Skip to content

Skip to table of contents

LONGANEDHA DHI RI 25

DYI 7 Yova, kodhó kpakpanga

Anonga nari kʉ Yova kʉ “shi di ná Mungu”

Anonga nari kʉ Yova kʉ “shi di ná Mungu”

“Yova kʉ shi!”​—ZB. 18:46.

RI NǍ LO

Ko adi faida ba bbo njati ko di ngano nari kʉ, ko madha bbʉ dho nari kʉ “shi di ná Mungu” ró.

1. Nì mai Yova dzá ndrŭ hwini kpakpalo tso ro ró addui ká adi kpa tsotso kpa ra anzi ke dho ndima madha bbʉ nari na?

 BIBLIA nzi ko di nǎ ná saa kpakpa bbo tso o ná saa. (2 Ti. 3:1) Yova dzá ndrŭ adi bani Shetani dhó i dz’ djó nja ndrŭ krʉ adi bani na ná kpakpalo na. Føri kina ko ndrŭ adi nzá ko njínji Yova dho nari dzá lo dho maddi. Nde, addui ká adi ko tsotso kó ko ra anzi Yova dho ko njínji nari na nì mai ko hwini fø di ná kpakpalo tso ró ro? Ko tsotso adi kó ná ddikpa bbò lo kʉ Yova kʉ “shi di ná Mungu” nari ko chu nari.​—Yer. 10:10; 2 Ti. 1:12.

2. Yova ká kʉ shi di ná Mungu ngbá chu nǎ?

2 Yova kʉ nì kʉ ná ke, ke adi ko hwini tso ró ná kpakpalo krʉ njanja ndirigoti krʉ ddo ró ke adi riji ndi kó ko tsotso ko. (2 Nya. 16:9; Zb. 23:4) Njati ko nonga nari kʉ, Mungu adi ngaddi nì ko djo ndirigoti krʉ ddo ró ke e tayari ko tsotsokodha dho ró, ko ka ko ba kpakpanga ngbà ndiro ko ve njonjo kʉ ná kpakpalo tso d’e. Akonja ngbaribbai ma Pi Daudi njangʉe fø lo dzá bbʉbbʉnga nari.

3. “Yova kʉ shi” ná føri na ká Daudi ngʉ riji ndi pori ngbǎ?

3 Daudi chungʉe Yova chu ndirigoti ke ngʉ adi ndi thí lili ke djo. Pi Sauli ma, nja ndrŭ ma na ngʉ rine ndima hwi Daudi ná saa na ke nzingʉeri Yova kó ndi tsotso. (Zb. 18:6) B’lo Mungu ngʉ Daudi dhó sala goti ndirigoti ke ko ke tsotso nari goti Daudi pongʉeri: “Yova kʉ shi!” (Zb. 18:46) Daudi ká ngʉ riji ndi pori ngbǎ? Daudi ngʉ riji ndi pori nari kʉ, Yova kʉ bbʉbbʉ Mungu ndirigoti krʉ ddo ró ke si ndidzá njí dhi ndrŭ tsotso koko. Ndi da lu ná lo ró ro, Daudi chungʉeri nari kʉ ndidzá Mungu kʉ shi, ná føri chongʉe ke ronga ke ra anzi Yova dho ndi njínji nari na ndirigoti madha ndi bbʉ ke dho nari na.​—Zb. 18:28, 29, 49.

4. Yova kʉ shi di ná Mungu ná føri ko chu nari nǎ ro ká ko adi faida ba ngbaribbai?

4 Yova kʉ shi di ná Mungu nari ko u nari ka ndi kó ko tsotso ndiro ko njínji ke dho bidii na. Ko adi kpakpanga ba nja ko ve bí kʉ ná mbudha tso d’e ndirigoti føri adi ko ronga cho ko ra anzi Mungu dzá njí ko nji nari na. Føri kina, ko si rivʉ ko li ko kana kau kpakpa Yova na.

