1-2. Siovaa wakonga ovanthu vae valinge-tyi?

 INE umwe ukupula okuti: Ove na Siovaa mulikahi ñgeni? Momutiwi? Tyipondola momuti: ‘Siovaa o Tate yange, o Huku yange, Epanga liange.’ Ovio ovimwe vala upondola okupopia, pokupopia oñgeni ove utala Siovaa. Mahi okuti nthiki imwe Siovaa wemutile-ale o Mwene Weumbo, ame ndyimweenda wae?

² Ohamba Ndaviti waeleka oupanga Siovaa akala nao novafendi vae vehemuyeke-po, noupanga ukala pokati kokuti nomunthu weya meumbo lya mukwavo, omweenda, na Mwene Weumbo. Wapula wati: “Siovaa, olie upondola okulinga omweenda mekaka liove? Olie upondola okukala komphunda yove ikola?” (Ovii. 15:1) Onondaka ombo, mbulekesa umwe nawa okuti tupondola okukala ovaenda va Siovaa, okukala omapanga ae. Otyo elao limwe enene!

SIOVAA UHANDA TULINGE OVAENDA VAE

3. Olie omweenda wotete wa Siovaa? Siovaa nomweenda watyo oo, ankho vakala ñgeni?

³ Pweetyi Siovaa ehenetunge ovipuka aviho, nkhele ankho ukala vala aike. Pahe etyi atunga Omona wae wotyiveli, alingi ngatyina uti wemweeta no mekaka liae. Siovaa utyihole unene tyokuyakula ovaenda. Ombimbiliya yapopia okuti, Siovaa ankho ‘uhambukilwa unene’ Omona wae. Nomweenda watyo oo wotete wa Siovaa, ‘nae apeho ankho tyina eli pu Siovaa ukala vala tyahambukwa.’ — Omih. 8:30

4. Ovalie vali Siovaa akonga vanyingile mekaka liae?

 ⁴ Etyi pakala, Siovaa atungu onoandyu, nambo embweeta no mekaka liae. Onoandyu ombo mbatiwa “ovana va Huku,” ya nambo mbuhambukwa okukala na Siovaa. (Som. 38:7; Ndan. 7:10) Pomuvo opo, omapanga a Siovaa ankho tyati vala Nomona wae wotyiveli, no noandyu keulu, oku ngwe akala. Etyi pakala, ahandyula kekaka liae munyingile novanthu atunga pano pohi. Vamwe akongele vanyingile mekaka liae, tyati o Enoke, o Nowee, o Ambalayau, o Sombe. Ovafendi vatyo ovo votyotyili vatiwa, vali omapanga a Huku, ‘vaendele na Huku yotyotyili.’ — Ehim. 5:24; 6:9; Som. 29:4; Isa. 41:8.

5. Oityi tulilongesila konondaka tuvasa mu Isekiyele 37:​26, 27?

⁵ Mokweenda kwomanima, Siovaa utwalako okukonga omapanga ae valinge ovaenda vae. (Tanga Isekiyele 37:​26, 27.) Omuuli Isekiyele watuminwe na Siovaa apopie onondaka mbumwe mbulekesa okuti Siovaa uhanda ovanthu vae vokumufenda vehemuyeke-po, vakale omapanga ae. Wati: “Mandyikevelingila omphango yombembwa.” Tupu eulo olio lipopia omuvo vana mavakakala keulu, na vana mavakakala pano pohi, mavekelikwata-po, avalingi ngatyina uti veli vala mekaka like, ‘motyunda tyike.’ (Swau 10:16) Otyo tyili umwe nokumoneka pehepano.

SIOVAA UTUTEKULA VALA OTYIPUKA TYIKE ATUHO

6. Oityi omunthu ena okulinga akale omweenda mekaka lya Siovaa, ya okuti ekaka olio lina kotyilongo lili?

⁶ Mekaka, omunthu upondola okupululukilwa-mo, nokwombela-mo, nokuywama-mo ombila, nokuholama-mo ovipuka ovikwavo vali. Tyina omunthu omweenda eya mekaka lya mukwavo, utyii okuti matekulwa nawa, kamakambe natyike. Noonthwe putyina twamelipakula atukala omapanga a Siovaa, tulinga ngatyina uti twakala ovaenda mekaka liae. (Ovii. 61:4) Mekaka omo, tuvasa-mo okulia okunyingi kupameka oupanga wetu na Siovaa, tukala-mo na vakwetu navo ovaenda va Siovaa. Mekaka lya Siovaa mupondola okunyingila ovanthu vovilongo aviho. Tyipondola nthiki imwe waile-ale kotyilongo otyikwavo, waya kotyonge, okavasa-ko vakwenyi vahambukwa navo veli mekaka lya Siovaa. Ekaka olio livahiwa vala apeho apa pena ovanthu va Huku vemutavela. — Ehol. 21:3.

