Nen video ma nwang'ere

Nen lembe ma nwang'ere i iye

THIWIWEC MI 24

WER 24 Wubin iwi got pa Yehova

Mediri nibedo welo pa Yehova pi nja!

Mediri nibedo welo pa Yehova pi nja!

“E Yehova, ng’a ma copo bedo welo i hema peri?”ZAB. 15:1, NWT.

I ADUNDO

Wabing’iyo i lembe m’ukwayu watim kara wamedara nibedo jurimb Yehova, man wabidwogo iwi ayi m’ebekwayu wakwo ko ku jurimbe.

1. Ning’iyo i Zaburi mir 15:1-5 copo miyo iwa bero ma kani?

 I THIWIWEC m’ukadhu, waneno nia jutic pa Yehova ma githiero kwo migi ire man ma gibemediri nibedo ku winjiri ma ceng’ini mandha kude gicopo bedo welo mi hema pare mi lapor. Dong’ ukwayu watim ang’o kara warom nibedo ku winjiri ma cengʼini kude? Zaburi mir 15 uweco iwi lembe ma wacopo timo. (Som Zaburi 15:1-5, NWT.) Zaburi maeno utie ku ponji ma copo konyowa nicoro ceng’ini mandha i vut Mungu.

2. Copere nia ang’o m’ucwalu jagor Zaburi ma Daudi niweco iwi hema pa Yehova?

2 Zaburi mir 15 ucaku ku wec ma e: “E Yehova, ng’a ma copo bedo welo i hema peri? Ng’a ma copo bedo iwi got peri ma leng’i?” (Zab. 15:1, NWT) Kinde ma jagor Zaburi ma Daudi ubino weco pi “hema” pa Yehova, copere nia ebino paru pi hema mi thier m’ubedo i Gibeon pi kare moko. Eweco bende pi ‘got ma leng’’ pa Mungu, ma copere ubino Sayuni mi Yeruzalem m’ubino i kilometre ma dupa yo piny mi Gibeon. Daudi ugam uguro hema iwi got maeno pi niketho sanduku mi lembariba, man hemane ukonyo nitundo ma jugiero ot ma zoo pire.—2 Sam. 6:17.

3. Ang’o m’ubecwaluwa ning’iyo i Zaburi mir 15? (Nen bende cal.)

3 I andha, Juisrael ma dupa gibino mbe ku twero mi timo i hema mi thier, man ju ma wendgi nok magwei re ma gibed gimondo i kusika mi hemane ma jubed jugwoko sanduku mi lembariba i iye. Ento ebed ecopere ni jutic pa Yehova ceke ma weg bedopwe nibedo welo i hema pare mi lapor, eno ke nwang’u gidoko jurimbe man gibemediri nigwoko winjiri migi kude. Eno utie gin ma wan ceke wabemito watim. Zaburi mir 15 ukwanu kurayung m’ukwayu wacegi man wanyuthi kara wamedara nibedo jurimb Yehova.

Juisrael ma gibed gikwo i rundi pa Daudi gibed ginyang’ yot yot mandha i thelembe mi bedo welo i hema pa Yehova (Nen udukuwec mir 3)


WOTH I BEDOCU MAN TIM GIN M’ATIRA

4. Pirang’o wabeyero nia batizo kende ngo re m’utie gin ma Yehova ubekwayu i bang’wa? (Isaya 48:1)

4 Zaburi 15:2 ukoro nia jarimb Yehova utie “ng’atu ma wotho i bedocu [man] ma timo gin m’atira.” Wec ma nia ‘niwotho’ man ‘nitimo’ ubenyutho lembe ma jumediri nitimo thiri thiri. Re nyo andha wacopo “wotho i bedocu”? Eyo. Kadok nwang’u ng’atu ma pwe mbe de, Yehova bineno nia ‘wabewotho i bedocu’ nwang’u ndhu wabetimo kero niwore. Kinde ma wathiero kwo mwa ire man walimo batizo, eno bedo acaki mi woth mwa karacelo kude. Poy nia i rundi mi Biblia, nibedo kende kende acel m’i kind thek mir Israel ungo re m’ubed uketho ng’atini urom nibedo welo pa Yehava. Jumoko gibed gilwong’iri ku nying’ Yehova, ento “ku lemandha ngo, kadi ku bedopwe de ngo.” (Som Isaya 48:1.) Ubed ukwayu Juisrael ma gitie ku pidoic m’atira giponj lembe ma Yehova ubekwayu i bang’gi man giwore. Kumeno bende, kara anyong’a uneg Yehova i kumwa tin, umito ngo wajik kende kende nilimo batizo man nidikara ku cokiri mi Jukristu. Ento wacikara nimedara ‘nitimo gin m’atira.’ Eno ubebanju ang’o i bang’wa?

