UYONO 19
UNE 22 Uvie na Suẹn Re—E jẹ Ọ Rhe!
Die Yen Avwanre Riẹn Kpahen Ẹdjọeguo ri Jihova Vwẹ Obaro Na?
“Jihova . . . guọnọre nẹ ohwo vuọvo ghwọrọ-ọ.”—2 PI 3:9.
ỌDAVWẸ RẸ UYONO NANA
E se vwo imuẹro nẹ ẹdjọeguo ri Jihova rehẹ obaro na cha dia ọ rẹ ọsoso, phiọnphiọn.
1. Diesorọ a sa vwọ tanẹ e yerẹn vwẹ oghẹre ọke evo?
AVWANRE yerẹn vwẹ oghẹre ọke evo! Kẹdi kẹdẹ yen avwanre mrẹ orugba rẹ aroẹmrẹ ri Baibol. Kerẹ udje, avwanre mrẹ “ovie rẹ obohwẹre ọnre” kugbe “ovie rẹ obọrhen ọnre” na ri nene ohwohwo sivwẹn oseghe rẹ ohwo rọ ma rho. (Da 11:40) Avwanre je mrẹ iyẹnrẹn esiri Ruvie rẹ Ọghẹnẹ re ghwoghwo nene akpọ na eje, rọ nẹrhẹ iduduru rẹ ihwo vwẹ ẹga kẹ Jihova. (Aiz 60:22; Mt 24:14) A je vwẹ Ota rẹ Ọghẹnẹ vwo yono avwanre “vwẹ ọke ro fori.”—Mt 24:45-47.
2. Imuẹro vọ yen avwanre se vwo, kẹ, die yen ofori nẹ avwanre mrẹvughe?
2 Ọkieje yen Jihova vwọ cha avwanre uko vwọ nabọ vwo ẹruọ rẹ erọnvwọn kiriguo re cha phia vwẹ obaro na. (Isẹ 4:18; Da 2:28) Avwanre vwo imuẹro nẹ tavwen ukpokpogho rode na ke tonphiyọ, a cha riẹn erọnvwọn eje ro fori nẹ a riẹn rere a sa vwọ fuevun chirakon je dia vwọrẹ okugbe vwẹ ọke ọgangan yena. Ẹkẹvuọvo, ofori nẹ avwanre mrẹvughe nẹ o vwo erọnvwọn evo rẹ avwanre riẹnree kpahen obaro na. Vwẹ uyono nana, e jẹ a ka ta ota kpahen oboresorọ a vwọ rhoma ru ewene phiyọ oborẹ avwanre ta kpahan erọnvwọn evo tiọyena. Ọyena da wan nu, kẹ a cha rhoma fuẹrẹn erọnvwọn evo ra riẹnre kpahen obaro na kugbe oborẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ odjuvwu che ru.
OBORẸ AVWANRE RIẸNREE
3. Die yen avwanre tare jovwo kpahen uphẹn rẹ ihwo vwori rẹ ayen vwo vwo esegbuyota kpahen Jihova, kẹ diesorọ a vwọ ta ọtiọyen?
3 Vwẹ ọke rọ wanre, avwanre tare nẹ ukpokpogho rode na da ghwa tonphiyọ nu, ihwo rhe che vwo uphẹn rẹ ayen vwo vwo esegbuyota kpahen Jihova ji sivwin rhọ wan Amagidọnii. Avwanre ta ọtiọyen kidie avwanre vwo ẹruọ rọyen jovwo nẹ obo re phiare vwẹ ọke rẹ Oghwe na, ọtiọyen ọ je cha dia vwẹ obaro na. Kerẹ udje, avwanre rorori jovwo nẹ kirobo ri Jihova kanre ẹchẹ rẹ okọ na tavwen Oghwe na ke tonphiyọ, ọtiọyen ọ je cha “kanre ẹchẹ” rẹ eyeren umwemwu rẹ Eshu nana siẹrẹ ukpokpogho rode na da tonphiyọ nu, ohwo vuọvo rhe che vwo uphẹn ro vwo vwo esegbuyota kpahen Jihova ji sivwin rhọọ.—Mt 24:37-39.
