Ir al contenido

Ir al índice

KʼUTUNEM 19

BʼIXONEM 22 Chpet ri Ajawbʼal che Dios ukojom chik

¿Jas qetaʼmam chrij ri kubʼan na ri Jehová che uqʼatik tzij pa kiwiʼ ri winaq?

¿Jas qetaʼmam chrij ri kubʼan na ri Jehová che uqʼatik tzij pa kiwiʼ ri winaq?

Ri Jehová «man kraj taj chi kʼo jun ksach uwach» (2 PED. 3:9).

KYAʼ UBʼIXIK

¿Jasche kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx che ri Jehová rukʼ sukʼilal kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri winaq?

1. ¿Jasche kqabʼij che sibʼalaj mayibʼal ri tiempo che oj kʼo kamik?

 ¡OJ KʼO pa ri tiempo che sibʼalaj mayibʼal! Ronojel taq qʼij kqilo che tajin ketzʼaqat ri profecías re ri Biblia. Jun kʼutbʼal, tajin kqil ri chʼoj che tajin kkibʼan ri rey del norte y ri rey del sur rech ketaqan puwiʼ ri uwach Ulew (Dan. 11:40, nota). Xuqujeʼ tajin ktzijox ri utzij ri Dios cho ronojel ri uwach Ulew y e kʼi winaq kkaj kkipatanij ri Jehová (Is. 60:22; Mat. 24:14). Y tajin kyaʼ ronojel ri kajwataj chqe pa ri qakojonik qas pa ri uqʼijol (Mat. 24:45-47).

2. ¿Jas chrij kqakubʼa wi qakʼuʼx y jas rajawaxik kojchoman chrij?

2 Ri Jehová amaqʼel oj utoʼm che uchʼobʼik ri kkʼulmataj na pa ri petinaq (Prov. 4:18; Dan. 2:28). Are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, kojkunik kqakubʼsaj qakʼuʼx che qas qetaʼm ri rajawaxik kqabʼano rech kqakʼut sukʼilal y kojkʼojiʼ pa junamil pa ri kʼaxalaj taq qʼij riʼ. Are kʼu, rajawaxik knaʼtaj chqe che kʼo jastaq chrij ri petinaq che qetaʼm taj. Pa wajun kʼutunem riʼ, nabʼe kqetaʼmaj na jasche xqakʼex ri qachomanik chrij wariʼ. Tekʼuriʼ kqetaʼmaj na jujun chke ri jastaq che qetaʼm chrij ri petinaq y ri kubʼan ri Jehová che utzʼaqatisaxik.

RI QETAʼM TAJ

3. ¿Jas xqabʼij kan nabʼe che kkiriq na ri winaq are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil y jasche je xqachomaj waʼ?

3 Nabʼe kanoq, xqachomaj che are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, ri winaq kekun ta chik kekojon chrij ri Jehová y che kekam na pa ri Armagedón. Xqachomaj wariʼ rumal ri xkʼulmataj pa ri Nimalaj Jabʼ pa ri uqʼij ri Noé, xqachomaj che are xukʼutunisaj ri kkʼulmataj na pa ri petinaq. Xuqujeʼ xqachomaj, che are chiʼ ri Jehová xutzʼapij ri uchiʼ ri arca are chiʼ majaʼ kumajij ri Nimalaj Jabʼ y che je kkʼulmataj na pa ri petinaq, che ri Jehová jetaneʼ kutzʼapij ri uchiʼ ja are chiʼ kmajtaj ri nimalaj kʼaxkʼolil y kʼo ta chi jun winaq kkunik kkʼasiʼ kanoq (Mat. 24:37-39).

4. ¿Jasche kqabʼij ta chik che ri xkʼulmataj pa ri uqʼij ri Noé kʼo ubʼanik rukʼ ri kkʼulmataj na pa ri petinaq?

