Fanatu ki te fakasologa

Fanatu ki te fakasologa o mataupu

MATAUPU MŌ SUKESUKEGA 23

PESE 28 Ke Fai Taugasoa mo Ieova

E ‵Kami ne Ieova Tatou ke Fai mo Ana Mālō

E ‵Kami ne Ieova Tatou ke Fai mo Ana Mālō

“A toku faleie ka ‵nofo mo latou, kae ka fai au mo olotou Atua.”ESEKI. 37:27.

MANATU TĀUA

Ke momea aka te lasi o ‵tou loto fakafetai ki te ‵kamiga a Ieova ke fai tatou mo ana mālō i tena faleie fakatusa mo te auala e tausi mai a ia ki a tatou e pelā me ko ‵tou Tino talimalo.

1-2. Se a te ‵kamiga a Ieova ki ana tino tapuaki fakamaoni?

 SE A te aoga o Ieova ki tou olaga? Kāti ka tali mai koe, ‘A Ieova ko toku Tamana, toku Atua, mo toku Taugasoa.’ E isi foki ne nisi tofi kolā e mafai o fakamatala ne koe ki ei a Ieova. E mata, e kilo atu foki koe ki a ia e pelā me ko tau Tino talimalo?

2 Ne fakatusa ne te tupu ko Tavita a te va fakataugasoa o Ieova mo Ana tino tapuaki fakamaoni ki se fesokotakiga o se tino talimalo mo ana mālō. Ne fesili atu a ia: “Ieova, ko oi ka fai mo mālō i tou faleie? Ko oi e mafai o nofo i tou mauga tapu?” (Sala. 15:1) Ko iloa ne tatou mai pati fakaosofia konei, me e mafai o fai tatou pelā me ne mālō a Ieova—ko ana taugasoa. Ko oko loa i te gali o te ‵kamiga tenei mai i a Ieova.

IEOVA E MANAKO KE FAI TATOU MO ANA MĀLŌ

3. Ko oi te mālō muamua eiloa a Ieova, kae ne pefea a lagonaga o Ieova mo tena mālō ki a lāua eiloa?

3 Mai mua o faite a mea, ne nofo tokotasi eiloa a Ieova. Kae i se taimi e tasi ne talia ne ia tena Tama toekimua ki loto i tena faleie fakatusa. Ne fiafia malosi a Ieova ki tena tiute fou e pelā me se Tino talimalo. E fakaasi mai i te Tusi Tapu me i a Ieova ne “alofa fakapito” ki tena Tama. A tena mālō muamua eiloa, ‘ne fiafia i mua o Ieova i taimi katoa.’—Faata. 8:30.

4. Ko oi a tino ne talia fakamuli ne Ieova ke fai mo mālō i tena faleie?

4 Tenā ne faite ei ne Ieova a nisi tino faka-te-agaga, kae ‵kami mai latou ke fai foki mo ana mālō. E taku ana agelu me ko ‘tama a te Atua’ kae fakamatala mai me e fia‵fia māfai e ‵kau fakatasi mo Ieova. (Iopu 38:7; Tani. 7:10) Mō se fia tausaga, a mālō a te Atua ko tino fua kolā e ‵nofo i te lagi, te koga e nofo ei a ia. Fakamuli ifo, ne fakalasi ne ia tena faleie ke fai foki a tino i te lalolagi mo fai ana mālō. Fakamuli loa, ne aofia i tino konā ko Enoka, Noa, Apelaamo, mo Iopu. A tino tapuaki ‵tonu konā ne fakamatala mai e pelā me ko taugasoa o te Atua, io me ko tino kolā ne sa‵sale “mo te Atua tonu.”—Kene. 5:24; 6:9; Iopu 29:4; Isa. 41:8.

5. Ne a mea e mafai o tauloto ne tatou mai te valoaga i te Esekielu 37:​26, 27?

5 I senitenali fakamuli ifo, ne tumau i te ‵kami mai ne Ieova ana taugasoa ke fai mo ana mālō. (Faitau te Esekielu 37:​26, 27.) E pelā mo te valoaga a Esekielu ne tauloto tatou me manako tonu te Atua ke maua ne ana tino tapuaki fakamaoni se fesokotakiga alofa mo ia. Ne tauto a ia ke fai “se feagaiga o te filemu mo latou.” Ne fakasino atu te valoaga tenā ki te taimi telā ka ‵kau fakatasi a tino kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lagi mo latou kolā e fakamoe‵moe ke ola i te lalolagi e pelā me ko te “lafu mamoe e tasi” mai lalo i tena faleie fakatusa. (Ioa. 10:16) Ko ‵nofo nei tatou i te taimi tenā!