4. Ofori e vwo roro nẹ ikuegbe rẹ Oghwe rẹ ọke ri Noa na vwo orugba ọfa? Djekpahọn.
4 Ofori e vwo roro nẹ ikuegbe rẹ Oghwe rẹ ọke ri Noa na vwo orugba ọfa? Ẹjo. Diesorọ? Kidie o vwo asan vuọvo vwẹ Baibol na rọ ta ọtiọyeen. a Uyota nẹ Jesu vwẹ “ọke ri Noa” vwo dje ọke rẹ ọrhire rọyen, ẹkẹvuọvo ọ dia ọ tare nẹ kemu kemu re phiare vwẹ ọke ri Noa vwo orugba kiriguo vwẹ obaro naa, yẹrẹ kọ tare nẹ ẹchẹ rẹ okọ na ri Jihova kanre na mudiaphiyọ emu ọfaa. Jẹ, ọ dia ọyen o vwo mudiaphiyọ nẹ o rhe vwo emu vuọvo re se yono vwo nẹ ikuegbe rẹ obo re phiare vwẹ ọke ri Noa kugbe Oghwe naa.
5. (a) Die yen Noa ruru tavwen Oghwe na ki rhi ku? (Hibru 11:7; 1 Pita 3:20) (b) Vwọ kpahen iruo rẹ aghwoghwo na, idjerhe vọ yen ẹdia avwanre vwọ họhọ ọ ri Noa?
5 Noa vwo nyo ovuẹ rẹ orhọesio ri Jihova, o de djephia nẹ o vwo esegbuyota womarẹ ọ vwọ kare okọ na. (Se Hibru 11:7; 1 Pita 3:20.) Ọtiọyen ọ je hepha, nẹ ihwo ri nyo iyẹnrẹn esiri rẹ Uvie Ọghẹnẹ na ji ru nene oborẹ ayen nyori. (Iru 3:17-20) Pita se Noa “ohwo ro ghwoghwo ophiọnphiọn.” (2Pi 2:5) Ẹkẹvuọvo, kirobo re yonori vwẹ uyono rọ wanre na, a riẹnre sẹ Noa davwẹngba vwo ghwoghwo ota kẹ kohwo kohwo rọhẹ otorakpọ na tavwen Oghwe na ki kuu. Nonẹna, avwanre davwẹngba vwo vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo re ruẹ vwẹ akpọeje, avwanre ru ọtiọyen vẹ oruru. Dedena, o toro obo ra davwẹngba tee, e che se ghwoghwo kẹ kohwo kohwo rọhẹ otọrakpọ na tavwen oba na ki tee. Diesorọ?
6-7. Diesorọ avwanre sa vwọ tanẹ e che se ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihworakpọ na eje tavwen oba na ki tee? Djekpahọn.
6 Roro kpahen obo ri Jesu ta kpahen iruo rẹ aghwoghwo rẹ avwanre ruẹ na. Ọ tarọ phiyotọ nẹ e che ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na “vwẹ akpọ na ejobi, rọ vwọ dia oseri vwọ kẹ ẹgborho na eje.” (Mt 24:14) Aroẹmrẹ yena ruẹgba enẹna vrẹ obo ri jovwo. E ghwoghwo ovuẹ rẹ Uvie na vwẹ ejajẹ re vrẹ 1,000, ihwo buebun je womarẹ websaiti avwanre yono kpahen ovuẹ rẹ Uvie na.
7 Ẹkẹvuọvo, Jesu je vuẹ idibo rọyen nẹ “o vwo ọke vuọvo [ayen] che vwo kin irere” na re yẹrẹ ghwoghwo kẹ ihwo eje tavwen ọ ke rhee. (Mt 10:23; 25:31-33) Eta ri Jesu na ji che rugba vwẹ ọke avwanre na. Nonẹna, iduduru ihwo dia ekogho re de siobọ rẹ iruo aghwoghwo na kpotọ. Vwọba, emọ buebun yen e vwiẹ ibrẹro kibrẹro. Avwanre ji ruẹ asan rẹ ẹgba avwanre teri vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na vwẹ “kẹgborho kẹgborho kugbe uvwiẹ kugbe ẹrẹnvwe.” (Ẹvw 14:6) Uyota nẹ avwanre che se ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na kẹ ihworakpọ na eje tavwen oba na ki tee.