7. Oityi tutila vana ankho vafenda Huku pahe vanyima-le na hono nkhele veli mekaka lya Siovaa? (Tala olutalatu.)

⁷ Ya pahe vana ankho vafenda Huku, mahi vanyima-le, okuti navo nkhele veli mekaka lya Siovaa? Yoo. Oityi tupopila ngootyo?  Tupopia ngootyo mokonda nkhele Siovaa uvehinangela, uvetala vala ngatyina vena omwenyo. Sesusi wati: “Vokwankhia mavatutila, na Mwisesi umwe wetyipopia etyi atomphola tyotyinkhondo, ati Siovaa ‘o Huku ya Ambalayau, Huku ya Isake, Huku ya Sakoo.’ Huku ha Huku yo vokwankhia, o Huku yo vokuna omwenyo, kwe aveho vala vena omwenyo.” — Luka 20:​37, 38.

MWATI OMO MUNA OVIWA OMO MUNA OVILINGA

8. Oviwa patyi tuna-vio mekaka lya Siovaa?

⁸ Tyina omunthu eli mekaka, upululukwa-po nawa, ya tupu kalingi otyiho mokonda ekaka limuyakulila. Nekaka lya Siovaa haityo ñgoo, liyakulila ava veli-mo kovipuka aviho vipondola okunyona oupanga vena nae, tupu livepa omphamekelo vapamene movipuka mavakamona komutwe wandyila. Tyina twahayeke-po okukala noupanga omuwa na Siovaa, Satanasi ketyivili okutulinga otyipuka tyitunyona umwe pala apeho. (Ovii. 31:23; 1 Swau 3:8) Mouye omupe, Siovaa makatwalako nokuyakulila omapanga ae. Kameveyakulila vala kovipuka vinyona oupanga wavo nae, mekeveyovola umwe no kononkhia. — Ehol. 21:4.

9. Siovaa uhanda vana veli mekaka liae valinge-tyi?

⁹ Tyotyili, elao limwe enene okukala mekaka lya Siovaa, okukala noupanga omuwa nae, oupanga upondola okukala-ko apeho. Ine tuhanda okukala apeho ovaenda va Siovaa, oityi tuna okulinga? Ine nthiki imwe pena-le ou wekwihanene meumbo liae, mokutala wesukile nokunoñgonoka oityi tyilingwa meumbo omo, oityi tyahalingwa-mo. Momaumbo amwe vati omweenda keliyelulila ehañga kombundi, vamwe vati omweenda kapondola okunyingila mepata, atalama vala ahapumphama. Noonthwe vokwahanda okutwalako okukala mekaka lya Siovaa, tuna okunoñgonoka ovityi Siovaa ahanda vilingwa mekaka liae, neevi viahalingwa-mo. Mokonda tuhole Siovaa, tuhanda ovipuka aviho tulinga “vimuhambukiswe umwe nawa-nawa.” (Kolo. 1:10) Tutyii okuti Siovaa Epanga lietu, mahi tupu o Huku yetu, o Tate yetu tuna tulinga onthilo. (Ovii. 25:14) Okusoka apeho kotyipuka otyo, matyitukwatesako okutila owoma Siovaa, atwahalimbwa-ko okuti, tuna okumulinga onthilo onene. Ya owoma oo mautukwatesako atwahalingi otyipuka natyike tyimunumanesa. Tuhanda apeho “tuliole omutima” komaiho a Huku yetu. — Mik. 6:8.

SIOVAA KALINGILE OKAPUNGULULA OVA ISILAYELI

10-11. Oityi Siovaa alingile ova Isilayeli moluhandya lwo Sinai tyilekesa okuti utupu okapungulula?

¹⁰ Siovaa utupu okapungulula, aveho veli mekaka liae uvetekula vala otyipuka tyike. (Loma 2:11) Otyo tutyitalela umwe kweetyi alingile ova Isilayeli pweetyi veli moluhandya lwo Sinai.

¹¹ Etyi Siovaa apola ovanthu vae koupika ko Isitu, vamwe wevenakele valinge ovanakwa opo valinge ovilinga mekaka liefendelo. Tupu wakoyele vokwatuka mu Levii vakwateseko ovanakwa okulinga ovilinga ovikwavo mekaka. Okuti Siovaa ankho utekula vali nawa vokuundapa mekaka, ine hamwe o vokuli vala ponthele yalio tyipona vakwavo? Au. Siovaa utupu okapungulula.

