Skip to content

Al lor tablo konteni

LARTIK LETID 24

KANTIK 24 Anou Mont lor Montagn Zeova

Res Anba Latant Zeova pou Touletan!

Res Anba Latant Zeova pou Touletan!

“A Zeova, kisann-la to pou invit dan to latant?”PS. 15:1.

PWIN PRINSIPAL

Dan sa lartik-la, nou pou gete seki nou bizin fer pou ki nou kapav res bann kamarad Zeova. Nou pou gete osi kouma Zeova anvi ki nou tret so bann kamarad.

1. Ki nou pou aprann dan Psom 15:1-5?

 DAN lartik avan, nou ti trouve ki bann Kretien ki batize ek ki ena enn bon lamitie ar Zeova, kapav vinn so bann invite anba so latant. Me ki nou bizin fer pou ki nou vinn bann invite Zeova? Se seki nou pou trouve dan Psom 15. (Lir Psom 15:1-5.) Sa psom-la pou montre nou seki nou bizin fer pou ki nou kapav vinn enn bon kamarad ar Zeova.

2. Kan David ti koz lor latant Zeova, ki kitsoz kitfwa li ti pe panse?

2 Psom 15 koumans koumsa: “A Zeova, kisann-la to pou invit dan to latant? Kisann-la ki pou res dan to montagn sakre?” (Ps. 15:1) Kan li koz lor “latant” Zeova, sirman David pe mazinn tabernak ki ti dan Gabaon pandan enn sertenn tan. Ek kan li koz lor Bondie so “montagn sakre,” sirman David pe pans montagn Sion ki trouv dan Zerizalem. David ti mont enn latant laba ek li ti met lars lalians ladan ziska ki konstrir tanp.—2 Sam. 6:17.

3. Kifer nou bizin konpran Psom 15? (Get zimaz osi.)

3 Li vre ki laplipar bann Izraelit pa ti servi dan tabernak, ek ki zis enn ti group Izraelit ti gagn drwa rant dan latant kot lars lalians ti ete. Selman, tou bann serviter Zeova ki fidel kapav vinn so bann invite anba so latant, kan zot vinn ek res so bann kamarad. Se enn kitsoz ki nou tou nou anvi, pa vre! Psom 15 koz lor bann kalite ki nou bizin ena pou ki nou kapav vinn ek res bann kamarad Zeova.

Dan lepok David, pa ti difisil pou ki bann Izraelit konpran ki sa vedir vinn enn invite Zeova anba so latant (Get paragraf 3)


AZIR AR FIDELITE EK FER SEKI DRWAT

4. Kouma nou kone ki li pa ase ki nou zis pran batem pou nou gagn faver Zeova? (Izai 48:1)

4 Psom 15:2 dir ki enn kamarad Bondie se “enn dimounn ki touletan azir ar fidelite” ek “ki fer seki drwat.” Mo “azir” ek “fer” montre ki ena bann aksion ki nou bizin kontign fer. Me eski vremem nou kapav “azir ar fidelite”? Wi, nou kapav. Mem si nou inparfe, Zeova pou trouv nou kouma enn kikenn ki “azir ar fidelite” si nou kontign fer nou maximum pou obeir Li. Kan enn kikenn donn so lavi Zeova ek pran batem, se zis koumansman so lamitie ar Zeova. Dan lepase, mem si nasion Izrael ti pep Bondie, sa pa vedir ki tou bann Izraelit ti bann invite Zeova. Zeova ti dir ki sertin parmi zot pa ti dan laverite ek lazistis. (Lir Izai 48:1.) Si enn Izraelit ti anvi vinn enn invite Zeova, li ti bizin aprann konn bann lalwa Zeova ek met zot an pratik. Li parey pou nou azordi. Si nou anvi vinn kamarad Zeova ek gagn so faver, li pa ase ki nou zis pran batem ek asiste bann renion. Nou bizin kontign “fer seki drwat.” Kouma nou kapav fer sa?