4 Are kʼu, ¿la kqabʼij che ri nimalaj jabʼ che xkʼulmataj pa ri uqʼij ri Noé are xukʼutunisaj ri kkʼulmataj na pa ri petinaq? a No, ri Biblia kubʼij ta wariʼ. Qastzij che ri Jesús xujunamaj «ri uqʼijol ri Noé» rukʼ ri upetibʼal. Are kʼu, xraj taj xubʼij che ri Nimalaj jabʼ —junam rukʼ are chiʼ ri Jehová xutzʼapij ri uchiʼ ri arca— are jun profecía chrij ri kkikʼulmaj na ri winaq pa ri petinaq. Are kʼu kraj ta kubʼij che mat kʼo kqetaʼmaj chrij ri xkʼulmataj pa ri uqʼij ri Noé.

5. a) ¿Jas xubʼan ri Noé are chiʼ majaʼ kpe ri Nimalaj Jabʼ? (Hebreos 11:7; 1 Pedro 3:20). b) ¿Jas kjunamataj wi ri xubʼan ri Noé che utzijoxik ri utzij ri Dios rukʼ ri kqabʼan oj kamik?

5 Are chiʼ ri Noé xuta ri xbʼix che rumal ri Jehová, xukʼutu che kʼo ukojonik y xubʼan ri arca (chasikʼij Hebreos 11:7; 1 Pedro 3:20). Junam rukʼ, ri winaq che kkita chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios rajawaxik kkikʼut ri kikojonik rukʼ ri kkichaʼ ubʼanik (Hech. 3:17-20). Ri Pedro xubʼij che ri Noé are «tzijol re ri sukʼil» (2 Ped. 2:5). Are kʼu, junam rukʼ ri xqil pa ri jun kʼutunem kanoq, qetaʼm taj we ri Noé xuya ubʼixik chke konojel ri winaq ri kkʼulmataj na. Pa taq ri qaqʼij, kqakoj qachuqʼabʼ rech kqatzijoj ri utzij ri Dios chke konojel ri winaq cho ronojel ri uwach Ulew. Are kʼu, paneʼ kqakoj ronojel qachuqʼabʼ, kojkun taj kqatzijoj chke e juntir ri winaq are chiʼ kpe ri kʼisbʼalil. ¿Jasche kqabʼij wariʼ?

6, 7. ¿Jasche kojkun taj kqatzijoj ri utzij ri Dios chke konojel ri winaq are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil?

6 Chqilaʼ ri xubʼij kan ri Jesús chrij ri kbʼan che utzijoxik ri utzij ri Dios. Xubʼij che ri utzij ri Dios «ktzijox na pa ronojel ri uwach ulew» (Mat. 24:14). Y wariʼ tajin ktzʼaqat kamik. Tajin kqaya ubʼixik chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios pa más che 1,000 chʼabʼal y rukʼ ri qakʼolbʼal re internet, jw.org, e kʼi winaq pa ronojel ri uwach Ulew kekunik kketaʼmaj chrij ri qastzij.

7 Are kʼu, ri Jesús xuqujeʼ xubʼij chke ri utijoxelabʼ che kekun taj kekisolij «konojel taq ri tinamit re Israel, are taq kpe ri Rijaʼl winaq», kraj kubʼij che kekun taj kkitzijoj ri utzij ri Dios chke konojel ri winaq are chiʼ kopan ri kʼisbʼalil (Mat. 10:23; 25:31-33). Kamik sibʼalaj e kʼi winaq e kʼo pa lugares jawiʼ kuya taj ktzijox ri utzij ri Dios. Xuqujeʼ kʼi neʼabʼ kekʼojiʼ pa jun minuto. Rumal laʼ, paneʼ kqakoj qachuqʼabʼ are kʼu kojkun taj kqatzijoj ri utzij ri Dios chke «konojel amaqʼ, konojel chʼabʼal, xuqujeʼ konojel winaq» (Apoc. 14:6).

8. ¿Jas weneʼ kojchoman chrij? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri e wachbʼal).

