Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 26

WER 8 Yehova en e Karingo mwa

Keth Yehova ubed ni Cana peri

Keth Yehova ubed ni Cana peri

“Cana moko mbe ma calu Mungu mwa.”1 SAM. 2:2.

I ADUNDO

Wabiponjo thelembe m’uketho Biblia ulwong’o Yehova nia cana man wabineno ayi ma wacopo lubo ko lapor mi kite pare m’ubedo ve cana.

1. Daudi uporo Yehova kud ang’o i Zaburi 18:46?

 I NG’OM ma tin wabekwo i iye, peko ma rek romo dwoko kwo tek iwa kunoke wilo kwo mwa awila zoo. Ento watie ku foyofoc lee mandha pilembe wacopo lokara i bang’ Yehova pi ninwang’u kony! I thiwiwec m’ukadhu, wanwang’u poyowic ma nia Yehova tie Mungu ma kwo man nia saa ceke ebedo ayika nikonyowa. Ka waneno cing Yehova i kwo mwa, eno ketho wabedo ku tegocwiny ma nia “[etie] kwo!” (Som Zaburi 18:46.) Ento i ng’ey ma Daudi uyero lembe maeno, elwong’o Mungu nia “Cana para.” Pirang’o eporo Yehova ma Mungu ma kwo ku cana ma tie piny ma kwo mbe i iye?

2. Wabiponjo lembang’o iwi wec pa Daudi m’elwong’o ko Yehova nia “Cana para”?

2 I thiwiwec maeni, wabineno thelembe m’uketho Biblia uporo Yehova ku cana, man wabineno ponji ma wacopo nwang’u i lembuno. Bende, wabiponjo kite ma wacopo nene ko ni Cana mwa. Tokcenne, wabiweco iwi ayi ma wacopo lubo ko lapor mi kite pare ma calu cana.

PIRANG’O BIBLIA ULWONG’O YEHOVA NIA CANA?

3. Wang’ ma pol Biblia beteyo nenedi ku wec ma nia “cana”? (Nen cal.)

3 Biblia utiyo ku wec ma nia “cana” i ayi mi lapor pi nikonyowa ninyang’ i kite pa Yehova. Wang’ ma pol jutic pa Yehova gibed gitiyo ku wec maeno pi ninyutho nia etie Mungu ma kaporne mbe. Wang’ ma kwong’a ma julwong’o iye Yehova nia “Cana” utie i Poy mi Cik 32:4. Ana uyero i rwo pare nia “cana moko mbe ma calu Mungu mwa.” (1 Sam. 2:2) Habakuk ulwong’o Yehova nia “Cana [para].” (Hab. 1:12) Jagor Zaburi mi 73 ulwong’o Mungu nia “[cana] mir adundena.” (Zab. 73:26) Kadok Yehova en gire de ulwong’ere nia cana. (Isa. 44:8) Dong’ wakewec iwi kite adek pa Yehova m’uketho e calu cana, man wanen ayi ma wacopo kethe ko ni “Cana mwa.”Poy. 32:31.

Dhanu pa Yehova ginene calu Cana mi gwok (Nen udukuwec mir 3)


4. Yehova tie kapondo i ayi ma nenedi? (Zaburi 94:22)

4 Yehova tie kapondo. Tap calu ma cana ma dit gwoko ng’atu m’upondo i there ni wavuvu ma tek, Yehova bende gwokowa kinde ma wabenwang’ara ku peko i kwo mwa. (Som Zaburi 94:22.) Eketho wabedo museme i thenge mi tipo man egwokowa ni piny ceke ma copo nyayu ret ma rondo ku rondo i kumwa. Eng’olo kadok nia ebikabu gin ceke ma nyotho kwiyocwiny man bedomoth mwa.—Eze. 34:25, 26.

5. Wacopo ketho Yehova ubed ni Kapondo mwa ma calu cana nenedi?

5 Yo acel ma waketho ko Yehova ubed ni Kapondo mwa ma calu cana utie nirwo i bang’e. Ka warwo i bang’ Yehova, emiyo iwa “kwiyocwiny pa Mungu” ma gwoko adundewa man pidoiwa. (Filip. 4:6, 7) Wakewec iwi lembe m’umego Artem ma jutwiyo pi yiyoyic pare, ukadhu kud i iye. Jasay thelembe moko ubed upenje thiri thiri; ebed edhuro bende mac i kume man ebed enyayu lewic i wiye. Artem ukoro kumae: “Cwinya ubed ung’abere saa ceke ma ka jasay thelembe eno ulwong’a. . . . Abed arwo saa zoo i bang’ Yehova. Abed akwaye emii ira kwiyocwiny mir adunde man rieko. Bodho moko ci ma jadit maeno utiyo ko urombo ngo. . . . Ku kony pa Yehova, udok ubedo ve kor ot ma jugiero ku kidi re m’ubecero bang’a.”