8. Onọ vọ yen a sa nọ kpahen ẹdjọeguo ri Jihova vwẹ obaro na? (Ni ihoho na.)
8 Ọtiọyena, a sa nọ nẹ: Kẹ, ihwo ri rhe vwo uphẹn rẹ ayen vwo nyo kpahen iyẹnrẹn esiri na tavwen ukpokpogho rode na ke tonphiyọ vwo? Die yen Jihova vẹ Ọmọ rọyen ro vwo mu nẹ o ruiruo rẹ ẹdjọeguo na che ru kpahen ihwo nana? (Jọ 5:19, 22, 27; Iru 17:31) Ẹkpo ri Baibol re mu uyono nana kpahen tare nẹ “Jihova . . . guọnọre nẹ ohwo vuọvo ghwọrọ-ọ, ukperẹ ọtiọyen ọ guọnọre nẹ “ihwo eje kurhẹriẹ.” (2Pi 3:9; 1Ti 2:4) Dede nẹ a riẹn erọnvwọn buebun kpahen Jihova, jẹ ọ je vuẹ avwanre obo re cha phia kẹ ihwo ri vwo uphẹn rẹ ayen vwo nyo iyẹnrẹn esiri naa. Vwọrẹ uyota, ofori nẹ ọ vuẹ avwanre kpahen kemu kemu ro ru re yẹrẹ obo ro che ruu.
Mavọ yen Jihova che ru ihwo ri vwo uphẹn rẹ ayen vwo nyo kpahen iyẹnrẹn esiri na tavwen ukpokpogho rode na ke tonphiyọọ? (Ni ẹkorota 8)) c
9. Die yen Jihova vuẹ avwanre vwẹ Baibol na?
9 Vwẹ Baibol na, Jihova vuẹ avwanre erọnvwọn evo ro che ru. Kerẹ udje, Baibol na vuẹ avwanre nẹ Jihova cha rhọvwọn ihwo ri jẹ “evwata ẹdia” ri vwo uphẹn rẹ ayen vwo nyo iyẹnrẹn esiri na ji ru ewene vwẹ akpeyeren rayeen. (Iru 24:15; Lu 23:42, 43) Ọyena nẹrhẹ enọ eghanghanre efa vwomaphia.
10. Enọ efa vọ yen vwomaphia?
10 Ihwo eje ri ghwuru vwẹ ukpokpogho rode na cha ghwọrọ karekare ababọ rẹ iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushi? Baibol na djere phephẹn nẹ ihwo eje re vwẹ arogba vwo gbevwọso, ri Jihova vẹ ituofovwin rọyen cha ghwọrọ vwẹ ofovwin rẹ Amagidọn na, a cha rhọvwọn ayen nushii. (2Tẹ 1:6-10) Kẹ, ihwo efa ri ghwuru vwẹ uvwre rẹ ọke rẹ ukpokpogho rode na, kerẹ udje, ihwo rẹ ọga yẹrẹ ọghwo, i ri ghwu phiyọ asidẹnti yẹrẹ e rẹ ihwo efa hweri vwo? (Agh 9:11; Zek 14:13) Ihwo nana evo sa dia usun rẹ ihwo ri jẹ “evwata ẹdia” ra cha rhọvwọn nushi vwẹ akpọ kpokpọ na? Avwanre riẹnree.
OBORẸ AVWANRE RIẸNRE
11. Die yen Jihova che ni vwo guẹdjọ rẹ ihwo vwẹ Amagidọn?
11 Avwanre riẹn erọnvwọn buebun kpahen obo re cha phia vwẹ obaro na. Kerẹ udje, vwẹ Amagidọn avwanre riẹnre nẹ, a cha vwẹ ihwo vwo guẹdjọ vwo nene oborẹ ayen nene iniọvo ri Kristi yerin wan. (Mt 25:40) Ihwo re vwo guẹdjọ re niri kerẹ igodẹ, yen ihwo ri bicha Jesu vẹ iniọvo rọyen ra jẹreyọ na. Avwanre je riẹn nẹ evo usun rẹ iniọvo ri Kristi je cha dia otọrakpọ na ọke rẹ ukpokpogho rode na da tonphiyọ nu, nẹ ọmọke krẹn tavwen Amagidọn ke tonphiyọ yen a cha vwọ reyọ ayen kpo odjuvwu. Rọ vwọ dianẹ evo usun rẹ iniọvo ri Kristi jehẹ otọrakpọ na, ihwo ri vwo ẹwẹn esiri ji se vwo uphẹn rẹ ayen vwo bicha ayen kugbe owian rẹ ayen wian na. (Mt 25:31, 32; Ẹvw 12:17) Diesorọ obo ra ta na vwọ ghanre?
