1-2. Use ọgo yi Jehova o tiobọnu rẹn idibo yi ri vwo atamwu kpahiẹn?

 ARUẸ ukẹro ọgo wa ha ni Jehova? Wu na sabu kpahenrhọ ye taghene, ‘Jehova Ọsẹ mẹ, Osolobrugwẹ mẹ, ọrhẹ Ugbehian mẹ.’ O vwo edevan erọrọ re wu na ji sabu ha se i Jehova. Ọrẹn, we ji nie rhẹ Ohworho rọ ha use wẹn rhiẹ oghwa ye?

² Orodje David ọ ha onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova dje onyerẹnkugbe rọ ha uvwre ọrovwoghwa ọrhẹ ọpha rọ roriẹ. Nọ nọren: “O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn ibọkpọ ọnọ? Ọrọmo yo no rhirhiẹ ugbenu ọfuanfon ọnọ?” (Ps. 15:1) Ẹmro enana i djephia taghene ana sabu rhiẹ igbehian i Jehova—nọyẹ epha ri roriẹ. Ọnana uphẹn ọduado ri Jehova o tiobọnu rẹn ọwan.

JEHOVA Ọ GUỌLỌRE NE RHIẸ ỌPHA RUIẸ

3. Ọrọmo yọ kiki rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova, marhẹ oma o ruẹ i Jehova ọrhẹ ọpha rọ roriẹ na?

³ Bọmọke i Jehova ọ ki tuẹn emama rhọ, ọye ọvo yọ havwiẹ kologho. Ọrẹn ọke oru, no rhiabọ dede Ọmọyen ukaro ruẹ ibọkpọ ye. Oma ọ merhen i Jehova omamọ ọke ro rhiabọ dede Ọmọyen ruẹ oghwa ye. Baibol na ọ tare taghene ohworho ri Jehova ọ “mai vwo omamerhomẹ kpahen” yẹ Ọmọyen. Ọpha ọrukaro rọ roriẹ na, nọ ji  “ghọghọ obaro [i Jehova] ọke ephian.”—Prov. 8:30.

4. Ayọmo yi Jehova ọ ha use riẹn ni rhiẹ ọpha ruiẹ uvuẹn ibọkpọ ye ọke oru?

⁴ Ọke oru, Jehova nọ ma emakashe erọrọ, ji ha use rẹn aye nẹ aye i rhiẹ ọpha ruiẹ uvuẹn ibọkpọ ye. Emakashe na jẹ “emọ Osolobrugwẹ,” Baibol na ọ tare taghene oma ọ merhen aye fọkime aye i ha uvuẹn oghwa i Jehova. (Job 38:7; Dan. 7:10) Uvwre ẹgbukpe buebun, ihworho ri ha odjuwu ọvo yi rhiẹ igbehian Osolobrugwẹ. Ọke oru, no kerabọ use na rẹn ituakpọ. Usuẹn aye yẹ Enoch, Noah, Abraham, ọrhẹ Job. Baibol na o serẹ aye igbehian Osolobrugwẹ yanghene ihworho ri “nyalele Osolobrugwẹ urhomẹmro na.”—Gen. 5:24; 6:9; Job 29:4; Isa. 41:8.

5. Me ya na sabu yono nẹ aruẹmẹrẹn rọ ha uvuẹn Ezekiel 37:​26, 27?

⁵ Uvwre ẹgbukpe buebun rhe na, Jehova ọ ji rianbọ use rẹn igbehian yen, nẹ aye i rhiẹ ọpha ruiẹ. (Se Ezekiel 37:​26, 27.) Jerẹ udje, aruẹmẹrẹn Ezekiel o djephia taghene Osolobrugwẹ ọ guọlọre nẹ idibo yi, i vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. O vive taghene “ono lele aye riẹ ọphọ ufuoma kugbe.” Aruẹmẹrẹn ọrana ọ rionbọrhọ ọke eri vwo ifiẹrorhọ aye ine riẹ odjuwu ọrhẹ eri vwo ifiẹrorhọ aye ine nyerẹn bẹmẹdẹ uvuẹn otọrakpọ na, ine nyerẹn ọrẹ okugbe uvuẹn ibọkpọ ye, jerẹ “ẹko igegede owu.” (John 10:16) Ọke na ya havwọ na!