E ATAFAI A IEOVA KI A TATOU FAITALIA TE KOGA E ‵NOFO TATOU I EI

6. E fai pefea se tino pelā me se mālō i te faleie o Ieova, kae e tu i fea a Tena faleie?

6 I aso o te Tusi Tapu, a te faleie o se tino se koga malōlō kae puipui ei a ia mai tau o aso ma‵sei. A te mālō telā e nofo i se faleie penā e fakamoemoe ke tausi faka‵lei a ia ne tena tino talimalo. Kafai ko tukugina atu tatou ki a Ieova, ko fai tatou mo fai ana mālō i tena faleie fakatusa. (Sala. 61:4) E maua ne tatou a meakai faka-te-agaga e uke mo taugasoa ‵gali kolā ko fai foki mo mālō a Ieova. A tena faleie fakatusa e se tu i se koga mautinoa e tasi. Kāti ko oti ne fanatu koe ki se isi fenua, ke kau atu ki se fono lasi, kae fetaui mo nisi tino kolā e ‵nofo foki i loto i te faleie o te Atua. A tena faleie e tu i so se koga telā e ‵nofo i ei ana tino tapuaki faka‵logo.—Faka. 21:3.

7. Kaia e fai atu ei tatou me i tino fakamaoni kolā ko oti ne ‵mate koi fai loa pelā me ne mālō i te faleie o Ieova? (Onoono foki ki te ata.)

7 Kae pefea a tino fakamaoni kolā ko oti ne ‵mate? E mata, koi fai latou pelā me ne mālō i te faleie o Ieova? Ao! Kaia e fai atu ei tatou penā? Me i tino konā koi ola eiloa i te mafaufau o Ieova. Ne fai mai a Iesu: “Ne fakaasi mai eiloa ne Mose me ka toe faka‵tu mai a tino ‵mate, i te tala e uiga ki te lakau ‵ka, kae taku ne ia a Ieova ko ‘te Atua o Apelaamo, ko te Atua o Isaako, ko te Atua foki o Iakopo.’ A ia e se ko te Atua o tino ‵mate, kae ko te Atua o tino ola, me i a latou e ola katoa i tena kilokiloga.”—Luka 20:​37, 38.

Ke oko ki tino fakamaoni kolā ko oti ne ‵mate koi fai eiloa pelā me ne mālō i te faleie o te Atua (Onoono ki te palakalafa 7)


MEA AOGA MO TIUTE E ‵TAU O FAI NE TATOU

8. Ne a mea aoga ka maua ne mālō a Ieova māfai e ‵nofo i tena faleie?

8 E pelā loa mo te auala e fai ei se faleie tonu pelā me se koga malōlō kae puipui ei tatou mai tau o aso ma‵sei, e puipui foki ne te faleie o Ieova ana mālō mai mea fakama‵taku faka-te-agaga mo lagonaga sē aoga. Kafai e tumau tatou i te fakapili‵pili atu ki a Ieova, e se mafai eiloa o fai ne Satani se mea ke fakalogo‵mae ei tatou ki te se-gata-mai. (Sala. 31:23; 1 Ioa. 3:8) I te lalolagi fou, ka tumau eiloa a Ieova i te puipui ne ia ana taugasoa fakamaoni mai mea fakama‵taku faka-te-agaga e pelā foki mo te mate.—Faka. 21:4.