12-13. Die yen ihwo evo se ru siẹrẹ ayen da mrẹ ne a ghwọrọ “Babilọn Rode” nu? (Ni ihoho na.)
12 Ukpokpogho rode na da tobọ tonphiyọ nu, ọ sa dianẹ ihwo evo re mrẹ oghwọrọ ri “Babilọn Rode” cha karophiyọ nẹ Iseri ri Jihova tarọ jovwo nẹ emu ọtiọyena cha phia. Kẹ ihwo evo re mrẹ obo re phiare na se wene ẹwẹn rayen?—Ẹvw 17:5; Izi 33:33.
13 Emu ọtiọyen da phia, ọ cha họhọ obo re phiare vwẹ Ijipt vwẹ ọke ri Mosis. Karophiyọ nẹ ọguagua rẹ “ihwo efa buebun” vwomaba ihwo rẹ Izrẹl ọke rẹ ayen vwo vrẹn nẹ Ijipt. Ọ sa dianẹ oborẹ ayen mrẹre ọke rẹ Mosis vwọ reyọ Etiekọ Ihwe na vwọphia yen nẹrhẹ ayen vwo esegbuyota kpahen Jihova. (Ey 12:38) Ọkpọ rẹ orọnvwọn tiọyen da vwomaphia siẹrẹ a da ghwọrọ Babilọn Rode nu, ivun che miovwo avwanre nẹ ihwo evo vwomaba avwanre ọmọke tavwen oba na ke rhe? Ẹjo kakaka! Avwanre guọnọ vwẹrokere iruemu rẹ Ọse avwanre rọhẹ odjuvwu, rọ dia “Ọghẹnẹ rẹ arodọnvwẹ, rọ re ehrọre, rọ fobọ muophu-u, rọ vọnre vẹ ẹguọnọ ro jẹ rhẹriẹ kugbe uyota.” b—Ey 34:6.
Ihwo evo re cha mrẹ oghwọrọ ri “Babilọn Rode” cha karophiyọ nẹ Iseri ri Jihova tarọ jovwo nẹ emu ọtiọyena cha phia (Ni ẹkoreta 12-13) d
14-15. Ọke rẹ ohwo vwo ghwu yẹrẹ asan rọ diare yen che djephia nẹ o che vwo iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushi vwẹ obaro na? Djekpahọn. (Une rẹ Ejiro 33:4, 5)
14 Ọkievo, avwanre se nyo ohwo rọ tanẹ, “O yovwin siẹrẹ ohwo rẹ orua me de ghwu tavwen ukpokpogho rode na ke tonphiyọ rere o se vwo vwo iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushi.” Ohwo ro vwo omamọ rẹ ẹwẹn yen sa ta ọtiọyen. Ẹkẹvuọvo, ọ dia ọke rẹ ohwo vwo ghwu yen che djephia nẹ o che vwo iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushii. Jihova ọyen oguẹdjọ rọ pha gbagba ro brorhiẹn ọsoso vẹ ọ rẹ abavo. (Se Une rẹ Ejiro 33:4, 5.) Avwanre vwo imuẹro nẹ “Oguẹdjọ rẹ akpọ na” che ru obo re gbare.—Jẹ 18:25.
15 Ọhọ herọ a da tanẹ ọ dia asan rẹ ohwo diare yen che djephia nẹ o che vwo iphiẹrophiyọ rẹ evrẹnushii. Ọ dia obo ri shephiyọ Jihova vwọ vwẹ ẹro rẹ “ẹvwe” vwo nẹ iduduru rẹ ihwo ri vwo uphẹn rẹ ayen vwo nyo ovuẹ rẹ Uvie na, fikirẹ ẹkuotọ rẹ ayen hephaa. (Mt 25:46) Oguẹdjọ rẹ akpọ na vwo ọdavwẹ rẹ ihwo nana ọvuọvo vrẹ avwanre shesheri. Avwanre riẹn obo ri Jihova che ru erọnvwọn wan ọke rẹ ukpokpogho rode naa. Ọ sa dianẹ evo usun rẹ ihwo nana che vwo uphẹn rẹ ayen vwo yono kpahen Jihova, vwo esegbuyota kpahọn, je vwomaba ẹga ri Jihova siẹrẹ o de che ru odẹ rọyen fon vwẹ obaro rẹ ẹgborho na eje.—Izi 38:16.