JEHOVA Ọ HẸROTE ỌWAN O TORO EKETE RA HAVWỌ-Ọ

6. Marhẹ ohworho o ru rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye, ekete ọgo yẹ ibọkpọ i Jehova ọ havwọ?

⁶ Uvuẹn ọke i Baibol, ohworho ọnọ sabu ronmoma uvuẹn ibọkpọ ye, ibọkpọ na ọ ji sẹroriẹ nẹ aruọke na. Ọpha rọ ha uvuẹn ibọkpọ na, o fiẹrorhọ taghene ana dabu hẹrote yi. Ọke ra homakpahontọre rẹn i Jehova, ne rhiẹ epha ri roriẹ uvuẹn ibọkpọ ye. (Ps. 61:4) Ọwan a riamerhen obọdẹn emaren ẹhẹn, ọrhẹ okugbe uvwre ọwan ọrhẹ idibo i Jehova erọrọ ri ji rhiẹ ọpha ruiẹ. Ibọkpọ i Jehova ọ ha ekete owu ọvo-o. Ọkezẹko, wu riẹ ẹkwotọre ọrọrọ ne fọkiẹ omẹvwa oghẹnrensan, ne wu ji mẹrẹn awọrọ rẹ oma ọ merhan fọkime aye i ha uvuẹn ibọkpọ Osolobrugwẹ. Ana sabu mẹrẹn ibọkpọ na uvuẹn ekete ephian rẹ idibo i Jehova i havwọ.—Rev. 21:3.

7. Mesoriẹ ana sabu ta taghene idibo i Jehova ri fuevwan ri hwu ne, jẹ epha uvuẹn ibọkpọ i Jehova? (Ni ifoto na.)

 ⁷ Nẹ idibo i Jehova ri fuevwan ri hwu ne vwo? Ana sabu ta taghene aye jẹ epha uvuẹn ibọkpọ i Jehova? Ee! Mesoriẹ a ta omaran? Fọkime aye e ji nyerẹn uvuẹn ukẹro i Jehova. Jesu no djerie fiotọre: “Taghene ana rhọmọ ihworho ri hwuru, Moses ọ tobọ dje ọnana phia uvuẹn iyẹnrẹn ro sekpahen orhan ivwẹn na, ọke ro se i Jehova ‘Osolobrugwẹ Abraham ọrhẹ Osolobrugwẹ Isaac kugbe Osolobrugwẹ i Jacob.’ Ọye Osolobrugwẹ ihworho re nyerẹn, orhiẹ eri hwu ne-e, fọkime aye ephian e nyerẹn hariẹn.”—Luke 20:​37, 38.

ỌWAN I VWO ERERE ỌRHẸ EWIAN

8. Erere ego yẹ ihworho ri rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye a mẹrẹn?

⁸ Jerẹ oborẹ ohworho ọ sabu ronmoma uvuẹn ibọkpọ ye ji mẹrẹn omefuon, omaran ibọkpọ i Jehova ọ ji yẹ idibo yi ifiẹrorhọ, ji sẹrorẹ aye nẹ ekwakwa ri na ghwọghọ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova. Arha daji kẹrẹ i Jehova, Echu ọ sabu ha ẹkuọn i bẹmẹdẹ rẹn ọwa-an. (Ps. 31:23; 1 John 3:8) Uvuẹn akpọ ọkpokpọ na, Jehova ono simi igbehian yen nẹ uhwu, ji sẹrorẹ aye nẹ ekwakwa ri na sabu ghwọghọ onyerẹnkugbe aye rhẹ i Jehova.—Rev. 21:4.