5. Niworo Yehova i lembe ceke uketho i iye ang’o?

5 I wang’ Yehova, ‘niwotho i bedocu’ man ‘nitimo gin m’atira’ thelembene utie ngo kende kende nidikiri nja i coko. (1 Sam. 15:22) Ento wacikara nitimo kero niworo Yehova i lembe ceke mi kwo mwa, kadok kinde ma watie kendwa. (Rie. 3:6; Ekl. 12:13, 14) Pire tie tek nia waii niwore kadok i lembe m’ubeyenyo nen nia kabang’gi mbe. Tek wabetimo kumeno, nyutho nia wamare andha, man ketho mer m’emaru kowa de medere ameda.—Yoh. 14:23; 1 Yoh. 5:3.

6. Nimakere ku Juebrania 6:10-12, ang’o ma pire tie tek nisagu tic moko ci mi bedopwe ma watimo con?

6 Anyong’a nego Yehova lee mandha i kum gin ceke ma wabed watimo ire con. Ento tic mi bedopwe ma con kendgi ngo re ma ketho wamedara nibedo welo mi hema pare. Lembe maeno ubenen kamaleng’ i Juebrania 6:10-12. (Som.) Yehova wil ungo ku tic ma beco ma watimo con. Ento ebemito nia wamedara nitimo ire thier ku ng’eyong’ec mwa ceke “cil i ajiki.” Ebimiyo iwa sukulia m’ebibedo ko jarimbwa pi nja ndhu “tek wavoc ungo.”—Gal. 6:9.

YER LEMANDHA I ADUNDENI

7. Niyero lemandha i adundewa thelembene ang’o?

7 Ng’atu moko ci m’ubemito ebed welo ma Yehova uyiyo ubed i hema pare ucikere ‘niyero lemandha i adundene.’ (Zab. 15:2) Eno ubenyutho ngo kende kende niweko vupo. Yehova ubemito nia wabed wayer man watim lembe m’atira saa ceke. (Ebr. 13:18) Eno tie lembe ma pire tek lee, “kum Yehova udagu ng’atu ma kier ento ebedo ku mer ma ceng’ini ku dhanu m’atira.”—Rie. 3:32, NWT.

8. Wacikara niuro timo ma nenedi?

8 Ju ma ‘yero lemandha i adundegi’ gitie ngo ju ma ginyutho i kind dhanu nia giworo cik pa Mungu ma ke nwang’u i amung’ gibeture. (Isa. 29:13) Ento gitie ju ma giuro timo mi kier. Ng’atu ma kier romo caku bedo ku jiji nia cik pa Yehova moko utie ngo cik mi rieko. (Yak. 1:5-8) Eromo woro ngo Yehova i lembe m’ebeparu nia pigi tie tek ungo akeca i wang’e gire. E i ng’eye, kan ubeyenyo nen nia koso woro parene ukelo ngo matoke ma rac, adundene romo doko nwang’ cil m’eturo ko cik mange pa Mungu, man edoko won umbili i thier m’ebetimo ni Yehova. (Ekl. 8:11) Ento wan kpo wabemito wabed dhanu m’atira i lembe ceke.

9. Wacopo nwang’u ponji ma kani i rombo pa Yesu ma kwong’a ku Nathanael? (Nen bende cal.)

9 Rombo ma kwong’a ma Yesu urombo ko ku Nathanael copo miyo iwa ponji ma nia pire tie tek nibedo kud adunde m’atira. Kinde ma Filipo utero jarimbe ma Nathanael ucidh uromb ku Yesu, lembe moko mi wang’u ic uwok utimere. Kadok nwang’u fodi Yesu urombo ngo ku Nathanael zoo de, re eyero kumae: “Nen, Jaisrael mandha m’awondi mbe i iye.” (Yoh. 1:47) Andha Yesu ubed uneno nia julub pare gitie dhanu m’atira, ento eneno nia Nathanael utie dhanu m’atira lee mandha. Nathanael de bino ndhu ku dub’alaga calu wan. Ento ebino ngo won umbili nyanok de i kwo pare. Lembuno unyayu anyong’a i Yesu, uketho efoyo Nathanael lee. Ecibedo rwom ma lee ka Yesu uyero lembe ma rom eno i kumwa bende!

