 3:9; 1 Tim. 2:4) Nonande otu shii oinima aishe yo kombinga yaJehova, ine tu lombwela natango kutya ota ka tokola ngahelipi ovanhu monakwiiwa, ovo tava ka hangwa inava mona omhito yokuudifilwa onghundana iwa. Oshoshili kutya Jehova ina pumbwa oku tu lombwela oshinima keshe osho a ninga, ile osho ta ka ninga.

Jehova ota ka ungaunga ngahelipi novanhu ovo inava mona omhito yokuudifilwa onghundana iwa, ofimbo oudjuu munene inau hovela? (Tala okatendo 8) c


9. Jehova okwe tu hololela shike mOmbiibeli?

9 Jehova okwe tu hololela, okupitila mEendjovo daye, oinima imwe oyo ta ka ninga. Pashihopaenenwa, Ombiibeli oye tu lombwela kutya Jehova ota ka nyumuna “ovalunde,” ovo va li inava mona omhito yokuudifilwa onghundana iwa, nova lundulule elihumbato lavo. (Oil. 24:15; Luk. 23:​42, 43) Naasho osha etifa po vali omapulo amwe a fimana.

10. Omapulo amwe elipi a holoka po?

10 Mbela ovanhu aveshe, ovo tava ka fya poudjuu munene, otava ka hanaunwa po fiyo alushe noitava ka nyumunwa? Omishangwa ode shi yelifa kutya ovo ve li omhinge naJehova, ote ke va hanauna po puArmagedon noite ke va nyumuna. (2 Tes. 1:​6-10) Ndele ongahelipi shi na sha navamwe ovo tashi dulika va fya koiponga yopaushitwe, koiponga imwe vali, ile va dipawa kovanhu vakwao? (Omuud. 9:11; Sak. 14:13) Mbela vamwe vomuvo otava ka kwatelwa ‘movalunde,’ ovo tava ka nyumunwa mounyuni mupe? Katu shi shii.

OSHO TU SHII

11. Ovanhu otava ka tokolwa she likolelela kushike puArmagedon?

11 Otu shii oinima imwe i na sha noiningwanima oyo tai ka ningwa monakwiiwa. Pashihopaenenwa, otu shii kutya Jesus ota ka tokola ovanhu ve li eedi, ile oikombo she likolelela konghedi omo va li hava ungaunga novamwaxe vaKristus. (Mat. 25:40) Ovo tava ka talika ko ve li eedi ove na okukala va li hava yambidida ovavaekwa nosho yo Kristus. Otu shii yo kutya vamwe vomovamwaxe vaKristus otava ka hangika natango kombada yedu, ofimbo oudjuu munene inau hovela, noitava ka ya meulu, fiyo osheshi Armagedon a hovela. Ovanhu otava ka kala ve na omhito yokutwikila okuyambidida ovamwaxe vaKristus nosho yo oilonga oyo tava longo, ofimbo ve li natango kombada yedu. (Mat. 25:​31, 32; Eh. 12:17) Omolwashike ouyelele oo wa fimana?

12-13. Vamwe otashi dulika ve ke linyenge ngahelipi, ngeenge va mono ehanauno ‘laBabilon Shinene’? (Tala yo efano)

12 Nokuli nongeenge oudjuu munene wa hovele, otashi dulika vamwe, ovo tava ka mona nghee “Babilon Shinene” tashi hanaunwa po, va ka dimbuluke nghee Eendombwedi daJehova da kala nokuudifa kombinga yoshiningwanima osho. Mbela otashi dulika osho shi ke linyengife vamwe va lundulule omitima davo? — Eh. 17:5; Hes. 33:33.

13 Osho osha faafana naasho sha li sha ningwa muEgipiti pefimbo laMoses. Dimbuluka kutya “eemhunga dovanhu va lumbakana” oda li da waimina Ovaisrael, eshi tava tembuka muEgipiti. Vamwe vomovanhu va tya ngaho otashi dulika va li va hovela okukala ve na eitavelo, eshi va mona nghee Omahandukilo Omulongo, oo a popiwa kuMoses, a wanifwa. (Ex. 12:38) Ngeenge oshinima sha faafana osha ka ningwa, konima eshi Babilon Shinene sha hanaunwa po, mbela ohatu ka diladila kutya kashi li pauyuki, eshi vamwe tava ka pitikwa ve tu waimine diva fimbo Armagedon ine uya? Hasho nandenande! Otwa hala okuhopaenena Tate yetu womeulu, oo e li “Kalunga omunanghenda nomunalukeno, iha handuka diva noku na filufilu ohole i na oudiinini nomunashili.” bEx. 34:6.