SHI DI NÁ MUNGU SI NI LI KPAKPA

5. Addui ká ka ndi liri ko é udha na kpakpalo tso ró ko hwini ná saa na? (Wafilipi 4:13)

5 Ko ka ko ve krʉ kʉ ná kpakpalo tso ve njati ko di Yova kʉ shi ndirigoti krʉ ddo ró ke e tayari ko tsotsokodha dho nari ngano ró. Krʉ ko ba ná kpakpalo kana nga kʉ si ka ndi si kodhi Mungu djolu ná ri ro ri. Ke kʉ ritsi krʉ na ka ná Mungu ndirigoti ke ka ndi bbʉ kpakpanga bbʉ ko dho ndiro ko ve ritso d’e. (Azø Wafilipi 4:13.) Ko kʉ bblo pli kʉ ná sababu na ko uri u nari kʉ, ko si sisi kpakpalo djolu. Njati rie b’lo ko nja ngbaribbai ma Yova ko e ko tsotso nja ko ve sese kʉ ná kpakpalo tso nari ró, ko ka ko uri u nari kʉ ke kʉ tayari ndi si ko tsotso ko bbò kpakpalo tso ró ko si hwini ná saa na.

6. Daudi ká dangʉe ngbá lo lu jadda ndi ngʉe ro nari i lingʉeri ke li ndi thí bbo Yova djo ri?

6 Akonja Daudi dangʉe lu ná aro kʉ ná lo, ná føri lingʉeri ke li ndi thí bbo Yova djo. Jaddaro miya ronga Daudi ngʉ b’o ná saa na, dubu le nzi ná zǎ ma, simba ma na løngʉe kedzá baba dhó chembø ro. Aro ina, Daudi dingʉeni fø zǎ na ndirigoti ke gøngʉe ndi ngʉ adi ronga b’o ná chembø gø. Føro mai, ke nzɨ ngʉ riddi ndi singʉe fø lɨ djolu ndidhó kpakpanga na ri. Ke chungʉeri nari kʉ, Yova i bbʉngʉe kpakpanga ndi dho ndiro ndi si ri djolu d’e. (1 Sa. 17:34-37) Daudi nzá vingʉe ndi dangʉe lu ná fø lo nga ro ri. Fø lo djo ke ngaddi nari lingʉeri ke uri u nari kʉ, shi di ná Mungu ka ndi sie kpakpanga bbʉbbʉ ndi dho gosi ná saa na.

7. Bblo kʉ ná nganjadha na ndi kʉ nari ká kongʉe Daudi tsotso ndi hwini Goliati tso ró ngbaribbai?

7 Luti godhé ke ngʉe jadda ro, ke rangʉe Israeli bbá bbasødda ronga be. Ke d’ingʉe ri utso nari kʉ bbasødda do ngʉ nji bbo dhonalo Wafilisti kana Goliati ró dho kʉ ná ke singʉe “Israeli nǎ bbasødda chø.” (1 Sa. 17:10, 11) Bbasødda do ngʉ nji bbo dho ná lo kʉ, kpa ngʉ ndima thí li bbo Goliati dhi da nari ma, ke ngʉ po ná lo ma na djo. (1 Sa. 17:24, 25) Ro, Daudi ngʉ lo nja njonjo kʉ ná chu nǎ. Daudi chungʉeri chu nari kʉ Goliati nzɨ ngʉ Israeli nǎ bbasødda dhé chø ri, ro “shi di ná Mungu chø.” (1 Sa. 17:26) Daudi lingʉe ndi thí Yova djo. Daudi ungʉeri u nari kʉ Mungu ka ndi koe ndi tsotso ngbà ddiddi ke kongʉe ndi tsotso njonjo kʉ ná hali kana miya ronga ndi ngʉ b’o ro nari bbai. Daudi ungʉe nari kʉ, Mungu si ndi tsotso ko nari dho Daudi rangʉe lɨ nji Goliati na ndirigoti ke singʉe si ke djolu!​—1 Sa. 17:45-51.