9. Me yi Jehova o fiẹrorhọ mie ihworho ri rhiẹ ọpha ruiẹ?

⁹ Ghini ọkpẹ uphẹn ye vwori, re ne rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye—fọkime ana sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova bẹmẹdẹ. Me yo fori ne ru arha guọlọ rhiẹ epha uvuẹn ibọkpọ i Jehova ọke ephian? Ohworho ọrhọ ha use wẹn rhiẹ oghwa ye, wu na vi damoma ruẹ oborẹ o fiẹrorhọ mio. Jerẹ udje, ọrhọ ta wẹn ne wu kuẹ isabatuọ nu bọmọke wu na ki ruẹ oghwa, nu we ruẹ te omaran. Omaran ọ ji havwọ, arha guọlọ rhiẹ epha i Jehova ọke ephian, ene vi ru oborẹ ọ guọlọ mie ọwan. Ẹguọlọ re vwo kpahen i Jehova ono mwu ọwan ruẹ ekete omẹgbanhon ọwan o teri, na “sabu lẹrhẹ oma merhiẹn vuọnvuọn.” (Col. 1:10) Dedevwo Jehova Ugbehian ọwan, o fori na họghọ riẹn fọkime ọye yẹ Osolobrugwẹ ọrhẹ Ọsẹ ọwan, ro mwuovwan ujiri ọwan. (Ps. 25:14) Omarana, o fori na rha họghọ ọrhẹ ujiri riẹn ọke ephian. Ọnana ono mwu ọwan kẹnoma rẹn kemru kemru rọ nọ lẹrhiẹ biomevwan. Ọwan i vwo omwemẹ ra na “nya dẹndẹn rhẹ Osolobrugwẹ” ọwan.—Mic. 6:8.

JEHOVA O DJE URUEMRU RE VWE NI ỌWAN RUẸ PHIA UVUẸN ATO NA

10-11. Marhẹ oborẹ i Jehova o ruẹ emọ Israel lele uvuẹn ato ọrẹ Sinai, o ru djephia taghene o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ?

¹⁰ Jehova o vwo ni igbehian yen ruẹ-ẹ. (Rom. 2:11) Ana sabu mẹrẹn ọnana vwrurhe nyoma oborẹ ọ rhua emọ Israel lele uvuẹn ato ọrẹ Sinai.

¹¹ Ọke i Jehova o simi ihworho yi nẹ abọ evrẹn uvuẹn Egypt, nọ ha irherẹn mwu nẹ aye i ga uvuẹn i tabernacle na. Emọ i Levi ya sanọren ni wian ewian erọrọ uvuẹn i tabernacle na. Ọrana no mevirhọ taghene ihworho ra ga uvuẹn i tabernacle na, yanghene ere rhirhiẹ kẹriẹ yi Jehova ọ mai hẹrote? Ẹjo! Jehova o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ.

12. Marhẹ oborẹ i Jehova o ruẹ agbamwa Israel lele o ru djephia taghene o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ? (Exodus 40:38) (Ni ifoto na.)

¹² Emọ Israel ephian i vwo uphẹn aye  ine rhiẹ obọdẹn igbehian rẹn i Jehova, o toro sẹ aye a ga uvuẹn i tabernacle na yanghene rhirhiẹ kẹriẹ-ẹ. Jerẹ udje, agbamwa na ephian ya mẹrẹn usimo avwre rọ homaphia izede igbevwunu, ọrhẹ usimo erhanren rọ ha oberun i tabernacle na. (Se Exodus 40:38.) Avwre na ọrhọ kparoma nẹ tabernacle na, ihworho ri tobọ ha ekete iseseri a mẹriẹn, aye ne koko ekwakwa aye, tueghe oghwọgbọ aye, ji lele awọrọ tuẹn onya rhọ ogege. (Num. 9:​15-23) Ihworho ephian ye rhon edon ukpori eva ra ha idọlọ efuanfon ru, rọ lẹrhẹ aye rhe taghene o te ọke aye ina kpare onya ne. (Num. 10:2) Omarana, o fiotọre taghene orhiẹ ihworho re rhirhiẹ kẹrẹ i tabernacle na ọvo, yi na sabu vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova-a. Ukpomaran, ihworho ephian uvuẹn agbamwa na ina sabu rhiẹ igbehian yen, ji mẹrẹn ẹruete ọrhẹ ọkpọvi Ọnẹyen. Omaran ọ ji havwọ inyenana, ana sabu riamerhen ẹguọlọ ọrhẹ ẹruete i Jehova o toro ekete ra havwọ-ọ.