9. Se a te mea e manako a Ieova ki ei ke fai ne ana mālō?

9 Se tauliaga tafasili i te gali ke fai pelā me se mālō i te faleie o Ieova—ke maua se fesokotakiga totino kae tumau mo ia. Ne a mea e ‵tau o fai ne tatou ko te mea ke tumau i te fai pelā me ne ana mālō? Kafai ne ‵kami koe ki se fale o se tino, ka fia iloa ne koe a mea kolā e manako a ia ke fai ne koe. Kāti ka manako a ia ke tapale ne koe ou taka a koi tuai o ulu atu ki loto i te fale, kae ka fiafia koe o fai te mea tenā. E penā foki tatou, e fia iloa ne tatou a mea kolā e manako a Ieova ke fai ne tino kolā e fia tumau eiloa i te fai pelā me ne ana mālō i tena faleie. Ka fakamalosi aka tatou ne te ‵tou a‵lofa ki a Ieova ke fai te ‵toe mea e mafai “ke fakafiafia katoatoa atu ki a ia.” (Kolose 1:10) Kae i te taimi e ‵kilo atu tatou ki a Ieova e pelā me ko te ‵tou Taugasoa, ko iloa ei ne tatou me i a ia foki ko te ‵tou Atua mo te ‵tou Tamana, telā e ‵tau eiloa o fakaasi atu ki ei te āva. (Sala. 25:14) Kafai e masaua ne tatou te mea tenā, ka āva faeloa tatou ki a ia, kae ka se mafai o puli i a tatou a ia. Ka fesoasoani mai te āva tenā ke se fai ne tatou a amioga kolā ka fai ei a ia ke kaitaua. Ka ma‵nako eiloa tatou ke sa‵sale “i te loto maulalo” fakatasi mo te ‵tou Atua.—Mika 6:8.

TE SĒ FAKAILOGA TINO O IEOVA I TE KOGA LAVAKI

10-11. Ne lavea atu pefea a te sē fakailoga tino o Ieova i ana faifaiga ki tino Isalaelu i te ‵nofoga i te koga lavaki o Sinai?

10 A Ieova e se fakailoga tino i ana faifaiga ki ana mālō. (Loma 2:11) E mafai o malama‵lama faka‵lei tatou i tena uiga sē fakailoga tino mai ana faifaiga ki tino Isalaelu i te ‵nofoga i te koga lavaki o Sinai.

11 I te otiga ne faka‵sao ne ia ana tino mai te ‵nofo pologa i Aikupito, ne ‵tofi ne Ieova a faitaulaga ke tavini atu i te faleie tapu. Ne ‵tofi a tino Levi ke fai ne latou a nisi galuega i te faleie tapu. E mata, ne tausi faka‵lei atu a Ieova ki a latou kolā ne tavini atu i te faleie tapu, io me ‵nofo pili atu ki ei, i lō nisi tino? Ikai! A Ieova e se fakailoga tino.

12. E pelā me ko te Tino talimalo o tena fenua fou ne fakaasi atu pefea ne Ieova a te sē fakailoga tino? (Esoto 40:38) (Onoono foki ki te ata.)

12 Ne maua ne tino Isalaelu katoa a te avanoaga ke fai pelā me se taugasoa pili o Ieova, faitalia me tavini io me se tavini atu a ia i te faleie tapu io me nofo pili io me se nofo pili atu ki ei. E pelā me se fakaakoakoga, ne fakamautinoa ne Ieova me mafai o lavea ne te fenua kātoa a te pou kaumana mo te pou afi kolā e ‵tu mai luga o te faleie tapu. (Faitau te Esoto 40:38.) Kafai ko kamata o gasue te kaumana ki se koga fou, e lavea mai eiloa ne toe tino ‵mao mai te faleie tapu, ko fakatoka ei olotou kope, tuku ifo olotou faleie, kae olo fakatasi atu mo te fenua kātoa. (Nume. 9:​15-23) E mafai o lagona ne tino katoa a te maluga o te ‵tagi o pu fakatagi‵tagi siliva telā e fakailoa atu ki tino katoa me ko ‵tau o ga‵sue latou. (Nume. 10:2) E manino ‵lei, me i tino kolā e ‵nofo pili ki te faleie tapu e se fakauiga i ei me pili atu te lotou fesokotakiga mo Ieova. I lō te fai penā, e mafai ne so se tino Isalaelu o fai pelā me se mālō a Ieova kae talitonu me ka takitaki kae puipui ne Ia latou. E penā foki i aso nei, faitalia te koga e ‵nofo tatou i ei i te lalolagi, e maua eiloa ne tatou a mea aoga mai te tausiga mo te puipuiga alofa a Ieova.

