Skip to content

Skip to table of contents

KUPU AKO 19

HIVA 22 ʻOku Pule ʻa e Puleʻangá—Ke Hoko Mai Ia!

Ko e Hā ʻOku Tau ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Fakamaau ʻa Sihova ʻi he Kahaʻú?

Ko e Hā ʻOku Tau ʻIloʻi Fekauʻaki mo e Fakamaau ʻa Sihova ʻi he Kahaʻú?

[Ko] Sihova . . . ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha.”—2 PITA 3:9.

TAUMUʻÁ

ʻOku lava ke tau tuipau ko e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ʻi he kahaʻú ʻe māʻoniʻoni mo totonu.

1. Ko e hā ʻoku lava ai ke pehē ʻoku tau lolotonga moʻui ʻi ha ngaahi taimi fakafiefia?

 ʻOKU tau lolotonga moʻui ʻi ha ngaahi taimi fakafiefia! ʻI he ʻaho taki taha, ʻoku tau mātā tonu hono fakahoko ʻa e ngaahi kikite Fakatohitapú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau sio ki he “tuʻi ʻo e tokelaú” mo e “tuʻi ʻo e tongá” ʻokú na fetēkeaki pe ko hai ʻoku mālohi taha ʻi he māmaní. (Tan. 11:40) ʻOku tau vakai ki hono malangaʻi ʻa e ongoongo lelei ʻo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá ʻi ha tuʻunga taʻehanotatau, pea ʻoku tali lelei ia ʻe he laui miliona. (ʻAi. 60:22; Māt. 24:14) Pea ʻoku tau maʻu ʻa e meʻakai fakalaumālie hulu fau “ʻi he taimi totonu.”—Māt. 24:​45-47.

2. Ko e hā ʻe lava ke tau tuipau ki aí, ka ko e hā kuo pau ke tau lāuʻilo ki aí?

2 ʻOku hokohoko atu hono tokoniʻi kitautolu ʻe Sihova ke tau maʻu ʻa e mahino māʻalaʻala ange fekauʻaki mo e ngaahi meʻa lalahi ʻe vavé ni ke hoko ʻi he kahaʻú. (Pal. 4:18; Tan. 2:28) ʻOku lava ke tau tuipau ʻi he aʻu ki he taimi ke kamata ai ʻa e fuʻu mamahi lahí, te tau ʻiloʻi ʻa e meʻa kotoa ʻoku fiemaʻu ke tau ʻiló koeʻuhi ke tau kātaki faitōnunga pea hoko ʻo lakalakaimonū lolotonga ʻa e vahaʻa taimi faingataʻa ko iá. Kae kehe, kuo pau ke tau lāuʻilo ʻoku ʻi ai ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi ʻoku ʻikai pē ke tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e kahaʻu ofi maí. ʻI he kupu ko ení, te tau ʻuluaki lāulea ki he ʻuhinga kuo tau toe vakaiʻi ai ʻa e meʻa naʻa tau leaʻaki fekauʻaki mo e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ko ia ʻe hokó. Te tau fakamanatu leva ʻa e niʻihi ʻo e ngaahi meʻa ʻoku tau ʻiloʻi fekauʻaki mo e kahaʻú pea mo e founga ʻe ngāue mai ai ʻetau Tamai fakahēvaní.

MEʻA ʻOKU ʻIKAI KE TAU ʻILOʻÍ

3. Ko e hā kuo tau leaʻaki fekauʻaki mo e taimi ʻe fakangata ai ʻe Sihova ʻa e faingamālie ki he kakaí ke kau mo kitautolú, pea ko e hā naʻa tau aʻu ai ki he fakamulituku ko iá?

3 ʻI he kuohilí, naʻa tau pehē ko e taimi pē ʻe kamata ai ʻa e fuʻu mamahi lahí, heʻikai ke ʻi ai ha kau taʻetui ʻe malava ke nau tuʻu maʻa Sihova pea hao atu ʻi ʻĀmaketone. Naʻa tau aʻu ki he fakamulituku ko iá koeʻuhí naʻa tau mahinoʻi ko e talanoa ki he Lōmakí naʻe ʻi ai hono ʻuhinga fakaekikite. Ko e fakatātaá, naʻa tau fakaʻuhinga, hangē pē ko hono tāpuni ʻe Sihova ʻa e matapā ʻo e ʻaʻaké ki muʻa ke kamata ʻa e Lōmakí, ʻi he kamataʻanga ʻo e fuʻu mamahi lahí, te ne “tāpuni” ʻa e matapaá ki he ngaahi fokotuʻutuʻu ʻa Sētané, ʻo taʻofi ai hano toe fakahaofi ha kakai tokolahi ange.—Māt. 24:​37-39.