5. Ki savedir obeir Zeova dan tou kitsoz?

5 Pou Zeova, “azir ar fidelite” ek “fer seki drwat” se pa zis asiste bann renion regilierman. (1 Sam. 15:22) Nou bizin fer zefor pou obeir Zeova dan tou kitsoz, mem kan nou tousel. (Prov. 3:6; Ekle. 12:13, 14) Li bien inportan osi ki nou fer zefor pou obeir Zeova mem dan bann ti kitsoz. Kifer? Parski kan nou fer sa, sa montre ki nou vremem kontan Li. Ek lerla, Li plis kontan nou ankor.—Zan 14:23; 1 Zan 5:3.

6. Mem si nou’nn fer boukou kitsoz pou Zeova dan lepase, dapre Ebre 6:10-12, ki kitsoz pli inportan?

6 Si sa fer lontan ki nou pe servi Zeova, Li bien apresie tou seki nou’nn fer pou Li. Selman, mem si nou’nn fer boukou kitsoz pou Zeova dan lepase, sa pa vedir ki nou plas inn fini rezerve dan so latant. Ebre 6:10-12 fer nou konpran sa. (Lir.) Zeova pa bliye bann bon kitsoz ki nou’nn fer dan lepase. Selman, Li anvi ki nou kontign fer nou maximum pou servi Li “ziska lafin.” Ek “si nou pa fatige,” nou pou kapav res so kamarad pou touletan.—Gal. 6:9.

DIR LAVERITE DAN TO LEKER

7. Ki sa vedir “dir laverite dan so leker”?

7 Si enn kikenn anvi vinn enn invite anba latant Zeova, li bizin “dir laverite dan so leker.” (Ps. 15:2) Sa lexpresion-la pa vedir ki nou bizin zis pa koz manti. Zeova anvi ki nou onet dan tou seki nou dir ek tou seki nou fer. (Ebre 13:18) Sa li bien inportan “parski Zeova deteste enn dimounn sournwa, me Li vinn enn kamarad bien pros avek bann dimounn ki drwat.”—Prov. 3:32.

8. Kouma nou montre ki nou ‘dir laverite dan nou leker’?

8 Enn kikenn ki “dir laverite dan so leker,” mem kan li tousel li obeir Bondie. Li pa fer sanblan li obeir Bondie zis parski dimounn pe get li. (Iza. 29:13) Li pa pou azir dan enn fason malonet osi. Enn kikenn ki malonet, li kapav panse ki bann lalwa Zeova pa touletan bon. (Zak 1:5-8) Lerla, kitfwa li pou dezobeir Zeova dan sertin domenn ki li panse pa inportan pou li. Ek si li pa pey okenn konsekans pou seki li’nn fer, li kapav koumans dezobeir bann lezot lalwa Zeova. Alafin, mem si li panse ki li pe servi Zeova, an realite Zeova pa pou aksepte so ladorasion. (Ekle. 8:11) Se pou sa rezon-la ki li bien inportan ki nou onet dan tou kitsoz.

9. Ki ti arive kan Zezi ti trouv Natanael, ek ki leson nou aprann? (Get zimaz osi.)

9 Li bien inportan ki nou vinn bann dimounn ki ‘dir laverite dan nou leker’. Nou konpran sa gras-a lexanp Natanael. Kan Filip ti amenn so kamarad Natanael ar Zezi, enn kitsoz extraordiner ti arive. Mem si Zezi zame pa ti zwenn Natanael avan, li ti dir: “Ala enn vre Izraelit dan ki pena okenn lipokrizi.” (Zan 1:47) Zezi ti kone ki tou so bann disip ti onet. Selman, li ti remarke ki Natanael ti vremem onet. Mem si Natanael ti inparfe parey kouma nou, Zezi ti trouve ki li vremem sinser ek ki li pa ipokrit, ek Zezi ti felisit li pou sa. Sirman nou osi nou anvi ki Zezi trouv nou parey kouma li ti trouv Natanael, pa vre!