Filipo unyutho jarimbe ma Nathanael ni Yesu. Nathanael ubino ng’atu m’awondi mbe i iye. Nyo wan de juromo yero piwa kumeno? (Nen udukuwec mir 9)


10. Pirang’o wacikara niuro nitiyo rac ku giramiya mi wec? (Yakobo 1:26)

10 Cik ma pol ma jukwanu i Zaburi mir 15 uweco iwi kite ma wacikara nikwo ko ku jumange. Ku lapor, Zaburi 15:3 uyero nia welo mi hema pa Yehova “yero ngo nying’ ku lebe, etimo ngo gin ma rac acel de ni jadhugola pare, man ecido ngo jurimbe.” Ka wabetiyo rac ku wec mwa i ayi maeno, eno romo nyayu peko ma dongo i kum jumange man ketho wabedo dhanu m’uromo ngo nibedo welo i hema pa Yehova.—Som Yakobo 1:26.

11. Yeronying’ utie ang’o, man jutimo ang’o i kum juyer nying’ ma gikwero niloko cwinygi?

11 Jagor Zaburi mir 15 uweco atiratira iwi yeronying’. Yeronying’ utie ang’o? Wang’ ma pol ebedo wec mi vupo ma juyero pi nicido nying’ ng’atini. Juyer nying’ ma gikwero niloko cwinygi jukoyogi cen kud i cokiri mi Jukristu.—Yer. 17:10.

12-13. Waromo cido jurimbwa i lembe moko ma kanigi m’umbe ninyang’? (Nen bende cal.)

12 Zaburi 15:3 ubepoyo wiwa bende nia welo pa Yehova gitimo ngo gin acel de ma rac ni judhugola migi man gicido ngo jurimgi. Waromo cido jurimbwa nenedi?

13 Waromo cido ng’atini m’umbe ninyang’ nwang’u wabemewo lembe ma reco ku nyinge. Ku lapor: (1) nyamego moko ujigo tic pare mi saa ceke, (2) umego moko giku min ot pare giweko nitimo i Bethel, kunoke (3) dong’ umego moko utie ngo jadit cokiri kunoke jakony tic. Nyo eromo bedo ber nicaku ragu thelembe iwi alokaloka ma kumeno man nimewo paru mwane i kind jumange? Andha thelembe moko romo bedo nuti ma wang’eyo ngo. M’umedo maeno, kud wawil nia welo mi hema pa Yehova “timo ngo gin ma rac acel de ni jadhugola pare, man ecido ngo jurimbe.”

Ebedo yot nimewo lembe ma reco ku nying’ jumange, man eno romo doko ni yeronying’ (Nen udukuwec mir 12-13)


YUNG JU MA LWORO YEHOVA

14. Kekor kite ma welo pa Yehova gikoyiri ko ku “ng’atu moko ci m’uromo ku cac.”

14 Zaburi 15:4 uyero nia jarimb Yehova “koyere ku ng’atu moko ci m’uromo ku cac.” Wacopo ng’iyo dhanu ma kumeno nenedi? Calu watie ku dub’alaga, waromo ngo ning’iyo nia ng’atini uromo ku cac. Pirang’o? Pilembe kite mi dhanu moko romo telowa i bang’gi yot yot man waromo winjara rac nibedo i ng’et kit dhanu mange. Pieno, ukwayu wakoyara kende kende ku ju ma Yehova re m’unwang’u nia ‘giromo ku cac.’ (1 Kor. 5:11) Eno uketho i iye ju ceke ma gibetimo lembe ma reco m’umbe niloko cwinygi, ma giworo ngo yiyoyic mwa, kunoke ju ma gibemito ginyoth winjiri mwa ku Yehova.—Rie. 13:20.

15. Wacopo yungo “ju m’ulworo Yehova” i yo acel ma kani?

15 I ng’ete m’ucelo lundo, Zaburi 15:4 ubekwayuwa nia wayung “ju m’ulworo Yehova.” Pieno wabed waseyu yore mi timo bero man mi nyutho woro ni jurimb Yehova. (Rum. 12:10) Nenedi? Nimakere ku Zaburi 15:4, yone acel utie nia welo mi hema pa Yehova “ranyu ngo lembang’ola pare, kadok kinde ma lembene rac ire.” M’umbe jiji, niranyu lembang’ola mwa timo jumange rac lee. (Mat. 5:37) Ku lapor, Yehova ubekwayu nia ju m’ugamiri gikwo nimakere ku lembang’ola mi gamiri migi. Anyong’a nege bende kinde ma junyodo gibetimo kero ma lee pi nipong’o lembang’ola ma gitimo ni awiya migi. Calu ma wamaru Mungu man dhanu wadwa, eno bicwaluwa niworo lembang’ola mwa i kadhiri ceke m’ecopere iwa.