4. ʻOku tau vakai he taimí ni ki he talanoa fekauʻaki mo e Lōmakí ʻi ha ʻuhinga fakaekikite? Fakamatalaʻi.

4 ʻOku totonu ke tau vakai ki he talanoa ʻo e Lōmakí ʻi ha ʻuhinga fakaekikite? Ko e talí ko e ʻikai. Ko e hā hono ʻuhingá? Koeʻuhí ʻoku ʻikai ha makatuʻunga Fakatohitapu ke fai pehē. a Naʻe fakahoa ʻe Sīsū ʻa e “ngaahi ʻaho ʻo Noá” ki he taimi ʻo ʻene ʻi hení, ka naʻe ʻikai ke ne fakahuʻunga ko e Lōmakí naʻe ʻi ai hano ʻuhinga fakaekikite, ʻa ia ko e tokotaha taki taha mo e meʻa taki taha naʻe hokó ʻe ʻi ai hono fakahoko lahi ange ʻi he kahaʻú; pea naʻe ʻikai ke ne pehē ko hono tāpuni ʻa e matapā ʻo e ʻaʻaké naʻe ʻi ai hano mahuʻinga fakaekikite. Kae kehe, ʻoku ʻikai ʻuhinga eni iá heʻikai lava ke tau ako mei he talanoa kia Noa mo e Lōmakí.

5. (a) Ko e hā ʻa e meʻa naʻe fai ʻe Noa ki muʻa he Lōmakí? (Hepelū 11:7; 1 Pita 3:20) (e) ʻI he fekauʻaki mo e ngāue fakamalangá, ʻoku anga-fēfē hono fakahoa hotau tuʻunga ʻi he ʻaho ní ki he ʻaho ʻo Noá?

5 ʻI he fanongo ʻa Noa ki he pōpoaki fakaefakatokanga ʻa Sihová, naʻá ne fakamoʻoniʻi naʻá ne maʻu ʻa e tuí ʻaki hono langa ʻa e ʻaʻaké. (Lau ʻa e Hepelū 11:7; 1 Pita 3:20.) ʻI he tuʻunga meimei tatau, ko e kakai ʻoku nau fanongo ki he ongoongo lelei fekauʻaki mo e Puleʻanga ʻo e ʻOtuá kuo pau ke nau ngāueʻaki ʻa e meʻa ʻoku nau fanongo ki aí. (Ngā. 3:​17-20) Naʻe ui ʻe Pita ʻa Noa “ko ha tokotaha malangaʻi ʻo e māʻoniʻoní.” (2 Pita 2:5) Kae kehe, hangē ko ia naʻe lāulea ki ai ʻi he kupu ki muʻá, ʻoku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe naʻe fai ʻe Noa ha feingangāue fakamalanga ke aʻu ki he tokotaha kotoa ʻi he māmaní ki muʻa he Lōmakí. ʻI he ʻahó ni, ʻoku tau kau ʻi ha ngāue fakamalanga fakamāmanilahi, pea ʻoku tau feinga mālohi ke kau faivelenga ki ai. Ka neongo pe ko e hā hono lahi ʻetau feingá, heʻikai malava ke tau aʻu mo e ongoongo leleí ki he tokotaha kotoa ʻi he māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá. He ko e hā hono ʻuhingá?

6-7. Ko e hā ʻoku lava ai ke tau fakamulitukuʻaki heʻikai ke tau aʻu mo e ongoongo leleí ki he tokotaha kotoa ʻi he māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá? Fakamatalaʻi.

6 Fakakaukau ki he meʻa naʻe leaʻaki ʻe Sīsū fekauʻaki mo e lahi ʻo ʻetau ngāue fakamalangá. Naʻá ne tomuʻa tala ko e ongoongo leleí ʻe malangaʻi ia “ʻi he kotoa ʻo e māmani kuo nofoʻí ko ha fakamoʻoni ki he ngaahi puleʻanga kotoa pē.” (Māt. 24:14) Ko e kikite ko iá ʻoku lolotonga fakahoko ʻi he ʻahó ni ʻo lahi ange ia ʻi ha toe taimi. Ko e pōpoaki ʻo e Puleʻangá ʻoku ala maʻu ia ʻo laka hake ʻi he lea ʻe 1,000, pea fakafou ʻi he uepisaiti jw.org, ʻoku ala maʻu ia ʻe he tokolahi taha ʻo e māmaní.