8 Rukʼ ri qilom chik, weneʼ kqachomaj: «¿Jas kkikʼulmaj na ri winaq che xketaʼmaj ta uwach ri Jehová are chiʼ majaʼ kpe ri nimalaj kʼaxkʼolil? ¿Jas kubʼan na ri Jehová y ri Jesús, ri chaʼom rech kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri winaq?» (Juan 5:19, 22, 27; Hech. 17:31). Ri texto re wajun kʼutunem riʼ kunaʼtaj chqe che ri Jehová «man kraj taj chi kʼo jun ksach uwach». Xaneʼ, kraj che «konojel kkikʼex na kikʼuʼx» (2 Ped. 3:9; 1 Tim. 2:4). Are kʼu, ri Jehová ubʼim ta chqe ri kubʼan na chke ri winaq riʼ. Are kʼu rajawaxik taj che kubʼij na chqe.

¿Jas kubʼan na ri Jehová chke ri winaq che xketaʼmaj ta uwach are chiʼ majaʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil? (Chawilaʼ ri párrafo 8). c


9. ¿Jas uqʼalajisam ri Jehová chqawach pa ri Biblia?

9 Pa ri Biblia, ri Jehová ukʼutum chqawach chrij jujun jastaq che kubʼan na. Jun kʼutbʼal, kubʼij chqe che kekʼastaj na ri man e sukʼ taj che xekun taj xkita chrij ri uQʼatbʼal tzij ri Dios y xekun taj xkikʼex ri kikʼaslemal (Hech. 24:15; Luc. 23:42, 43). Wariʼ, weneʼ kubʼano che kojchoman chi chrij nikʼaj chi preguntas che nim kibʼanik.

10. ¿Jas nikʼaj chik weneʼ kojchoman chrij?

10 ¿Jas kkʼulmataj na kukʼ ri winaq che kekam na pa ri nimalaj kʼaxkʼolil? ¿La ksach kiwach chbʼe qʼij saq? Ri Biblia kubʼij che ri Jehová keʼuwalajisaj ta chi ri winaq che kekam pa ri Armagedón, rumal che xkibʼan kikʼulel che (2 Tes. 1:6-10). ¿E kʼu ri kekam pa ri nimalaj kʼaxkʼolil rumal jun yabʼil, ri rijobʼik o jun chi jastaq o kekam pa kiqʼabʼ nikʼaj chi winaq? (Ecl. 9:11; Zac. 14:13). ¿La e kʼo ri winaq riʼ chkixoʼl ri man e sukʼ taj che kekʼastaj na pa ri kʼakʼ uwach Ulew? Qetaʼm taj.

RI QAS QETAʼM

11. ¿Jas kril nabʼe ri Jehová are chiʼ kuqʼat tzij puwiʼ jun winaq pa ri Armagedón?

11 Kʼo kʼi jastaq qetaʼm chrij ri kkʼulmataj na pa ri petinaq. Jun kʼutbʼal, qetaʼm che pa ri Armagedón kqʼat na tzij pa kiwiʼ ri winaq y are kil ri xkibʼan che kilik ri kebʼe pa ri kaj (Mat. 25:40). Ri xkiya tobʼanik che ri Jesús y chke ri kebʼe na pa ri kaj, kbʼix na chij chke. Y qetaʼm che jujun chke ri qachalal che e chaʼom e kʼo na cho ri uwach Ulew are chiʼ tajin chi kubʼan ri nimalaj kʼaxkʼolil y kekʼam na bʼi pa ri kaj are chiʼ xa jubʼiqʼ chi kraj che kumajij ri Armagedón. Are chiʼ kʼa e kʼo na ri e chaʼom cho ri uwach Ulew, weneʼ ri winaq che kʼo jun utz kanimaʼ kekunik kkiya tobʼanik chke y che ri chak che tajin kkibʼano (Mat. 25:31, 32; Apoc. 12:17). ¿Jasche sibʼalaj nim ubʼanik ronojel wariʼ?

12, 13. ¿Jas weneʼ kkibʼan jujun winaq are chiʼ kkilo che ksachisax uwach ri qastzij taj kojonem? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri e wachbʼal).

