Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

ARTIKULO BʼA SPAKLAJEL 23

TSʼEBʼOJ 28 Jastal yamigoʼajel ja Jyoba

Ja niwan cholal bʼa kʼotel slok ja Jyoba

Ja niwan cholal bʼa kʼotel slok ja Jyoba

«Ja jnaj bʼa karpa ti oj ajyuksoke; keʼn oj kʼotkon ja sDyose» (EZEQ. 37:27).

JA JAS OJ NEBʼXUK

Ja artikulo it oj skoltayotik bʼa yiljel mas chaʼanyabʼal ja kʼotelotik slok ja Jyoba sok oj ya kabʼtik mas stojol ja jastal wa stalnayotik ja bʼa yojol ja skarpa bʼa kechanta wa senyaʼani.

1, 2. ¿Jas lokjelal wa xyakitik ja Jyoba?

 LEKBʼI xjobʼjiwi: ¿Jasa kʼotel bʼa weʼna ja Jyoba? Bʼobʼta oja jakʼ: «Ja Jyoba yeʼn ja jtat, ja jDyos sok ja kamigo». Bʼobʼta oj wa makunuk tuk tituloʼik ma xcholjelik. Pe ¿oj maʼ awal ke yeʼn slokuneja?

2 Ja rey David ya slaj ja jastal wa xyila ja tojik yaʼtijumik ja Jyoba soka jastal wa xyila ja slok jun lokwanum. Sjobʼo: «Kala Jyoba, ¿maʼ oj bʼobʼ ajyuk jastal alok ja bʼa wa karpa? ¿Maʼ oj bʼobʼ ajyuk ja bʼa wa sakal witsi?» (Sal. 15:1). Ja yaljelik it bʼa jakel bʼa Dyos wa sjeʼakitik ke wani xbʼobʼ kʼotkotik slok ja Jyoba, wa xkʼan kaltik, yamigoʼik. ¡Juni chaʼan cholal!

JA JYOBA WA SKʼANA OJ KʼOTKOTIK SLOK

3. ¿Maʼ waj ja bʼajtan slok ja Jyoba, sok jastal kʼot yil sbʼaje?

3 Ja Jyoba ajyi stuchʼil masan skʼulan ja bʼajtan skʼulbʼeni. Ja yuj ja bʼajtan slok ja bʼa snaj bʼa karpa bʼa kechanta wa senyaʼani jani waj ja bʼajtan Yunini. ¡Ja Jyoba jelni gustoʼaxi yajni kʼot lokwanum! Ja Biblia wa xyala ke «ja sgustoʼil mas niwani» jani kʼot ja Yunini sok ja bʼajtan sloki tolabida gusto ajyi «ja bʼa stiʼ sati» (Prov. 8:30).

4. ¿Machtik cha sloko ja Jyoba ja bʼa skarpa?

4 Ekʼ ja tyempo, ja Jyoba skʼulan ja anjeliki sok cha sloko ja bʼa snaj bʼa karpa bʼa kechanta wa senyaʼani. Ja Biblia wa xya sbʼiʼiluk «ja yuntikil ja Dyosi» sok wa xyala ke jel gustoʼaye ja bʼa stsʼeʼel ja Jyoba (Job 38:7; Dan. 7:10). Bʼa jitsan jabʼil, ja Jyoba kechanta yamigoʼan ja matik teye bʼa satkʼinali. Pe mas tsaʼan skʼulan ja kristyanoʼiki sok sloko jujuntik ja bʼa yeʼnle ja bʼa skarpa. Ja bʼa tojik yaʼtijumik bʼa ajyiyuj ja cholal it tey ja Enoc, ja Noé, ja Abrahán sok ja Job. Bʼa kada jujune bʼa yeʼnle wa x-alxi ke kʼot yamigoʼuke ja Dyosi ma ‹bʼejyiye soka Dyos smeranili› (Gén. 5:24; 6:9; Job 29:4; Is. 41:8).

5. ¿Jasa wa sjeʼakitik ja jas alubʼalkan ja bʼa Ezequiel 37:​26, 27?

5 Ja bʼa jabʼilik ekʼeljani, ja Jyoba mini yaʼakan slokjel ja yamigoʼiki. La kiltik ja jas alubʼalkan ja bʼa Ezequiel 37:​26, 27 (kʼuman). Ja bʼa jas alubʼalkan it wa sjeʼakitik ke ja Dyosi jelni skʼana ke ja tojik yaʼtijumiki ayabʼye stsamalil yamigoʼajel. Ja Jyoba skʼapa oj skʼuluk «jun trato bʼa lamanil soka yeʼnle». Ja yaljelik it ojni kʼot smeranil yajni ja matik ayiʼoje ja smajlajel oj wajuke bʼa satkʼinal sok ja matik ayiʼoje ja smajlajel oj kanuke bʼa Luʼum oj kʼotuke «jun ita nole» ja bʼa yoj skarpa ja Dyos bʼa kechanta wa senyaʼani (Juan 10:16). Ja jaw wani kʼotel smeranil ja bʼa jtyempotiki.