7 Kae kehe, naʻe tala foki ʻe Sīsū ki heʻene kau ākongá heʻikai ke nau “ʻosiki ʻa e vāhenga ʻo e ngaahi kolo,” pe malanga ki he tokotaha kotoa, ki muʻa ke ne haʻú. (Māt. 10:23; 25:​31-33) Ko e ngaahi lea ʻa Sīsuú ʻe fakamoʻoniʻi foki ia ʻoku moʻoni ʻi hotau ʻahó. Ko e kakai ʻe laui miliona ʻi he ʻahó ni ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi feituʻu ʻa ia ʻoku mātuʻaki fakangatangata ai ʻa e ngāue fakamalangá. ʻIkai ko ia pē, ʻoku fanauʻi mai ʻa e fanga kiʻi pēpē ʻe lauingeau ʻi he miniti kotoa pē. ʻOku tau fai hotau lelei tahá ke aʻu mo e ongoongo leleí ki he kakai mei he “puleʻanga mo e matakali mo e lea” kotoa pē. (Fkh. 14:6) Ka ko hono moʻoní heʻikai ke tau lava ʻo vahevahe ʻa e ongoongo leleí ki he tokotaha taki taha ʻi he māmaní ki muʻa ke hoko mai ʻa e ngataʻangá.

8. Ko e hā ʻa e fehuʻi te tau ʻeke nai fekauʻaki mo e ngaahi fakamaau ʻa Sihova ʻi he kahaʻú? (Sio foki ki he fakatātaá.)

8 Ko ia ai, ʻoku malanga hake ha fehuʻi: Fēfē ʻa e faʻahinga heʻikai nai ke nau maʻu ha faingamālie ke fanongo ki he ongoongo leleí ki muʻa ke hoko ʻa e fuʻu mamahi lahí? ʻE anga-fēfē fakafeangai kiate kinautolu ʻa Sihova mo hono ʻAló, ʻa ia kuó ne tuku kiate ia ke ne fakahoko ʻa e fakamāú? (Sione 5:​19, 22, 27; Ngā. 17:31) Ko e konga tohi ʻo e kaveinga ʻo e kupu ko ení ʻoku pehē ai ko Sihova “ʻoku ʻikai te ne finangalo ke fakaʻauha ha taha.” ʻI hono kehé, ʻokú ne finangalo ke “aʻusia ʻe he tokotaha kotoa ʻa e fakatomalá.” (2 Pita 3:9; 1 Tīm. 2:4) ʻI heʻene peheé, kuo pau ke tau mahinoʻi ʻoku teʻeki ai ke fakaeʻa mai ʻe Sihova ʻa e meʻa te ne fai ke tali ʻa e fehuʻi ko ení. Ko e moʻoni, ʻoku ʻikai fiemaʻu ia kiate ia ke ne tala mai ha meʻa fekauʻaki mo e meʻa kuó ne faí pe ko e meʻa te ne faí.

ʻE anga-fēfē fakafeangai ʻa Sihova ki he faʻahinga heʻikai nai ke nau maʻu ha faingamālie ke fanongo ki he ongoongo leleí ki muʻa ke hoko ʻa e fuʻu mamahi lahí? (Sio ki he palakalafi 8) c


9. Ko e hā kuo fakaeʻa mai ʻe Sihova kiate kitautolu ʻi he Tohi Tapú?

9 ʻI heʻene Folofolá, kuo fakaeʻa mai ai ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻa ʻe niʻihi te ne faí. Ko e fakatātaá, ʻoku tala mai ʻe he Tohi Tapú ʻe toe fokotuʻu mai ʻe Sihova ʻa e kakai “taʻemāʻoniʻoní” ʻa ia naʻe ʻikai ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke tali ʻa e ongoongo leleí pea liliu honau ngaahi ʻalungá. (Ngā. 24:15; Luke 23:​42, 43) ʻOku malanga hake ai ʻa e ngaahi fehuʻi mahuʻinga kehe.