Filip ti fer Zezi zwenn so kamarad Natanael, enn zom ki ti onet, sinser, ek ki pa ti ipokrit. Eski nou osi nou kouma Natanael? (Get paragraf 9)


10. Kifer nou bizin fer bien atansion ar seki nou dir? (Zak 1:26)

10 Laplipar bann kondision ki trouv dan Psom 15 koz lor fason ki nou bizin tret lezot. Psom 15:3 dir ki enn invite dan latant Zeova, “so lalang pa koz manti pou gat repitasion personn, li pa fer okenn ditor so prosin, ek li pa denigre so bann kamarad.” Si nou fer palab lor lezot, nou gat zot repitasion, ouswa nou denigre zot, sa pou bles zot ek nou pou nepli enn invite Zeova anba so latant.—Lir Zak 1:26.

11. Si enn kikenn koz manti pou gat repitasion enn dimounn ek ki li pa repanti, ki kapav ariv li?

11 Sa ekrivin psom la bien kler: Fode pa nou koz manti pou gat repitasion enn kikenn. Si enn kikenn dan lasanble koz manti pou gat repitasion enn frer ouswa enn ser ek ki li pa repanti, li kapav exkli.—Zer. 17:10.

12-13. San ki nou rann nou kont, kouma nou kapav denigre nou bann kamarad? (Get zimaz osi.)

12 Psom 15:3 rapel nou osi ki enn invite Zeova, “li pa fer okenn ditor so prosin, ek li pa denigre so bann kamarad.” Me kouma eski nou kapav denigre enn kikenn?

13 San ki nou rann nou kont, nou kapav denigre enn kikenn kan nou dir bann kitsoz ki negatif lor li. Anou get bann lexanp: (1) enn ser inn aret servi Zeova aplintan, (2) enn koup nepli servi dan Betel, ouswa (3) enn frer nepli servi kouma ansien ouswa serviter lasanble. Akoz sa bann sanzman-la, eski li pou korek ki nou koumans pans bann move kitsoz lor sa bann frer ek ser-la, ek ki nou partaz nou lopinion ar lezot? Non. Anplis, nou pa kone kifer finn ena sa bann sanzman-la. Alor, fode pa nou bliye ki enn invite anba latant Zeova, “li pa fer okenn ditor so prosin, ek li pa denigre so bann kamarad.”

San ki nou rann nou kont, nou kapav dir bann kitsoz ki negatif lor lezot, ek nou kapav mem gat zot repitasion (Get paragraf 11-12)


ONOR BANN KI ENA ENN GRAN RESPE POU ZEOVA

14. Kouma bann kamarad Zeova rezet “bann dimounn ki detestab”? Explike.

14 Psom 15:4 dir ki enn kamarad Zeova, li “rezet bann dimounn ki detestab.” Me kouma nou kapav kone si enn dimounn li detestab? Akoz nou inparfe, nou pa kapav zize si enn kikenn li detestab ouswa non. Kifer? Parski sakenn ena so personalite, ek akoz sa li normal ki nou santi nou pli pros ar sertin ek ki nou agase ar lezot. Akoz sa, nou bizin rezet zis bann dimounn ki “detestab” pou Zeova. (1 Kor. 5:11) Parmi sa bann dimounn-la, ena bann ki kontign fer bann move kitsoz ek ki pa’le repanti, bann ki pa respekte nou krwayans, ek bann ki esey gat nou lamitie ar Zeova.—Prov. 13:20.

15. Sit enn fason kouma nou kapav “onor bann dimounn ki ena enn gran respe pou Zeova.”

15 Parkont, Psom 15:4 dir ki nou bizin “onor bann dimounn ki ena enn gran respe pou Zeova.” Alor, nou bizin fer zefor pou montre nou bon anver bann kamarad Zeova ek respekte zot. (Rom. 12:10) Kouma nou kapav fer sa? Psom 15:4 dir ki enn invite Zeova li “kontign tini so promes, mem si sa pa dan so lavantaz.” Si nou pa tini bann promes ki nou fer, sa pou bles lezot. (Mat. 5:37) Par exanp, Zeova anvi ki bann mari ek bann fam kontign tini promes ki zot inn fer kan zot inn marye. Li bien kontan osi kan bann paran fer zefor pou tini bann promes ki zot inn fer zot zanfan. Wi, parski nou kontan Bondie ek nou kontan nou prosin, nou bizin fer tou seki nou kapav pou tini nou bann promes.