CHIKAN BʼA WALA TAXTIKA, JA JYOBA WANI STALNAYOTIK

6. ¿Jas tyempo wala ochtik ja bʼa skarpa ja Jyoba, sok bʼa wa xtaxa?

6 Ja bʼa tyempo najate, jun karpa kʼulubʼal sok kʼuʼuts wani xyaʼakan bʼa oj jijluk ja kristyano sok wa xtalnani ja bʼa mal tyempo. Sok yajni jun lok wa x-och bʼa jun karpa, wani xbʼobʼ ajyuk seguro ke lekni oj iljuk. Junxtani, ja keʼntiki wani la ochtik ja bʼa «skarpa» ja Jyoba yajni wa xkatikyi ja jsakʼaniltiki (Sal. 61:4). Ja tiw wa xkabʼtik stsamalil bʼa jitsan waʼelal jakel bʼa Dyos sok smojtajel tuk slok ja Jyoba. Pe ¿bʼa wa xtax ja karpa it bʼa kechanta wa senyaʼani? Mini kechanta tey bʼa jun lugar; tini ay bʼa chikan bʼa wa xtax ja yaʼtijumik toj ja Jyoba. Jachni yiluneje jujuntik matik wajele bʼa pilan país, bʼobʼta wajele bʼa jun asamblea jel chaʼanyabʼal, sok snaʼawe sbʼaj tuk kristyanoʼik bʼa cha teye bʼa skarpa ja Dyosi (Apoc. 21:3).

7. ¿Jas yuj wa xbʼobʼ kaltik ke ja tojik yaʼtijumik ja Jyoba bʼa chamyeta tito aye ja bʼa skarpaʼi? (Cha kʼela ja poto).

7 ¿Jaxa yaʼtijumik toj ja Jyoba bʼa chamyeta? ¿Tito maʼ aye ja bʼa skarpa? Tiniʼa. ¿Jas yuj jach wa xkʼuʼantik? Yujni ja Biblia wa sjeʼa ke teye ja bʼa spensar ja Jyoba. Ja Jesús xcholo: «Oj sakʼwuke ja chamwiniki, asta ja Moisés xchiktes ja bʼa loʼil bʼa ibʼe putsan kʼiʼixi, yajni ya sbʼiʼiluk ja Jyoba ‹ja sDyos ja Abrahán, ja sDyos ja Isaac sok ja sDyos ja Jacob›. Ja yeʼn mi sDyosuk chamwinik, jani sDyos ja matik sakʼaneʼi, yujni bʼa yeʼna, naka sakʼan aye spetsanile» (Luc. 20:​37, 38).

Wani xbʼobʼ kaltik ke ja yaʼtijumik ja Jyoba bʼa chamyeta tito aye ja bʼa skarpaʼi. (Kʼela ja parrapo 7).


SLEKILALIK SOK JA JASTIK OJ KʼULUKTIK

8. ¿Jastik slekilal wa xkilatik ajyel ja bʼa skarpa ja Jyoba?

8 Jastalni jun mero karpa wa stalnayotik soka mal tyempo sok wa xyaʼakan bʼa oj jijlukotik, ja skarpa ja Jyoba wa stalnayotik ja bʼa jastik oj bʼobʼ sjom ja bʼa jastal wa xkila jbʼajtiksoki sok wa xyakitik smajlajel. Yajni mojan aytik soka Jyoba, ja Satanás mini jas wa xbʼobʼ skʼuluk bʼa lajansok mi oj bʼobʼ tojbʼuk (Sal. 31:23; 1 Juan 3:8). Sok ja bʼa yajkʼachil luʼumi, ja Jyoba ojtoni stalnay ja tojik yamigoʼiki bʼa chikan jas wa xbʼobʼ sjom ja bʼa jastal wa xyila sbʼaje soka yeʼni, sok chomajkil ja bʼa chamelali (Apoc. 21:4).

9. ¿Jastal oj sjeʼ ja smodoʼe ja matik slok ja Jyoba?