6. Pirang’o mito saa ceke wabed wajengara iwi Yehova? (Isaya 26:3, 4)

6 Yehova tie Ng’atu ma jugeno. Tap calu ma cana yengere ngo, Yehova bende bedo ayika saa ceke nikonyowa. Wacopo gene pilembe etie “Cana mi nja.” (Som Isaya 26:3, 4.) Saa ceke ebibedo kwo pi nipong’o lembang’ola pare, pi niwinjo rwo mwa, man pi nimiyo iwa kony ma watie ku yenyne. Wacopo jengara i wiye bende pilembe enyutho bedoleng’ ni ju ma gibetimo ire. (2 Sam. 22:26) Ebiwil tak de ngo ku gin ceke ma wabetimo, man saa ceke ebimiyo iwa sukulia.—Ebr. 6:10; 11:6.

7. Ka wajengara iwi Yehova, wabinwang’u bero ma kani? (Nen bende cal.)

7 Waketho Yehova ubed ni Cana mwa nwang’u wabejengara zoo i wiye. Watie ku genogen nia tek wabewore kadok i saa mi peko, wabinwang’u bero dupa. (Isa. 48:17, 18) Ka wabeneno gwok pare, genogen ma watie ko i wiye bimedere ameda. E wabibedo ayika ninyego ku peko ma Yehova kende re ma romo wodhowa kud i igi. Wang’ ma pol ka wan’i peko moko ma waneno nia ng’atu mange mbe ma waromo lokara i bang’e pi nikwayu kony, wanyang’ nia saa ceke wacopo jengara iwi Yehova. Umego Vladimir uyero kumae: “Saa m’abino i kol re m’anwang’u nia kindwa ku Yehova ubino ceng’ini nisagu. Aponjo nigene lee nisagu pilembe abino kenda man abino mbe ku copo iwi lembe m’abekadhu kud i iye.”

Waketho Yehova ubed ni Cana mwa nwang’u wabejengara zoo i wiye (Nen udukuwec mir 7)


8. (a) Pirang’o wacopo yero nia Yehova bedo nging’ nging’? (b) Wanwang’u bero ma kani ka waketho Mungu ubed ni Cana mwa? (Zaburi 62:6, 7)

8 Yehova bedo nging’ nging’. Tap calu cana ma dwong’, Yehova bende cungo ma tek man nging’ nging’. Enyutho kite pare saa ceke man ewilo ngo lembakeca pare. (Mal. 3:6) Kinde m’Adamu giku Eva gijai ire i Eden, ewilo ngo lembakeca m’ebino ko pi dhanu. Calu ma jakwenda Paulo ukiewo, Yehova “romo kwerere gire ngo.” (2 Tim. 2:13) Eno ubenyutho nia kadok lembang’o ngi m’uwok kunoke kadok jumange gitim ang’o de, Yehova biwilo ngo kite, lembakeca pare kadi cik pare. Nikum genogen ma watie ko iwi Mungu mwa ma bedo nging’ nging’, wacopo lokara i bang’e pi ninwang’u both man ninyego ku peko mwa.—Som Zaburi 62:6, 7.

9. Lembe ma Tatyana ukadhu kud i iye ubemiyo iri ponji ma kani?

9 Waketho Yehova ubed ni Cana mwa nwang’u wabenyamu i lembe iwi kite pare man iwi lembakeca pare. Nitimo kumeno copo konyowa nibedo tii man nigwoko bedoleng’ mwa ire i saa mi peko. (Zab. 16:8) Lembe maeno unen kamaleng’ nikum nyamego moko ma nyinge Tatyana ma jugam juketho i ot ma jubekuro kume pi yiyoyic pare. Ekoro kumae: “Awinjara ve atie kenda. I acaki, ebino lembe ma tek lee. Cwinya ubed utur wang’ ma pol.” Ento kinde m’eneno ayi m’amulaic m’ebekadhu kud i iye ugwaku ko kum Yehova man lembakeca pare, ecopere ire ninyego kude, nibedo tii man nigwoko bedoleng’ pare ni Yehova. Emedo kumae: “Ninyang’ i lembe maeno ukonya nipoy nia abekadhu kud i peko maeno zoo pi Yehova. Eno ukonya nijigo niparu kwa pira gira.”