10. Ko e hā ʻa e ngaahi fehuʻi kehe ʻoku malanga haké?

10 ʻE fakaʻauha taʻengata ʻa e faʻahinga kotoa te nau mate lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí ʻo ʻikai ha ʻamanaki ki ha toetuʻu? ʻOku fakamahino mai ʻe he Folofolá ko e kau fakafepaki fakahangatonu ʻa ia ʻe fakaʻauha ʻe Sihova mo ʻene kongakaú ʻi ʻĀmaketoné heʻikai ke nau toetuʻu. (2 Tes. 1:​6-10) Kae fēfē ʻa e niʻihi, ko e fakatātaá, naʻa nau mate nai ko e fakatupunga ʻe natula, ko ha ngaahi fakatuʻutāmaki, pe ʻi he nima ʻo ha tangata? (Tml. 9:11; Sāk. 14:13) ʻE kau ha niʻihi ʻo e kakai ko ení ʻi he haʻohaʻonga ʻo e kau “taʻemāʻoniʻoní” ʻa ia ʻe fokotuʻu hake ʻi he māmani foʻoú? Ko hono moʻoní ʻoku ʻikai pē ke tau ʻiloʻi.

MEʻA ʻOKU TAU ʻILOʻÍ

11. ʻE makatuʻunga ʻi he hā hono fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻi ʻĀmaketoné?

11 ʻOku tau ʻiloʻi ʻa e ngaahi meʻa lahi ʻe hoko ʻi he kahaʻú. Ko e fakatātaá, ʻoku tau ʻiloʻi ʻi ʻĀmaketoné, ʻe fakamāuʻi ʻa e kakaí ʻo makatuʻunga ʻi he anga ʻenau fakafeangai ki he fanga tokoua ʻo Kalaisí. (Māt. 25:40) Ko e faʻahinga ʻe fakamāuʻi ko e fanga sipí te nau ʻosi fakahāhā ʻenau poupou ki he kau paní mo Kalaisi. ʻOku tau toe ʻiloʻi foki ko e niʻihi ʻo e fanga tokoua ʻo Kalaisí te nau kei ʻi he māmaní pē hili ʻa e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí pea ʻe toki ʻohake pē kinautolu ki hēvani ki muʻa siʻi ke kamata ʻa ʻĀmaketoné. Ko ia ʻi he kei ʻi māmani ʻa e fanga tokoua ʻo Kalaisí, ʻoku malava ke pehē ko e faʻahinga loto-totonú te nau maʻu ʻa e faingamālie ke poupou kiate kinautolu mo e ngāue ʻoku nau fakahokó. (Māt. 25:​31, 32; Fkh. 12:17) Ko e hā ʻoku mahuʻinga ai ʻa e ngaahi moʻoniʻi meʻa ko iá?

12-13. ʻE anga-fēfē nai ʻa e fakafeangai ʻa e niʻihi hili ʻenau sio ki hono fakaʻauha ʻo “Pāpilone ko e Lahi”? (Sio foki ki he fakatātaá.)

12 Naʻa mo e hili e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, ʻoku malava ke pehē ʻe ʻi ai ʻa e niʻihi te nau sio ki hono fakaʻauha ʻo “Pāpilone ko e Lahi” pea te nau manatuʻi naʻe ʻosi talaki fuoloa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e meʻá ni. ʻE liliu nai ʻa e loto ʻo e niʻihi ʻi heʻenau sio ki he hoko ʻa e ngaahi meʻá ni?—Fkh. 17:5; ʻIsi. 33:33.

13 Ka hoko ia, ʻe meimei tatau ia mo e meʻa naʻe hoko ʻi ʻIsipite ʻi he ʻaho ʻo Mōsesé. Manatuʻi naʻe ʻi ai ha “fuʻu tokolahi kehe” naʻe kau fakataha mo e kau ʻIsilelí ʻi he ʻEkisotó. Ko e niʻihi ʻo e faʻahinga ko ení naʻe kamata nai ke nau fakatupulekina ʻa e tuí ʻi heʻenau sio naʻe hoko moʻoni ʻa e ngaahi fakatokanga ʻa Mōsese fekauʻaki mo e Mala ʻe Hongofulú. (ʻEki. 12:38) Kapau ʻe hoko ha meʻa meimei tatau hili hono fakaʻauha ʻa Pāpilone ko e Lahí, meʻa ní te tau loto-mamahi koeʻuhí ko e malava ke kau ʻa e kakaí mo kitautolu ki muʻa siʻi pē pea hoko mai ʻa e ngataʻangá? Mole ke mamaʻo! ʻOku tau loto ke tapua atu ʻa e ʻulungaanga ʻetau Tamai fakahēvaní, “ko ha ʻOtua mohu meesi mo manavaʻofa, tuai ki he houhau pea fonu ʻi he ʻofa mateaki mo e moʻoni.” bʻEki. 34:6.