12 Xuqujeʼ are chiʼ kumajij ri nimalaj kʼaxkʼolil, weneʼ jujun winaq knaʼtaj chke che ri testigos rech Jehová pa kʼi junabʼ xkiya ubʼixik che ksachisax uwach «ri nimalaj Babilonia». Weneʼ pa ri tiempo riʼ e kʼo jujun kkaj kkipatanij ri Jehová (Apoc. 17:5; Ezeq. 33:33).

13 Chojchoman chrij ri xkʼulmataj pa ri uqʼij ri Moisés. Are chiʼ ri israelitas xeʼel lo pa Egipto, xuqujeʼ «kʼi kiwach winaq xeteriʼ bʼik chkij» (Éx. 12:38). Weneʼ jujun chke xekojon chrij ri Jehová are chiʼ xkilo che tajin ktzʼaqat ri 10 plagas che xuya ubʼixik ri Moisés. We je kkʼulmatajik are chiʼ ksach uwach ri nimalaj Babilonia, ¿la kqabʼij che utz taj che e jujun winaq kʼateʼ kekojon chrij ri Jehová are chiʼ kopan ri kʼisbʼalil? ¡Kqabʼij ta waʼ wariʼ! Kqaj kqesaj uwach ri loqʼalaj qaTat Jehová, che are jun «¡Dios junalik, xuqujeʼ toqʼobʼisal wachaj, kochʼonel xuqujeʼ nim pa loqʼoqʼebʼal kʼuxaj xuqujeʼ qastzij!» (Éx. 34:6). b

Are chiʼ tajin ksachisax uwach «ri nimalaj Babilonia» e kʼo jujun winaq knaʼtaj na chke che ri testigos rech Jehová pa kʼi junabʼ xkiya ubʼixik chrij wariʼ. (Chawilaʼ ri párrafos 12 y 13). d


14, 15. ¿Jasche kqabʼij che ri Jehová are ta kril ri lugar che kpe wi ri winaq o ri tiempo che xkamik rech kuya ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik che? (Salmo 33:4, 5).

14 Weneʼ qatom che kʼo jun kubʼij wariʼ chrij jun ufamilia che Testigo taj: «Are utz we kkamik are chiʼ majaʼ kpe ri nimalaj kʼaxkʼolil, rech kwalajisax pa ri kʼastajibʼal». Weneʼ kubʼij wariʼ rumal che kraj kril chi jumul uwach. Are kʼu, paneʼ kkamik are chiʼ majaʼ kpe ri nimalaj kʼaxkʼolil kraj ta kubʼij che kkʼastaj na y kyaʼ che ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik. Ri Jehová are ri sukʼalaj Qʼatal tzij (Juez perfecto) y amaqʼel utz ri kuchaʼ ubʼanik (chasikʼij Salmo 33:4, 5). Qas qetaʼm che ri «nimalaj qʼatal tzij puwiʼ ronojel ri uwach ulew» kubʼan na ri sukʼilal (Gén. 18:25).

15 Are ta kil ri lugar che kel wi ri winaq rech kilik we kyaʼik o kyaʼ ta ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik che. Ri Jehová ni jumul kubʼij na «kʼisikʼ» che jun winaq xa rumal che kʼo pa jun lugar jawiʼ xtzijox ta wi ri utzij (Mat. 25:46). We oj nim keqil ri winaq riʼ, qas qetaʼm che ri Jehová ri Qʼatal tzij cho ronojel ri uwach Ulew más nim keril wi. Qetaʼm taj jas kuya na ubʼixik ri Jehová chqe pa ri nimalaj kʼaxkʼolil. Weneʼ jujun chke ri winaq riʼ kkichʼobʼ na uwach y kekojon na chrij are chiʼ kuqʼalajisaj na ribʼ chkiwach konojel ri winaq cho ronojel ri uwach Ulew (Ezeq. 38:16).