10. Tin wacopo ketho Yehova ubed ni Cana mwa nenedi?

10 Kago eni, wabinwang’ara i wang’ lembe ma bikwayu nia wajengara iwi Yehova nisagu m’i wang’e. Kawoni re m’utie saa mi dwoko genogen mwa tek i wiye nia ebikonyowa niciro ku gwoko bedoleng’. Icopo timo kumeno nenedi? Som kpawa mi Biblia man lembe ma Jumulembe pare mi rundi mwa gikadhu kud i iye. Say ning’eyo kurayung pa Mungu ma calu cana m’enyutho pi nikonyo jutic pare. Nyam i lembe mii iwi kpawa maeno. Nitimo kumeno bikonyi niketho Yehova ubed ni Cana peri.

LUB LAPOR MI KITE PA YEHOVA MA CALU CANA

11. Pirang’o wabemito walub lapor mi kite pa Yehova ma calu cana? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “ Lembakeca m’umego m’aradu gicopo ketho.”)

11 Waai waneno ayi ma Yehova unyutho ko nia e calu cana. Kawoni wakenenu ayi ma wacopo lubo ko lapor mi kite pare ma calu canane. Tek wabemedara nitimo kero nilubo lapor mi kitenegi, wabituc niteng’o cokiri. Ku lapor, Yesu umiyo ni Simon nying’ ma Kefa (ma ka juloke utie, “Pethro”), nying’ ma thelembene utie “theng cana.” (Yoh. 1:42) Eno ugam unyutho nia ebitielo cwiny cokiri man ebiketho ecung ma tek. Biblia ulwong’o judong cokiri nia ‘tipo cana ma dit,’ pi ninyutho ayi ma gigwoko ko dhanu ceke m’i cokiri. (Isa. 32:2) Ento cokiri nwang’u bero lee kinde m’umego ku nyimego ceke gibelubo lapor mi kite pa Yehova ma calu cana.—Efe. 5:1.

12. Wacopo bedo ni kapondo ni jumange i ayi ma kani?

12 Bed ni kapondo. Saa moko eromo copere iwa nibedo ni kapondo mandha ni umego mwa i kum peko ma wok rek, lwiny, man wacopo bedo kugi i bang’wa. Calu ma lembe mi “kajik ceng’” ubemedere ameda ninyothere, m’umbe jiji wabinwang’u kaka dupa dit mi konyara i kindwa. (2 Tim. 3:1) Wacopo konyo bende umego mwa i thenge mi tipo man watielo cwinygi. Yo acel ma waromo timo ko kumeno utie niketho giwinjiri nia gitie ajola i Ot Ker, man niketho cokiri ubed ni kabedo mi mer man mi tielocwiny. Wabekwo i ng’om ma nyayu ang’abacwiny, ma dhanu m’i iye gi kwiny man gidieng’ ungo ku juwagi. Pieno kinde m’umego ku nyimego mwa gibino i coko, wabemito giwinjiri nia jumarugi, nia gitie agwoka, man ginwang’ yom.

13. Judong cokiri gicopo doko ni kapondo ni jumange nenedi? (Nen bende cal.)

13 Judong cokiri gicopo doko ni kapondo ni ju ceke mi cokiri ma gibeciro wavuvu mandha kunoke mi lapor. I saa mi peko ma wok rek man mi remo kum, judong cokiri gimaku yub pi nimiyo kony m’ukwayere. Gimiyo bende kony mi thenge mi tipo. Ebedo yot ni umego ku nyimego nicoro i vut jadit cokiri m’ung’eyere ni dhanu ma yoo, ma kethere kaka jumange, man ma tie ayika niwinjo jumange. Kurayung maeno ketho jumange giwinjiri nia jubedieng’ kugi; pieno edoko igi yot nitiyo ku telowic ceke m’ujengere iwi Biblia ma jadit cokiri ubemiyo igi.—1 Thes. 2:7, 8, 11.