8. Yova si ko tsotso koko ndiro ko si kpakpalo djolu d’e nari ká ko u addudho? (Anja ji maddi.)

8 Ko ma ka ko si ddi kpakpalo djolu njati ko nonga nari kʉ, shi di ná Mungu kʉ tayari ndi kó ko tsotso ró. (Zb. 118:6) Yova kongʉe ko tsotso anziro nari djo ko ngaddi nari ka ndi liri kodhó udha ngʉ kpakpa ke djo. Ngbaribbai ma Yova gøngʉe ndidzá njí dhi ndrŭ nari djo tilo ná maandiko ro adi zøzø. (Isa. 37:17, 33-37) Føri kina adi kodhó site jw.org djonga ro njanja ndiro ni chu ngbaribbai ma Yova adi ko djoi ma, ko vei ma na tsotso kó nja ndima ve kpakpalo tso kodhó i saa na d’e nari. Føri djolu pli adi ni dho Yova njingʉe ná bblonga nga nono. Rie nzá ma ni ka ni no Yova gøe ni dubu ma, simba ma na na le hwini nari bbai di ná kpakpalo nǎ ro nari nga ró, nzɨ nji do. Ká addudho? Bbʉbbʉlo kʉ, Yova nji bí kʉ ná bblo lo b’lo ni dho nidhó maisha nǎ! Ke liri ni kana nga ngʉ chøchø ndi na. (Yoh. 6:44) Ndirigoti ri kʉ kedhó nga tsotsokodha chulu dhé ni kʉ bbʉbbʉlo kana ri. Anziri Yova kó ni tsotso ndiro ni no ngbaribbai ma ke ngʉngʉe nidhó sala goti nari ma, ke bbʉngʉe nidhó lo u ná ritsi nari ma, ke kongʉe ni tsotso kpakpa tso ngʉ o ná saa na nari ma na nga. Fø di ná lo djo ni ngaddi nari si ni tsotso ko ni uri u nari kʉ Yova si ra anzi dhé ni tsotso ndi ko nari na.

Ngbaribbai ma ko hwini kpakpalo tso ró nari adi Yova ronga lø bbo (Anja paragrafu 8-9)


9. Ri ká ngani ko no ngbá lo nga kpakpalo tso ró ko hwini ná saa na? (Mezali 27:11)

9 Ko di Yova nja shi kʉ ná ke bbai ró, føri si rili ko é bblo nganjadha na kodhó kpakpalo djo. Ká ngbaribbai? Ko ka ko di kodhó kpakpalo nja Yova ma kana e Shetani na ná bbò lo bbai. Ibilisi adi ripo nari kʉ njati ko é nzadha kana ró ko si Yova dho ko njínji nari tso bbabba. (Yob. 1:10, 11; azø Mezali 27:11.) Ro, kpakpalo djolu ko si ná saa na, ko adi ridho nari kʉ ko ji Yova ji ndirigoti Shetani kʉ kali ba. Ni ká kpakpalo ba guvernema dhó ro, ni ká bani mbø dhi kpakpalo na, ni d’ra ná hwè lo-i ká ndrŭ rr nzɨ inga ni ká bani nja kpakpalo na? Njati rie fø ró, anonga nari kʉ fø hali krʉ, Yova thí dho ni ká ni bbʉ hwè ná chu bbʉ ni dho. Ndirigoti anonga nari kʉ Yova nzɨ ba ri ro ni ba mbudha nzá tso ni ka ni ve ná ngatsi ri. (1 Ko. 10:13) Ke si kpakpanga bbʉ ni dho ndiro ni ve ri tso d’e.

SHI DI NÁ MUNGU SI NI KOBE BBɄBBɄ

10. Shi di ná Mungu ka si addu nji ndi dho madha bbʉ ná ndrŭ dho?

10 Krʉ ddo ró Yova adi ndi dho madha ná ndrŭ kobe bbʉbbʉ. (Ebr. 11:6) Ke adi ngoi ma, ji le nanga jini nari ma na bbʉ ko dho ndirigoti gosi ná saa na ke si cho ró nŭnŭ di shinga bbʉ ko dho. Ko ka ko li kodhó ngab’odha Yova djo dhonalo ke kʉ ù na ndirigoti kpakpangana nja ndi bbʉ ko kobe d’e. Ndirigoti fø lo ko u nari adi ko ronga cho ko é njidha dhi ritsi na bí ke dho ko madha bbʉ nari kana, ddiddi anziro ngʉ njínji ke dho chi ndima tøni ro ná ndrŭ bbai. Føri i kʉ Timoteo njingʉe ná lo.​—Ebr. 6:10-12.

11. Timoteo ronga ká ngbá lo chongʉe ndiro ndi njínji klø na kutaniko nǎ d’e? (1 Timoteo 4:10)

11 Azø 1 Timoteo 4:10. Timoteo ngʉe kpakpa kʉ ná udha na shi di ná Mungu djo nari kʉ ke si ndi kobe bbʉ nì. Føri dzá lo dho i ke ngʉ adi njínji kpakpanga na Yova ma, nja ndrŭ ma na dho. Ká ngbá chu nǎ? Mutume Paulo lingʉe ke kpakpa ke ra anzi maendeleo ndi nji nari na longaddidha dhi njí kana ndirigoti kutaniko nǎ. Føri kina Timoteo ngʉe bblo kʉ ná loroji ndi lai Wakristo dho, jadda ndrŭ ma, ngó ndrŭ ma na dho. Kedhó ngʉe kpakpa kʉ ná nja njí maddi, føri tsungʉe ndi nǎ ke bbʉ ndrŭ dhó lo ungʉe ná li tso o ná ji dhi shauri. (1 Ti. 4:11-16; 2 Ti. 4:1-5) Nja saa na nzɨ nja ndrŭ ngʉ adi Timoteo nji ná njí nja mana na ri inga ndima po mbai ke dho ri, ro ke chungʉeri chu Yova si ndi kobe bbʉ nì.​—Ro. 2:6, 7.