IDJE ỌKE ỌWAN NA RI DJEPHIA TAGHENE JEHOVA O VWO NI ỌWAN RUẸ-Ẹ

13. Me yẹ izede owu inyenana ri Jehova o ru djephia taghene o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ?

¹³ Idibo i Jehova ezẹko inyenana e rhirhiẹ kẹrẹ esiri ukoko yanghene oghọn ukoko Iseri Jehova. Awọrọ a ga uvuẹn ekete enana. Fọkiẹ ọnana, aye na sabu vwobọrhọ ewian ra wian avwaye, ji lele imizu ra kobaro uvuẹn ukoko na ruẹ kugbe. Awọrọ a ga ẹrhẹ iniruo okinhariẹ yanghene vwobọrhọ owian Uvie na vuọnvuọn. Orhianẹ we vwo uphẹn ẹga erana-a, vwo imwẹro taghene Jehova o vwo ẹguọlọ kpahen idibo yi ephian ro rhiabọ use riẹn ni rhiẹ epha ruiẹ. Habaye, ọ ji hẹrote ọwan owuowọnwan. (1 Pet. 5:7) Ihworho Osolobrugwẹ ephian a mẹrẹn omẹrhuọnrhuọn, ọkpọvi ọrhẹ ẹruete aye i guọlọre.

14. Izede ọrọrọ ọgo yi Jehova o ru djephia taghene o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ?

 ¹⁴ Baibol na ọ havwiẹ rẹn ihworho ephian, ọnana emru ọrọrọ ro djephia taghene Jehova o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ. Edjadjẹ esa ya kiki ha ya Eyaya Ọfuanfon na: Hebrew, Aramaic, ọrhẹ Greek. Ihworho ra sabu se i Baibol na uvuẹn edjadjẹ ra kiki ha ya ye, yi mai vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ i Jehova ghwẹ ihworho ra vwa sabu se yi? Ẹjo.—Matt. 11:25.

15. Me yo djephia taghene Jehova o vwo ni ọwan ruẹ-ẹ? (Ni ifoto na.)

¹⁵ Orhiẹ isukuru ra nyaren, omẹgbanhon re vwori, yanghene edjadjẹ ra sabu djẹ, yọ nọ lẹrhẹ ọwan vwo ekwerhọ i Jehova-a. Ukpomaran, e vwo uphẹn re ne vwo ẹghwanren i Jehova, sẹ e riẹ isukuru kodo yanghene e riẹ isukuru kodo-o. Vwana, a rhian i Baibol na riẹ edjadjẹ buebun ne; omarana, ihworho ephian uvuẹn akpọ na ina sabu mẹrẹn erere nẹ iyono ri ha uvuien, ji yono kpahen oborẹ aye ine ru rhiẹ igbehian i Jehova.—2 Tim. 3:​16, 17.

RHE RUẸ OBORẸ ỌNỌ LẸRHẸ I JEHOVA ‘RHIABỌ DEDUO’

16. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Acts 10:​34, 35, marhẹ ene ru ruẹ oborẹ ọnọ lẹrhẹ i Jehova rhiabọ dede ọwan?

¹⁶ Ghini ọkpẹ uphẹn ye vwori, re ne rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye. Ọye yọ mai dje uruemru esiri, ẹguọlọ, ọrhẹ uruemru re dede epha phia. Habaye, orhiẹ isukuru ra nyaren, irueruo amwa ọwan, uvwiẹ re nurhe, ẹgbukpe ra havwọ, yanghene ekete re rhirhiẹ, yo mwu i Jehova rhiabọ dede ọwa-an. Ukpomaran, o rhiabọ dede ihworho ra huvwele yi.—Se Acts 10:​34, 35.

17. Bọgo ya na mẹrẹn iyẹnrẹn erọrọ kpahen oborẹ ene ru rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye?

¹⁷ David nọ nọren uvuẹn Psalm 15:1: “O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn ibọkpọ ọnọ? Ọrọmo yo no rhirhiẹ ugbenu ọfuanfon ọnọ?” Ẹhẹn Ọfuanfon na o mwu David kpahenrhọ enọ erana. Uvuẹn urhomu-ẹmro rọ ha kpahen ọnana, ana ta kpahen oborẹ ene vi ru na sabu rhiẹ igbehian i Jehova ọke ephian.