Judong cokiri gibedo ni kapondo ni umego ku nyimego kinde ma wavuvu mandha man mi lapor ubekoto i wigi (Nen udukuwec mir 13) a


14. Wacopo nyutho nenedi nia watie dhanu ma jugeno?

14 Bed ng’atu ma jugeno. Wabemito jumange gibegibed ku genogen i wiwa, asagane i saa mi peko. (Rie. 17:17) Wacopo timo ang’o kara jung’eywa ni dhanu ma jucopo geno? Ukwayu wabed waii ninyutho kurayung pa Mungu saa ceke. Ku lapor, wabed wawor macikara ma waketho man watim kero wawor saa. (Mat. 5:37) Ukwayu bende wabed wakony jumange ku piny ma gitie ku yenyne. M’umedo maeno, wabed wadar tic ma jumiyo i korwa, ke nimakere ku telowic ma wanwang’u.

15. Cokiri nwang’u bero ma kani tek judong cokiri gitie dhanu ma jugeno?

15 Judong cokiri ma jugeno gitie mugisa ni cokiri. Nenedi? Cwiny jurwey kwiyo tek ecopere igi nikwayu kony yot yot i bang’ judong cokiri, calu ve i bang’ janen wi ungu mi lembanyong’a. Jurwey giwinjiri bende nia jubedieng’ kugi tek ging’eyo nia judong cokiri tie ayika nikonyogi. Man ka judong cokiri gibeketho juk migi ujengere iwi Biblia man iwi girasoma pa jamiru mandha kakare niketho ejengere iwi paru migi gigi, juyic wagi bedo ku genogen i wigi. Umego ku nyimego gibedo bende ku genogen iwi jadit cokiri ma gwoko amung’ man ma timo lembe m’eng’olo.

16. Tek wabedo ngingʼ ngingʼ, eno miyo bero ma kani iwa man ni jumange?

16 Bed nging’ nging’. Wacopo bedo kud atelatela ma ber iwi jumange tek wamoko kikiki i kum gin ma ber man tek waketho yub mwa ujengere ma tek iwi cik mir ukungu mi Biblia. Ka wabeteng’ini i yiyoyic man i ng’eyong’ec ma tap mi lemandha, wadoko nging’ nging’ nisagu. Wabedo ngo dhanu ma wigi cungo ngo i lembe acel, ma wotho swa, man ma ponji mi vupo ku paru mi ng’om thorogi kun ku kun. (Efe. 4:14; Yak. 1:6-8) Yiyoyic ma watie ko i Yehova man i lembang’ola pare ketho wamedara nibedo ma kumwa poto kinde ma wawinjo lembe mi can. (Zab. 112:7, 8) Wabedo bende ayika nikonyo ju ceke ma gibenwang’iri ku peko.—1 Thes. 3:2, 3.

17. Ang’o ma konyo judong cokiri nibedo kud atelatela ma ber iwi jumange?

17 Ukwayu judong cokiri gibed dhanu ma kadhu ngo mukero i kwo migi, dhanu ma wigi tiyo ma ber, ma pangu lembe kakare kakare, man ma i lembe migi tek ungo. Gikonyo jumange mi cokiri nibedo ma kumgi poto man ‘nimoko kikiki i kum lemandha.’ (Tito 1:9; 1 Tim. 3:1-3) Nikadhu kud i lapor man tic migi mi kwac, gikonyo jurwey nibino i coko, nirweyo lembanyong’a man nitimo ponji migi ma segi nja. Saa m’umego ku nyimego gibenwang’iri ku peko, judong cokiri gitimo kero pi nitielo cwinygi wek kara gijengiri iwi Yehova man iwi lembakeca pare.

18. Pirang’o wabemito wapak Yehova man wacor ceng’ini mandha i vute? (Nen bende sanduku ma thiwiye tie, “ Ayi mi coro ceng’ini i vut Yehova.”)

18 I ng’ey ma waai waneno kite ma beco pa Yehova, wacopo yero calu ubimo Daudi kumae: “[Pak ubed] ni Yehova ma cana para.” (Zab. 144:1) Yehova bijigo tak de ngo nibedo Mungu ma wacopo jengara i wiye. I kwo mwa zoo, kadok i saa mi tiyo, wabibedo ku tegocwiny mi yero nia “En e cana para,” ma wayiyo andhandha nia saa ceke ebikonyowa i thenge mi tipo.—Zab. 92:14, 15.

WER 150 Yeny Mungu kara ibothi

a KORO I CAL: Nyamego moko ubeweco yot yot i bang’ judong cokiri ario.