9 ¡Juni chaʼan cholal ke ja Jyoba wa xyaʼakan ke oj ajyukotik ja bʼa skarpa sok yabʼjel stsamalil yamigoʼajel bʼa tolabida! Pe ¿jastal oj jeʼ ja jmodotik ta wanto xkʼanatik ajyel jastal slok? Ta ay maʼ slokowotik ja bʼa snaji, wani xkʼana oj natik jasa wa skʼana oj kʼuluktiki. Jun sjejel, bʼobʼta ojni skʼan ke oj kustik ja jxanabʼtik bʼajtanto oj ochkotik ja bʼa snaji, yuj bʼobʼta ayiʼoj lokok, sok gustoxtani oj kʼuluktik. Junxtani, ja keʼntik bʼa kʼotelotik slok ja Jyoba wani xkʼana oj natik ja jas wa skʼana oj kʼuluktiki bʼa ti oj ajyukotik ja bʼa skarpa. Jelni xyajtaytik ke wa xkʼujolantik bʼa oj kʼuluktik ja jasa wa skʼanakitiki (Col. 1:10). Meran ja Jyoba kʼotel jtatik, kamigotik sok jDyostik, ja yuj wani sbʼajin ke oj kistik lek (Sal. 25:14). Ja yuj, mokni chʼay jkʼujoltik machunkiluk ja yeʼn. Ja xiwel yuja Jyoba ojni skoltayotik bʼa mi oj jetik jun modoʼal bʼa mi lek xyila sok «mi oj jelxukotik» ja bʼa stiʼ sat ja jDyostiki (Miq. 6:8).

JUNXTA YILA JA ISRAʼELENYOʼIK JA BʼA DESIERTO

10, 11. Aʼa jun sjejel bʼa wa sjeʼa ke ja Jyoba mi maʼ menos wa xyila ja yaʼtijumiki.

10 Ja Jyoba mi maʼ menos wa xyila ja sloki. (Rom. 2:11). Jun sjejel, la jpensaraʼuktik jastal yila ja israʼelenyoʼik bʼa wane jijlel ja bʼa desierto bʼa Sinaí.

11 Tsaʼan yajni ya el libre ja xchonabʼ bʼa ajyel moso ja bʼa Egipto, ja Jyoba stsaʼa sacerdoteʼik bʼa oj aʼtijuke ja bʼa tabernáculo. Cha yala yabʼye ja levitaʼik a-skʼuluke tuk aʼtelik bʼa ti chikan soka sakal karpa jaw. ¿Mas maʼ lek talnubʼale ja matik wane aʼtel ja bʼa tabernáculo ma ja matik teye mojan tiwi? Miyuk, ja Jyoba junxtani stalnaye.

12. ¿Jastal sjeʼa ja Jyoba ke mi maʼ menos yila ja israʼelenyoʼik ja bʼa desierto? (Éxodo 40:38; cha kʼela ja dibujoʼik).

12 Ja bʼa wa xjijliyeʼi, spetsanile wani xbʼobʼ yamigoʼuke ja Jyoba; chikan jas cholal yiʼoje ma teye mojan ja bʼa tabernáculo. Ja Jyoba, yaʼanikan ke spetsanil ja chonabʼi oj bʼobʼ yile ja tsubʼe asoni sok ja tsubʼe kʼakʼi bʼa tey bʼa sat ja tabernáculo (Kʼuman ja Éxodo 40:38). Ja yuj, yajni ja asoni wa xkʼe nijkuk bʼa pilan lado, spetsanile asta ja matik wane jijlel najat ja bʼa tabernáculo wani xbʼobʼ yile, stuljel ja jastik sbʼaje, snoljel ja skarpaʼe sok wajel bʼa pilan lugar soka chonabʼi (Núm. 9:​15-23). Junxtani, spetsanile wani xbʼobʼ yabʼye ja abiso bʼa oj kʼe eluke, pes wani x-aji jun senya bʼa wa x-aji okʼuk tsats lek chabʼ trompeta bʼa plata (Núm. 10:2). Chikani lek ke ajyel mojan ajyi ja bʼa tabernáculo mi wa stojolan ke jun lekil yamigo ja Jyoba. Jaʼuktoma, spetsanile ja matik teye ja bʼa ajkʼach chonabʼ yaʼunej kulan ja Jyoba wani xbʼobʼ ajyuke jastal slok ja Jyoba sok yabʼjel stsamalil ja stojelal sok ja stalnaneli. Ja bʼa jtyempotik junxtani wa x-ekʼi: chikan bʼa wala taxtika, ja Jyoba wani syajtayotik sok wa stalnayotik.

Yuja tabernáculo ti ajyi bʼa snalan ja lugar wa xjijliye ja israʼelenyoʼiki, sjeʼa ke ja Jyoba mi maʼ menos yila. (Kʼela ja parrapo 12).


JA BʼA JTYEMPOTIKI JA JYOBA MI MAʼ MENOS WA XYILA

13. ¿Bʼa jas modo wa sjeʼa ja Jyoba ke mi maʼ menos wa xyila ja bʼa jtyempotik?