12. Wazee ká adi ra anzi kpakpanga na ndima njínji kutaniko nǎ nari na addudho? (Anja ji maddi.)

12 Njʉ maddi wazee ka ndima uri u nari kʉ Yova adi ndima nji ná njí nja nì ndirigoti fø bblo njí krʉ kʉ mana na bbo ke nyǒ djó. Chembø ronga ndima b’o nari ma, longa ndima ddi nari ma, lod’radha dhi njí ndima nji nari ma na kina, bí kʉ ná wazee adi ngatsotso kó Pidhinga dzá dza chidha dhi njí kana ndirigoti chʉ adi ngaba ná lo banga ná saa na maddi. Nja kpa adi njínji ndrŭ ronga bedha dho le kpe na kikundi na inga Hopitale dhi Lo djó nga adi nja ná Komite nǎ. Fø njinjidha dho bbʉ ndima ná wazee adi richu nari kʉ, kutaniko kʉ Yova dhó ri ro nga ndrŭ dhó ri ri. Føri adi rili kpa njí ndima dho bbʉni ná njí ndima thí nǎ ro krʉ u ndima uri nari kʉ, Mungu si ndima kobe bbʉ nì ro.​—Kol. 3:23, 24.

Shi di ná Mungu si ni kobe bbʉ ni kpakpanga na ni nji kutaniko nǎ ná njí dho (Anja paragrafu 12-13)


13. Yova dzá njí kana ko nji ná kpakpanga dho ká ke adi ndi mbu ngbaribbai?

13 Ndrŭ krʉ nga ka ndima é wazee ri. Ro, ko krʉ ka ko bbʉ Yova dho ná ritsi ro kʉ nì dhé. Mungu nanga adi jini bbo ko ko dho ka ná lo nji ndiro ko njínji ndi dho d’e nari dho. Dz’ djolu gble njini ná njí dho ko bbʉ ná bbʉdha ke adi nja mana na bbo njati rie sese ma ko bbʉ ri ri ró. Ke nanga adi jini bbo ko ko dho ka ná lo nji krʉ ndiro ko si ko nǎ do djolu nari ma, ko ngbé ko kù ro njudha dhi ngana komatere bbʉdha dho nari ma, ko kpakpanga nji ko njí ta tani ko dho ná ndrŭ zø d’e nari ma na dho. Njati ni di ni mbu vʉ tso vʉni ri ma ni nji ná lo kana ró, auri u nari kʉ, Yova adi ni nji ná ritsi krʉ nja mana na bbo. Ke ji ni bbo ndirigoti ke si ni kobe bbʉ nì.​—Lu. 21:1-4.

ADI CHØDHØ SHI DI NÁ MUNGU KUSO

14. Chøchø le di Yova kuso nari ká ka ndi kó le tsotso ngbaribbai ndiro le tøni chi d’e? (Anja ji maddi.)

14 Njati ko kana nga é chøchø Yova na ró ri sie sʉsʉ ko tøni chi ke dho. Yosefu njingʉeri fø. Ke gʉngʉe uzinifu ndi nji nari gʉ. Ke ngʉ adi Mungu nja bbʉbbʉ kʉ ná ke ndirigoti ke jingʉeri ndi bbʉ hwè Mungu dho. (Mwa. 39:9) Nja ko kana nga é chøchø Yova na d’e ringani ko di nganzi ke tso krʉ saa ró ndirigoti ko di ke dzá lo zø. Føri si rili ko kana kau dhidhi ke na. Yosefu bbai ko kana nga é chøchø ke na ró, ko nzɨ ri ro ji ko njí nzɨ ke nyǒ tho ná ddikpa ritsi ro maddi ri.​—Yak. 4:8.