A te fakatokaga a te Atua ki te faleie tapu e fakaasi mai ei tena sē fakailoga tino (Onoono ki te palakalafa 12)


FAKAAKOAKOGA I ASO NEI O TE SĒ FAKAILOGA TINO O IEOVA

13. Se a te auala e tasi e fakaasi atu ei ne Ieova te sē fakailoga tino i aso nei?

13 E isi ne tino o te Atua i aso nei e ‵nofo pili ki te ‵tou laumua io me ki se ofisa lagolago a Molimau a Ieova. Nisi tino e tavini atu i koga eiloa konā. Tela la, ko mafai o ga‵lue a tino konei i koga konā kae ‵kau fakatasi mo tino kolā e fai ne latou te takitakiga. A nisi tino e tavini atu pelā me ne ovasia faima‵laga io me i nisi vaega o te taviniga tumau fakapito. Kafai e aofia koe i te tokoukega o tino kolā e se maua ne latou a tauliaga penei, ke masaua me i te ‵tou Tino talimalo, ko Ieova, e alofa ki ana mālō katoa. Kae ka tausi atu a ia ki tino taki tokotasi katoa konā. (1 Pe. 5:7) Ka maua ne tino katoa o te Atua a meakai, te takitakiga, mo te puipuiga faka-te-agaga telā e manakogina ne latou.

14. Se a te suā fakaakoakoga o te sē fakailoga tino o Ieova e pelā me ko te ‵tou Tino talimalo?

14 A te suā fakaakoakoga o te sē fakailoga tino o Ieova e pelā me ko te ‵tou Tino talimalo ko tena fakatokaga ne fai ke mafai o maua ne tino i te lalolagi kātoa a te Tusi Tapu. E tolu a ‵gana ne tusi i ei a Tusitusiga Tapu: te ‵gana Epelu, Alamaika, mo te ‵gana Eleni. E mata, a tino kolā e iloa ne latou o fai‵tau ki ‵gana ne tusi ei te Tusi Tapu e ‵pili atu te lotou fesokotakiga mo Ieova i lō nisi tino kolā e se malamalama i ‵gana konā? Ikai.—Mata. 11:25.

15. Ne a fakamaoniga o te sē fakailoga tino o Ieova? (Onoono foki ki te ata.)

15 A te talia ne Ieova o tatou e se fakalagolago ki ‵tou akoakoga io me ko te malamalama o tatou i nisi ‵gana. I lō te tuku atu o tena poto ki tino ne a‵koga i akoga ma‵luga, ne fai ne Ieova ke maua ne so se tino i te lalolagi kātoa, faitalia me ne akoga io me seki akoga. A tena Muna fakaosofia, ko te Tusi Tapu, ko oti ne ‵fuli ki te fia afe o ‵gana; tela la, ko mafai ne tino i te lalolagi kātoa o maua a mea aoga mai i ana akoakoga kae tauloto ki te auala ke fai latou mo ana taugasoa.—2 Timo. 3:​16, 17.

E fakamaoni mai pefea ne te salalau atu o te Tusi Tapu i aso nei a te sē fakailoga tino o te Atua? (Onoono ki te palakalafa 15)


TUMAU I TE FAIGA KE “TALIA” KOE NE IEOVA

16. E ‵tusa mo te Galuega 10:​34, 35, e mafai pefea o tumau tatou i te talia ne Ieova ke fai mo ana mālō?

16 Se tauliaga tafasili i te gali ke tali faka‵lei ne Ieova tatou e pelā me ko ana mālō i tena faleie fakatusa. A ia ko te ‵toe Tino talimalo atafai, alofa kae uiga talimalo sili. E se gata i ei, a ia e se fakailoga tino, kae tali faka‵lei ne ia tatou katoa faitalia te koga, te olaga, ‵tou akoakoga, itukāiga, matakāiga, ‵tou tausaga, io me se tagata io me se fafine. Kae ko tino fua kolā e fetaui olotou faifaiga mo ana tulaga ka talia ke fai pelā me ne ana mālō.—Faitau te Galuega 10:​34, 35.

17. Tefea te koga ka maua ne tatou i ei a nisi fakamatalaga fakaopoopo e uiga ki te fai mo fai se mālō i te faleie o Ieova?

17 E pelā mo te mea ne fakamau i te Salamo 15:​1, ne fakasae aka ne Tavita a fesili konei: “Ieova, ko oi ka fai mo mālō i tou faleie? Ko oi e mafai o nofo i tou mauga tapu?” Ne fakaosofia te faisalamo ke tali ne ia a fesili konā. Ka sau‵tala tatou i te suā mataupu ki nisi mea e manakogina ke fai ne tatou ke tumau i te talia tatou ne Ieova.

PESE 32 Kau ki a Ieova!