Are chiʼ umajim chi ri nimalaj kʼaxkʼolil, weneʼ e jujun winaq kekojon chrij ri Jehová are chiʼ kkil ri tajin kkʼulmatajik.

16. ¿Jas qas qetaʼm chrij ri Jehová? (Xuqujeʼ chawilaʼ ri wachbʼal).

16 Rukʼ ri utobʼanik ri Biblia, xqetaʼmaj che ri Jehová sibʼalaj nim kril wi ri kikʼaslemal ri winaq. Xuya ri uKʼojol pa qawiʼ rech kojkunik kqariq ri kʼaslemal kʼo ta ukʼisik (Juan 3:16). Qonojel qilom ri tajin kubʼan ri Jehová che qaloqʼoqʼexik y che utoqʼobʼisaxik qawach (Is. 49:15). Ri Jehová qas kuchʼobʼ qawach chqajujunal. Y we kojkamik, kkunik kojuwalajisaj junam rukʼ ri qabʼanik kanoq y kuya na pa qajolom ronojel ri utz taq jastaq che xqakʼulmaj (Mat. 10:29-31). Kʼo kʼi rumal che kqakojo che ri Jehová rukʼ sukʼilal kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri winaq chkijujunal, rumal che nim ri unojibʼal y kutoqʼobʼisaj qawach (Sant. 2:13).

Qas qetaʼm che ri Jehová qas rukʼ sukʼilal kuqʼat na tzij pa kiwiʼ ri winaq, rumal che kʼo nim unojibʼal, y kutoqʼobʼisaj qawach. (Chawilaʼ ri párrafo 16).


17. ¿Jas kqetaʼmaj na pa ri jun chi kʼutunem?

17 Retaʼmaxik ronojel wariʼ, kukʼut chqawach che qas nim ubʼanik kqatzijoj ri utzij ri Dios chke ri winaq. ¿Jasche kqabʼij wariʼ? Y ¿jas kojtoʼwik rech kkʼistaj ta qakʼuʼx che utzijoxik? Pa ri jun chi kʼutunem kqil na wariʼ.

BʼIXONEM 76 Chabʼij chwe ri kanaʼo

a Pa ri kʼutunem «A Jehová le gusta enseñar de forma sencilla», re La Atalaya 15 re marzo 2015, páginas 7 a 11, kariq na jasche kqabʼij ta chik che jujun taq bʼantajik re ri Biblia kʼo ubʼanik rukʼ ri kkʼulmataj pa ri petinaq.

b Are chiʼ sachisam chi uwach ri Nimalaj Babilonia, ri Gog de Magog kuya na pa kʼax ri kisukʼilal ri upatanelabʼ ri Dios. Apachin ri kraj kutoʼ uwiʼ ri Jehová are chiʼ sachisam chi uwach ri Nimalaj Babilonia xuqujeʼ kyaʼ na pa kʼax ri usukʼilal.

c RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Oxibʼ rumal che kojkun taj kqatzijoj ri utzij ri Dios chke konojel ri winaq: 1) jun ixoq kel pa jun lugar jawiʼ ri winaq kʼo ta jun kikojonem y kuya taj ktzijox ri utzij ri Dios chilaʼ; 2) jun kʼulaj e kʼo pa jun lugar jawiʼ ri qʼatbʼal tzij kuya ta bʼe ktzijox ri utzij ri Dios; 3) jun achi kel pa jun lugar che sibʼalaj naj kʼo wiʼ y che kʼax opanem chilaʼ.

d RI KUKʼUT RI E WACHBʼAL: Jun ali che xuya kan upatanexik ri Jehová knaʼtaj che ri kbʼan che usachisaxik uwach «ri nimalaj Babilonia». Kumajij chi upatanexik ri Jehová y ktzalij kukʼ ri unan utat che e Testigos. We je wariʼ kkʼulmataj rukʼ jun winaq, kqaj kqesaj uwach ri Jehová che kutoqʼobʼisaj uwach y kojkikotik rumal che kʼo jun kraj ktzalij lo rukʼ ri Jehová.