16. Sit enn lot fason kouma nou kapav onor bann kamarad Zeova.

16 Enn lot fason ki nou kapav onor bann kamarad Zeova se kan nou montre lospitalite ek nou zenere. (Rom. 12:13) Kan nou organiz bann ti program ek nou pas letan ar nou bann frer ek ser, nou vinn pli pros ar zot ek ar Zeova. Anplis, kan nou montre lospitalite, nou imit nou Papa Zeova.

REZET LAMOUR POU LARZAN

17. Kifer Psom 15 koz lor larzan?

17 Enn invite Zeova, “li pa pran lintere kan li pret larzan, ek li pa aksepte brayb pou fer ditor enn inosan.” (Ps. 15:5) Kifer sa psom-la koz lor larzan? Parski si nou kontan larzan, sa kapav bles lezot ek sa kapav gat nou lamitie ar Zeova. (1 Tim. 6:10) Dan lepase, sertin Izraelit ti abiz lor zot bann frer ki ti mizer. Kan zot ti pret bann-la kas, zot ti pran gro-gro lintere ar zot. Ti ena osi bann ziz ki ti pran brayb ek ki ti kondann bann inosan. Zeova bien pa kontan kan bann dimounn fer bann kitsoz koumsa!—Eze. 22:12.

18. Pou nou verifie seki nou panse lor larzan, ki kestion nou kapav poz noumem? (Ebre 13:5)

18 Detanzantan, li bon ki nou verifie seki nou panse lor larzan. To kapav demann tomem: ‘Eski souvan mo pans kas ouswa bann kitsoz ki mo kapav aste? Si mo’nn pran kas prete, eski mo tarde pou retourn dimounn-la so kas, sirtou si dimounn-la li enn kikenn ki ena kas? Kan mo ena kas, eski mo santi mwa inportan? Kan mo ena kas, eski mo trouv sa difisil pou montre mwa zenere? Si mo bann frer ek ser ena kas, eski mo panse ki zot materyalis? Eski mo fer kamarad zis ar bann ki ena kas, ek mo pa frekant bann dimounn ki mizer?’ Li inportan ki nou poz noumem sa bann kestion-la. Zeova inn fer nou enn gran loner: Li’nn invit nou anba so latant. Ek si nou anvi kontign res anba latant Zeova, nou bizin fer an-sort ki nou pena lamour pou larzan. Koumsa, Zeova zame pa pou abandonn nou!—Lir Ebre 13:5.

ZEOVA KONTAN SO BANN KAMARAD

19. Kifer Zeova anvi ki nou fer tou seki ena dan Psom 15?

19 Psom 15 terminn avek enn promes. Li dir: “Enn kikenn ki fer sa bann kitsoz-la zame pa pou tonbe.” (Ps. 15:5) Dan sa verse-la, sa ekrivin psom la dir nou kifer Zeova anvi ki nou fer tou seki ena dan Psom 15: Zeova anvi ki nou ere. Alor, Li dir nou seki nou bizin fer pou ki nou kapav gagn so benediksion ek so proteksion.—Iza. 48:17.

20. Ki kitsoz bann invite Zeova pou gagne dan lavenir?

20 Bann invite Zeova pou ena enn zoli lavenir! Bann 144,000 pou gagn zot rekonpans. Zezi inn prepar “boukou plas pou reste” pou zot dan lesiel. (Zan 14:2) Bann ki ena lesperans pou viv lor later pou trouv promes Revelasion 21:3 realize. Wi, se vremem enn gran loner pou vinn bann kamarad Zeova ek pou res anba so latant pou touletan!

KANTIK 39 Ena enn Bon Repitasion Devan Bondie