16. Wayungo jurimb Yehova i ayi mange ma kani?

16 Ayi mange ma wayungo ko jurimb Mungu utie nwang’u watie jujol man weg berocwiny. (Rum. 12:13) Saa mi nambu ma wakadhu kud umego ku nyimego mwa konyowa nidwoko winjiri m’i kindwa kugi man ku Yehova udok tek. M’umedo maeno, ka wabenyutho jol, wakwanyu koth Yehova.

KOYIRI KU MER MA JUMARU KO SENTE

17. Pirang’o juweco pi sente i Zaburi mir 15?

17 Biblia uyero nia welo pa Yehova “miyo ngo sente pare pi ninwang’u faida i wiye, [man nia] eyiyo ngo kanyaka pi ninyayu peko iwi ng’atu ma lembe mbe i wiye.” (Zab. 15:5) Pirang’o zaburi maeni m’adundo uweco pi sente? Pilembe ka wamaru sente akeca, eno romo ketho watimo jumange rac man nyotho winjiri m’i kindwa ku Mungu. (1 Tim. 6:10) I rundi mi Biblia, dhanu moko gibed gitiyo rac kud umego migi ma jucan, niwacu gibed ging’olo gicul faida iwi sente ma gimiyo igi. Bende, jupoklembe moko gibed giyiyo kanyaka, e gipoko lembe atira ngo iwi dhanu ma kosa mbe i wigi. Yehova udagu timo ma kumeno lee mandha.—Eze. 22:12.

18. Penji ma kani ma romo konyowa ninyang’ i pidoic ma watie ko iwi sente? (Juebrania 13:5)

18 Etie ber magwei ning’iyo i pidoic ma watie ko iwi sente. Pieno penjiri kumae: ‘Nyo saa ceke abed aparu pi sente man pi piny m’acopo ng’iewo kude? Tek akwayu sente pa ng’atini, nyo abed agalu ku cule, m’abeparu nia ng’atu m’umiya sentene umbe ku yenyne? Kan atie ku sente, nyo aparu nia pira tie tek nisagu jumange? Nyo ebedo ira tek ninyutho berocwiny? Nyo abed apoko lembe iwi umego ku nyimego para nia gimaru jukupiny kende kende pilembe ya gitie ku sente? Nyo abed atheyo mer kwa ku julonyo man adieng’ nyanok magwei ku jucan?’ Etie iwa rwom ma lee nibedo welo pa Yehova. Wacopo gwoko rwom maeno nwang’u wabekoyara cen ku mer ma jumaru ko sente. Tek watimo kumeno, Yehova biwekowa ngo!—Som Juebrania 13:5.

YEHOVA UMARU JURIMBE

19. Yehova ubekwayu watim lembe m’eng’olo i Zaburi mir 15 pi thelembe ma kani?

19 Zaburi mir 15 uthum ku lembang’ola ma e: “Ng’atu moko ci m’utimo gin maeni biyengere ngo nyanok de.” (Zab. 15:5) Kakeni, jagor Zaburi unyutho thelembe m’ucwalu Yehova ning’olo iwa nia watim lembe ma nwang’ere i Zaburi mir 15. Yehova ubemito wabed jumutoro. Pieno emiyo iwa telowic ma biketho wanwang’ mugisa man gwok pare.—Isa. 48:17.

20. Welo pa Yehova gicopo kuro ang’o kud ava ma lee?

20 Welo pa Yehova m’anyong’a nege i kumgi gicopo kuro anyim ma ber kud ava ma lee. Ju ma juwiro ma gigwoko bedoleng’ migi gibinwang’u twero mi mondo i “kabedo dupa” ma Yesu uyiko pigi i polo. (Yoh. 14:2) Ju ma gitie ku genogen mi kwo iwi ng’om ke gibekuro kud ava pong’o mi lembang’ola ma nwang’ere i Lembanyutha 21:3. M’umbe jiji, etie iwa rwom ma lee nia Yehova ulwong’owa wabed jurimbe kunoke welo mi hema pare pi nja!

WER 39 Wayik rwongwa i wang’ Yehova