Ni ndrini shi di ná Mungu kuso chøchø nari si rili ni tøni chi ke dho (Anja paragrafu 14-15)


15. Ko ká ka ko ba ngbá somo Waisraeli ró njingʉeni ngødja nǎ ná lo nǎ ro? (Waebrania 3:12)

15 Yova kʉ shi di ná Mungu nari nga vivi ró ná ndrŭ dho ri ka ndi é sʉsʉ ndima njí sa ka ndi sa ndima kana nga ke na ná lo. Akonja ngødja nǎ Waisraeli ngʉe ro njingʉeni ná lo. Kpa chungʉeri nari kʉ Yova kʉ nì, ro kpa nanga ngangʉe rɨdha tso Yova ká ka ndi gba ndima dhó lo tso ngbà ma nari djo. Kpa ngʉ ridhu: “Yova ká kʉ ko kana nì inga nga?” (Kut. 17:2, 7) Føri lingʉeri kpa tsatsa Mungu ro. Ko nzá jiri ko dyø che kʉ ná fø loroji ri.​—Azø Waebrania 3:12.

16. Addui ká ka ndi li kodhó udha mbudha kana?

16 I dz’ rili ri é kpakpa ko kana nga di chøchø Yova na. Bí kʉ ná ndrŭ nzá u Mungu kʉ nì nari ro ri. Nzɨ njínji Mungu dhó yadha na ná ndrŭ adi njani bblo kʉ ná maisha nǎ kʉ nari bbai. Fø di ná lo njini nari ko nja nari ka ndi li kodhó udha mbudha kana. Njaro nzá ko ka ko gʉ Mungu kʉ nì nari ro ri, ro ko nanga ka ndi di rɨni rɨ ke ká ka ndi njí lo ro ngbà ma kodhi faida dho nari djo. Zaburi 73 ndingʉe ná ke ma mbungʉe ndi ro fø ddi ddikpa saa na. Ke njangʉeri nari kʉ ndi kuso lu ngʉe ná nzɨ ngʉ ngarr Mungu dhó yadha dho ná ndrŭ ngʉe bblo kʉ ná maisha na. Fø lo lingʉeri ke nanga di rɨni rɨ Mungu dho ndi njínji nari dhi faida djo.​—Zb. 73:11-13.

17. Addui ká ka ndi kó ko tsotso ndiro ko di chøchø Yova kuso d’e?

17 Zaburi ndi ná ke tsotso ká addu kongʉe ndiro ndi lé ndidhó ngaddidha thika d’e? Ke ddingʉe nga bbabba ndima thí ndima li Yova djo nari tso ná ndrŭ ka ndima ba ná lo djo. (Zb. 73:18, 19, 27) Føri kina ke ddingʉe nga Mungu dho le njínji nari nǎ ro adi si ná faida djo. (Zb. 73:24) Ko ma ka ko ddinga ddi Yova bbʉ ko dho ná ledha krʉ djo. Føri kina akoddinga ngbaribbai ma kodhó maisha ka ndi é njati rie nzɨ ko e njínji Yova dho ró nari djo. Ko di ngaddi kodhó maisha kʉ bblo Yova dho ko njínji ro nari djo ró, ri ka ndi kó ko tsotso ko tøni chi ke dho. Ndirigoti ko ka ko po Zaburi ndi ná ke pongʉe ná i lo: “Ma dho, Mungu kuso ma ndrini chøchø nari kʉ bblo.”​—Zb. 73:28.

18. Ká addudho nzá ringani ko njí gosi ná ddo do ri?

18 Ngasini ná i saa na ko ba ná kpakpalo krʉ tso ró ko ka ko hwini ngbà dhonalo ko “njínji shi kʉ ndirigoti bbʉbbʉ kʉ ná Mungu dho.” (1 Te. 1:9) Kodhi Mungu adi ngaddi nì ko djo ndirigoti krʉ ddo ró ke si ko tsotso ko nì dhé. Ke ngʉ adi ndidzá njí dhi ndrŭ dhó lo tso gba drrdrr nari bbai, ke adi kodhó lo tso gba njʉ maddi. Karrnga goti ko si bani nzá ro d’erie ngaba dz’ djo ná bbò mbudha na. Ro, ko nga sie ddiro ri, ro Yova sie ko na nì. (Isa. 41:10) Akobbari ko krʉ “é nga nǎ do ro ndirigoti ko pori: ‘Yova kʉ ma tsotso kó ná ke; ma nzɨ do ro nji ri.’”​—Ebr. 13:5, 6.

DYI 3 Kodhó kpakpanga, Ngab’odha, Nzɨ djo ko nanga rɨni ná lo ma na