Ko e niʻihi te nau sio ki hono fakaʻauha ʻo “Pāpilone ko e Lahi” te nau manatuʻi naʻe ʻosi talaki fuoloa ʻe he Kau Fakamoʻoni ʻa Sihová ʻa e meʻá ni (Sio ki he palakalafi 12-13) d


14-15. ʻOku makatuʻunga ʻa e kahaʻu taʻengata ʻo ha tokotaha ʻi he taimi ʻokú ne mate aí pe ko e feituʻu ʻokú ne nofo aí? Fakamatalaʻi. (Saame 33:​4, 5)

14 ʻI he taimi ʻe niʻihi ʻoku tau fanongo ki he pehē ʻe ha taha, “ʻE sai ange kapau ʻe mate hoku kāingá ki muʻa ke kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí koeʻuhí ke ʻi ai ha ʻamanaki te ne toetuʻu.” ʻOku ʻi ai pē ʻa e taumuʻa lelei ʻenau lea peheé. Ka ko e kahaʻu taʻengata ʻo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he taimi ʻokú ne mate aí. Ko Sihova ʻa e Fakamaau haohaoá—ko ʻene ngaahi tuʻutuʻuní ʻoku totonu mo māʻoniʻoni. (Lau ʻa e Saame 33:​4, 5.) ʻOku lava ke tau falala pau ko e “Fakamaau ʻo māmaní kotoa” te ne fai ʻa e meʻa ʻoku totonú.—Sēn. 18:25.

15 ʻOku toe ʻuhinga lelei ke fakamulitukuʻaki ko e kahaʻu taʻengata ʻo ha tokotaha ʻoku ʻikai ke makatuʻunga ia ʻi he feituʻu ʻokú ne nofo aí. ʻOku taʻemalava ke fakakaukau atu ʻe ʻotomētiki pē hono fakaʻilongaʻi ʻe Sihova ko e ‘fanga kosi’ ʻa e kakai ʻe laui miliona ʻoku nau nofo ʻi he ngaahi fonua naʻe ʻikai ʻaupito ke nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo e pōpoaki ʻo e Puleʻangá. (Māt. 25:46) Ko e Fakamaau māʻoniʻoni ʻo e māmaní kotoa ʻokú ne tokanga ki he faʻahinga ko ení ʻo lahi ange ia ʻi heʻetau malavá. ʻOku ʻikai ke tau ʻiloʻi pe ʻe anga-fēfē hono puleʻi ʻe Sihova ʻa e ngaahi meʻá lolotonga ʻa e fuʻu mamahi lahí. Mahalo ko e niʻihi ʻo e kakai ko ení te nau maʻu ʻa e faingamālie ke ako fekauʻaki mo Sihova, fakahāhā ʻa e tui kiate ia, pea nau tuʻu ʻi he tafaʻaki ʻa Sihová ʻi he taimi te ne fakamāʻoniʻoniʻi ai ʻa ia tonu ʻi he ʻao ʻo e ngaahi puleʻangá.—ʻIsi. 38:16.

Hili e kamata ʻa e fuʻu mamahi lahí, . . . ʻe liliu nai ʻa e loto ʻo e niʻihi ʻi heʻenau sio ki he hoko ʻa e ngaahi meʻá ni?