12. Oityi vali Siovaa alingilile ova Isilayeli tyilekesa okuti utupu okapungulula? (Okutunda 40:38) (Tala olutalatu.)

¹² Ovanthu vatyo aveho, tyilinge vana vaundapa mekaka, tyilinge vana vahaundapa-mo, tyilinge vana vakala popepi tyilinge vana vakala kokule, aveho ankho vapondola umwe okukala omapanga a Siovaa. Etyi Siovaa aeta ekaka, nomutemo wotupia kombanda yekaka  liefendelo, ova Isilayeli aveho vetyimwene. (Tanga Okutunda 40:38.) Putyina ekaka ankho lihimbika okwenda, naava umwe veli kokule nekaka liefendelo vetyimona, avahimbika okulongaila ovityuma viavo, nokutungaulula onohinge mbavo, avakatukila kumwe na vakwavo. (Onob. 9:​15-23) Tyina ononkhwino mbokuti ovanthu vena okukatuka mbamahikwa, ovanthu aveho ankho vembwiiva. (Onob. 10:2) Naina, tyina omunthu ankho akala popepi nekaka liefendelo, katyilekesa okuti oe vala una oupanga omuwa na Siovaa. Etyi ova Isilayeli aveho valinga ovanthu va Siovaa, pahe ankho vatala vala Mwe, vetyii okuti mevelulika, eveyakulila. Na hono, atuho tufenda Siovaa, Siovaa utuhole, ututekula nawa, utuyakulila, katale apa tukala.

NA HONO SIOVAA UTUPU OKAPUNGULULA

13. Oityi Siovaa ekahi nokulinga tyilekesa okuti utupu okapungulula?

¹³ Na hono kuna ovanthu vamwe va Huku vakala popepi nombala Yonombangi mba Siovaa, nono Mbetele. Ava vamwe omo umwe vaundapa. Vamwe vokuundapa-mo, vakala umwe naava vakalela ovilinga komutwe, ava vamwe vaundapa umwe navo. Nkhele vamwe ovatalelipo vomawaneno, ava vamwe veli movilinga ovikwavo vali viomuvo auho. Ine ove kuli-ko movilinga ngoovio, yumba-ko onthumbi okuti Mwene Weumbo, Siovaa, uhole ovanthu aveho veli mekaka liae. Noove Siovaa ukwii, ya mekupe atyiho wesukisa. (1 Pet. 5:7) Siovaa upa ovanthu vae aveho okulia kuvepameka moupanga wavo nae, uvelulika, ya uveyakulila.

14. Oityi vali tyilekesa okuti Siovaa utupu okapungulula?

¹⁴ Otyipuka otyikwavo tyilekesa okuti Siovaa Huku utupu okapungulula, omokonda hono ovanthu vatyo aveho vapondola okutanga Ombimbiliya. Potete, Ombimbiliya ankho yahonekwa vala momalaka etatu: Mo Hembeleu, no Alamaiku no Ngeleku. Okuti vokutyivila okutanga Ombimbiliya momalaka oo ankho ovo vala vena oupanga omunene  na Siovaa tyipona vokwehetyivili? Au. — Mat. 11:25.

15. Oityi vali tyilekesa okuti Siovaa utupu okapungulula? (Tala olutalatu.)

¹⁵ Opo tukale omapanga a Siovaa, Siovaa katalela kokwalongeswa mosikola, no komalaka tuvila okupopia. Tupu kaavela vala ounongo wae vana vatanga unene. Ovanthu aveho tyilinge ava vatanga tyilinge ava vahatangele, Siovaa uveavela ounongo wae. Ondaka yae Ombimbiliya, yapitiywa momalaka omanyingi-nyingi, opo ovanthu vatyo aveho veitange avanoñgonoka etyi vena okulinga vakale omapanga ae. — 2 Tim. 3:​16, 17.

APEHO LINGA OMUNTHU ‘UTAVELWA’ NA SIOVAA

16. Omu mutyipopila Ovilinga 10:​34, 35, oityi tuna okulinga tutavelwe na Siovaa?

¹⁶ Elao limwe enene okuyakulwa na Siovaa atukala ovaenda mekaka liae. Siovaa ukahi nawa, una okankhenda, uhole ovanthu, uyakula nawa ovanthu aveho. Siovaa utupu okapungulula, meongano liae utavela ovanthu vatyo aveho. Katale oku omunthu atuka, nii komuhoko, nii kotyivala, nii keti, katale ine omukai ine omulume, ine watanga mosikola ine katangele. Katale kovipuka ovio, ovanthu etavela veye mekaka liae, ovava vala vetavela ovitumino viae. — Tanga Ovilinga 10:​34, 35.

17. Opi vali matuvasi ovipuka ovikwavo viyemba kokukala omweenda mekaka lya Siovaa?

¹⁷ M’Oviimbo 15:​1, Ndaviti wapula wati: “Siovaa, olie upondola okulinga omweenda mekaka liove? Olie upondola okukala komphunda yove ikola?” Kononkhono mba Huku Ndaviti wakumbululile omapulo oo. Onthele ilandula kweei, maipopi ovipuka tuna okulinga, tukale apeho ovanthu vetavelwa na Siovaa.