13 Jujuntik yaʼtijumik ja Dyos teye mojan ja bʼa mero yechalil wa xkʼelxi ja yaʼtele ja testigoʼik bʼa Jyoba ma bʼa jun Naʼits Betel. Sok tuk ti wane aʼtel ja bʼa naʼitsik it. Ja it wani xyaʼakan bʼa oj koltanuke bʼa tuktukil aʼtelik bʼa wa xkʼulaxi ja tiwi sok bʼa oj ajyuke mojan soka hermanoʼik bʼa wa stojowe ja aʼtelik bʼa Dyosi. Chomajkil, jujuntik kʼotele biajanteʼe ma wane koltanel bʼa tuktukil modoʼik ja bʼa aʼtel bʼa tyempo tsʼikan. Pe mini yibʼanaluke wa xyabʼye stsamalil ja bʼa jastik it. Ta jachuk bʼa weʼna, ajyan seguro ke ja Jyoba wa syajtaya, wa skʼulana aseptar jastal slok sok wa stalnaya (1 Ped. 5:7). Jachuk ja Dyos oj yawi jastalni ja tuk yaʼtijumik, ja waʼelal wa xjak bʼa yeʼna, ja tojelal sok ja talnanel wa xmakuni awuji.

14. ¿Jas pilan modo wa sjeʼa ja Jyoba ke kʼotel jun lokwanum bʼa mi maʼ menos wa xyila?

14 Pilan modo bʼa wa sjeʼa ja Jyoba ke mi maʼ menos wa xyila jastal lokwanum jani yaʼakan ke spetsanil ja kristyano a-snaʼe sbʼaj ja Biblia. Ja Yabʼal ja Dyosi tsʼijbʼaxi bʼa oxe kʼumalik: bʼa hebreo, arameo sok griego. ¿Wan maʼ xbʼobʼ kaltik ke ja matik wa skʼumane ja Biblia ja bʼa mero skʼumale mas aye mojan soka yeʼni? Miyuk (Mat. 11:25).

15. Ala tuk sjejel bʼa wa sjeʼa ke ja Jyoba mi maʼ menos wa xyila (cha kʼela ja potoʼik).

15 Bʼa lek oj yilotik ja Dyosi mini ti chʼikanuk ja bʼa janekʼ chapjelal kiʼojtiki sok ja janekʼ snajel kiʼojtik ja bʼa kʼumalik bʼa Biblia. Ja Jyoba mi kechanta wa skʼapayi biboʼil ja matik jel ja yestudioʼiki; wani xyayi yibʼanal ja kristyano, chikan janekʼ chapjelal yiʼoj. Ja Yabʼali, ja Biblia, sutubʼal bʼa jitsan kʼumalik. Ja yuj, ja kristyanoʼik bʼa spetsanil ja paisik wani xbʼobʼ yawe el slekilal ja bʼa jastik wa sjeʼa sok snebʼjel kʼotel yamigo ja Dyosi (2 Tim. 3:​16, 17).

Ja Biblia sutubʼal bʼa jitsan kʼumal, bʼa wa sjeʼa ke ja Jyoba mi maʼ menos wa xyila. (Kʼela ja parrapo 15).


MOK KATIKAN AJYEL JA BʼA SKARPA JA JYOBA

16. ¿Matik wa skʼulan resibir ja Jyoba ja bʼa skarpa? (Hechos 10:​34, 35).

16 Ajyel ja bʼa skarpa ja Jyoba juni chaʼan cholal. Ja slekil skʼujoli, ja yajxta wa x-ilwani sok ja jaman ja skʼujol ja maʼ wa slokowotiki mini jas oj slaje. Ja yeʼn junxta wa skʼulanotik resibir, chikan bʼa jbʼajtika, ja jpaistik, ja jkostumbretik, ja chapjelal kiʼojtik, ja jrasatik, ja jabʼiltik, winikotik ma ixukotik. Ja jas wa skʼanakitik jani ke la jkistik ja jastik yaʼunejkan kulani (Kʼuman ja Hechos 10:​34, 35).

17. ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo jakumi?

17 Ja bʼa Salmo 15:​1, ja David yaʼa ja sjobʼjelik it: «Kala Jyoba, ¿maʼ oj bʼobʼ ajyuk jastal alok ja bʼa wa karpa? ¿Maʼ oj bʼobʼ ajyuk ja bʼa wa sakal witsi?». Tsaʼan, bʼa jani aji ekʼyi yuja Jyoba, yeʼnta yaʼa ja sjakʼjeli. Ja bʼa artikulo jakumi oj kiltik jujuntik rekisitoʼik bʼa tʼilan oj kʼuluktik bʼa ti oj ajyukotik ja bʼa skarpa ja Jyoba.

TSʼEBʼOJ 32 ¡La ajyukotik bʼa sparte ja Jyoba!