16. Ko e hā kuo tau hoko ʻo ʻiloʻi fekauʻaki mo Sihová? (Sio foki ki he fakatātaá.)

16 Fakafou ʻi heʻetau ako ʻa e Tohi Tapú, kuo tau hoko ai ʻo ʻiloʻi ʻa e lahi hono fakamahuʻingaʻi ʻe Sihova ʻa e moʻui ʻa e faʻahinga ʻo e tangatá. Naʻá ne foaki ʻa e moʻui ʻa hono ʻAló koeʻuhí ke tau maʻu kotoa ʻa e ʻamanaki ʻo e moʻui taʻengatá. (Sione 3:16) Ko kitautolu kotoa kuo tau ongoʻi ʻa e manavaʻofa loloto ʻa Sihová. (ʻAi. 49:15) ʻOkú ne ʻiloʻi hotau hingoá taki taha. Ko hono moʻoní, ʻokú ne ʻiloʻi lelei kitautolu tāutaha he kapau te tau mate, ʻe lava ke ne toe fakatupu kitautolu fakataha mo e ngaahi fakaikiiki laulōtaha naʻe faʻu ʻaki kitautolú pea toe fakafoki mai ʻetau ngaahi manatú kotoa! (Māt. 10:​29-31) Ko e moʻoni, ʻoku tau maʻu ʻa e ʻuhinga lelei ke falala pau ai ko ʻetau Tamai fakahēvani ʻofá te ne fakamāuʻi haohaoa ʻa e tokotaha taki taha ʻi ha founga mafamafatatau, māʻoniʻoni, pea mo faimeesi.—Sēm. 2:13.

Te tau falala pau ko Sihova te ne fakamāuʻi haohaoa ʻa e tokotaha taki taha ʻi ha founga mafamafatatau, māʻoniʻoni, pea mo faimeesi (Sio ki he palakalafi 16)


17. Ko e hā te tau lāulea ki ai ʻi he kupu hono hokó?

17 Ko e ngaahi fakamāʻalaʻala ko ení ʻokú ne ʻai moʻoni ʻetau ngāue fakamalangá ke fakavavevave ange ʻi ha toe taimi ki muʻa. Ko e hā ʻoku tau lea pehē aí? Pea ko e hā ʻokú ne ueʻi kitautolu ke hanganaki malangaʻi ʻa e ongoongo leleí ʻo ʻikai tukú? Te tau lāulea fakaikiiki ki he tali ʻo e ongo fehuʻi ko ení ʻi he kupu hono hokó.

HIVA 76 Fēfē Hoʻo Ongoʻí?

a Ki ha fakamatala fekauʻaki mo e ʻuhinga naʻe fai ai ʻa e liliu ko ení, sio ki he kupu “Ko Ho Finangaló Ia ke Hoko ʻo Peheni,” ʻi he ʻīsiu ʻo e Taua Leʻo ʻo Maʻasi 15, 2015, p. 7-11.

b Hili hono fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí, ko e kotoa ʻo e kau sevāniti ʻa Sihová ʻe ʻahiʻahiʻi lolotonga ʻa e ʻoho ʻa Koki ʻo Mēkokí. Ko ha taha pē ʻoku faʻahi mo e kakai ʻa e ʻOtuá hili ʻa e fakaʻauha ʻo Pāpilone ko e Lahí ʻe toe ʻahiʻahiʻi foki mo kinautolu.

c FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Tuʻunga ʻe tolu ʻoku fakahaaʻi ai ʻa e ʻuhinga heʻikai ke aʻu ai ʻetau ngāue fakamalanga fakamāmanilahí ki he niʻihi: (1) Ko ha fefine ʻoku nofo ʻi ha feituʻu ʻa ia ko e lotu tefitó ʻokú ne ʻai ai ke ʻikai malu, (2) ko ha ongo meʻa ʻoku nofo ʻi ha feituʻu ʻa ia ko e fokotuʻutuʻu fakapolitikale lolotongá ʻokú ne ʻai ai ke taʻefakalao mo fakatuʻutāmaki, pea (3) ko ha tangata ʻoku nofo ʻi ha feituʻu ʻoku mātuʻaki tuʻu mavahe mo ʻikai fai ai ha aʻu ki ai.

d FAKAMATALA ʻO E FAKATĀTĀ: Ko ha fefine naʻá ne mavahe mei he moʻoní ʻokú ne manatuʻi ʻa e meʻa naʻá ne ako fekauʻaki mo e fakaʻauha ʻo “Pāpilone ko e Lahi.” ʻOku liliu hono lotó peá ne toe foki ki heʻene ongo mātuʻa Kalisitiané. Kapau ʻe hoko ha meʻa pehē, ʻoku tau loto ke tapua atu ʻa e ʻulungaanga faimeesi mo e kaungāongoʻi ʻetau Tamai fakahēvaní pea fiefia ʻi he toe foki mai ha tokotaha faiangahala.