Ukpokpogho rode na da tonphiyọ nu, . . . ihwo evo re mrẹ obo re phiare na che wene ẹwẹn rayen?
16. Die yen avwanre rhe riẹn kpahen Jihova? (Ni uhoho na.)
16 Uyono ri Baibol na nẹrhẹ avwanre riẹn oborẹ arhọ rẹ ihworakpọ ghanre te kẹ Jihova. Ọ vwẹ arhọ rẹ Ọmọ rọyen kpahotọ rere avwanre eje sa vwọ dia bẹdẹ. (Jọ 3:16) Avwanre eje mrẹ oborẹ Jihova dje ẹguọnọ rọyen kẹ avwanre. (Aiz 49:15) Ọ riẹn odẹ rẹ avwanre ohwo ọvuọvo. Vwọrẹ uyota, ọ nabọ riẹn ohwo ọvuọvo fiotọ te ẹdia rẹ avwanre de ghwu dede, ọ sa rhọvwọn avwanre nushi, ma oma ọkpokpọ je nẹrhẹ a karophiyọ oka rẹ ohwo avwanre hepha kidie ọ riẹn iruemu re vwori eje! (Mt 10:29-31) Vwọrẹ uyota, e se vwo imuẹro nẹ Ọsẹ rẹ avwanre rọhẹ odjuvwu che guẹdjọ rẹ ohwo ọvuọvo vwẹ idjerhe rẹ ọsoso kidie ọyen ohwo ọphiọnphiọn, rọ vọnre vẹ aghwanre, ro ji gbe arodọnvwẹ.—Jem 2:13.
E se vwo imuẹro nẹ Jihova che guẹdjọ rẹ ohwo ọvuọvo vwẹ idjerhe rẹ ọsoso kidie ọyen ohwo ọphiọnphiọn, rọ vọnre vẹ aghwanre, ro ji gbe arodọnvwẹ (Ni ẹkorota 16)
17. Die yen a cha ta ota kpahen vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana?
17 Ewene nana nẹrhẹ iruo aghwoghwo na dia ọ rẹ okpakpa vrẹ obo ri jovwo. Diesorọ a vwọ ta ọtiọyen? Kẹ, die yen nẹrhẹ avwanre muomaphiyọ iruo aghwoghwo na a rha dobọ jẹẹ? A cha kpahenphiyọ enọ nana vwẹ uyono rọ vwọ kpahen ọnana.
UNE 76 Mavọ Yen Oma Ru We?
a Wọ da guọnọ riẹn oboresorọ re vwo ru ewene nana, ni uyovwinrota na “This Is the Way You Approved,” rọhẹ Uwevwin orhẹrẹ ri March 15, 2015 aruẹbe 7-11.
b A da ghwọrọ Babilọn Rode nu, a cha davwen idibo ri Jihova eje ni vwẹ ọke ri Gọg ri Magọg cha vwọ reyọ vwọso avwanre. A je cha vwọso kohwo kohwo rọ vwomaba ihwo rẹ Ọghẹnẹ ọke ra da ghwọrọ Babilọn Rode nu.
c IDJEDJE RẸ UHOHO: Ẹdia erha re nẹrhẹ e che se ghwoghwo ota kẹ ihwo evo vwẹ akpọ naa: (1) Aye rọ dia ẹkuotọ rọ rhọnvwephiyọ ẹga rẹ Inenikristii, fikirẹ ọnana imuoshọ herọ vwọ kẹ Iseri re guọnọ ghwoghwo vwẹ asan ọtiọyen, (2) aye gbe ọshare re dia ẹkuotọ rẹ igọmẹti da vwọso iruo aghwoghwo na, ọtiọyena imuoshọ herọ rẹ Iseri na vwo ghwoghwo kugbe (3) ọshare ọvo rọ dia asan rọ bẹn e te kidie idjerhe herọọ.
d IDJEDJE RẸ UHOHO: Eghene aye ọvo ro vrẹn nẹ ukoko na karophiyọ obo ro yonori kpahen oghwọrọ ri “Babilọn Rode.” O de wene ẹwẹn ji rhivwin bru ọsẹ vẹ oni rọyen rehẹ ukoko na. Orọnvwọn ọtiọyen da vwomaphia, e jẹ a vwẹrokere uruemu rẹ arodọnvwẹ vẹ ehrọre rẹ Ọsẹ avwanre rọhẹ odjuvwu je ghọghọ nẹ orumwemwu ọvo kurhẹriẹ.