Vamwe ovo tava ka mona ehanauno ‘laBabilon Shinene’ otashi dulika va ka dimbuluke kutya Eendombwedi daJehova oda dja hadi udifa kombinga yoshiningwanima osho (Tala okatendo 12-13) d


14-15. Mbela onakwiiwa yomunhu oye likolelela kutya okwa fya naini, ile kutya oha kala peni? Shi yelifa. (Epsalme 33:​4, 5)

14 Omafimbo amwe, omumwatate, ile omumwameme otashi dulika a popye kombinga yomupambele waye, oo a fya ehe fi Ondombwedi yaJehova, ta ti: “Oshi xwepo e shi a fya, ofimbo oudjuu munene inau hovela, molwaashi oku na eteelelo loku ka nyumunwa monakwiiwa.” Inashi puka okupopya ngaho. Ashike onakwiiwa yomunhu inai likolelela kutya okwa fya naini. Jehova oku li Omutokoli a denga mbada, noha tokola alushe pauyuki. (Lesha Epsalme 33:​4, 5.) Ohatu dulu okukala noushili kutya “Omutokoli wedu alishe” ota ka longa alushe osho sha yuka. — Gen. 18:25.

15 Ohatu dulu okufika pexulifodiladilo kutya onakwiiwa yomunhu inai likolelela konhele opo hadi. Kashi li pandunge okudiladila kutya Jehova ota ka tokola ovanhu omamiliyona ve li “oikombo,” molwaashi ve li moilongo omo inamu udifilwa etumwalaka lOuhamba. (Mat. 25:46) E li Omutokoli omuyuki wedu alishe, oku na ko nasha noohandimwe va tya ngaho shi dulife fye. Katu shi shii kutya Jehova ota ka yukifa ngahelipi oinima poudjuu munene. Otashi dulika vamwe vomovanhu ovo, va ka mone omhito yokulihonga kombinga yaJehova, va itavele muye noku mu yambidida, eshi ta yapulifa edina laye. — Hes. 38:16.

Nokuli nongeenge oudjuu munene wa hovele, . . . mbela otashi dulika osho shi ke linyengife vamwe va lundulule omitima davo?

16. Oshike twe lihonga kombinga yaJehova? (Tala yo efano)

16 Eshi twa konakona Ombiibeli, otwe lihonga kutya Jehova okwa lenga neenghono eemwenyo dovanhu. Okwa yamba po omwenyo wOmona waye, opo atushe tu mone omhito yoku ka kala nomwenyo fiyo alushe. (Joh. 3:16) Jehova oku tu hole neenghono. (Jes. 49:15) Oku shii keshe umwe womufye kedina. Oku tu shii nawa pauhandimwe, nokuli nonande otu fye, ota dulu oku tu shitulula tu na omaukwatya aeshe oo twa li tu na nohatu dulu okudimbuluka oinima aishe oyo twa li tu shii! (Mat. 10:​29-31) Ohatu dulu okukala noushili kutya Tate yetu womeulu omunahole ota ka tokola keshe umwe pauyuki nononghenda. — Jak. 2:13.

Ohatu dulu okukala noushili kutya Jehova ota ka tokola keshe umwe pauyuki nononghenda (Tala okatendo 16)


17. Oshike hatu ka kundafana moshitukulwa tashi landula ko?

17 Paife eshi tu na eudeko olo la pepalekwa, otu wete nghee oilonga yokuudifa ya endelela shi dulife nale. Omolwashike hatu tile ngaho? Oshike hashi tu kwafele tu twikile okuudifa nouladi? Moshitukulwa tashi landula ko, ohatu ka kundafana omanyamukulo omapulo oo.

EIMBILO 76 Oho kala u udite ngahelipi?

a Opo u ude ko kutya omolwashike ouyelele oo wa pepalekwa, tala oshitukulwa “Osho she ku wapalela,” mOshungonangelo 15 Marsa 2015 ep. 7-11.

b Konima yehanauno laBabilon Shinene, ovapiya vaJehova aveshe otava ka yelekwa, eshi tava ka ponokelwa kuGog yaMagog. Keshe oo ta ka kala a ama kombinga yoshiwana shaKalunga, konima yehanauno laBabilon Shinene, naye ota ka yelekwa.

c ESHANGELO LEFANO: Oiningwanima yopatatu tai ulike kutya omolwashike ovanhu vamwe tashi dulika inava dula okuudifilwa onghundana iwa: (1) Omukainhu hadi moshilongo omo Oukriste inau fimanekwa, noshe shi ningifa shidjuu kEendombwedi okuudifa, (2) ovalihomboli hava di moshilongo omo epangelo la shilika oilonga yetu yokuudifa nosho yo (3) omulumenhu hadi koshitukulwa shi li kokule oko ihaku iwa noupu.

d ESHANGELO LEFANO: Omukainhu omunyasha, oo a li a fiya po oshili, ta dimbuluka osho a li e lihonga kombinga yehanauno ‘laBabilon Shinene.’ A tokola okwaalukila kuJehova nosho yo kovadali vaye, ovo ve li Eendombwedi. Ngeenge oinima ya tya ngaho oya ningwa, natu hopaenene onghenda nosho yo olukeno laTate yetu womeulu, nokuhafela omulunde oo e lidilulula.