Etal ñan katak ko ilo bok in

Etal ñan laajrak in katak ko

KATAK 24

AL 24 Itok ñan Tol̦ eo an Jeova

Pãdwõt ilo Im̦õn Kõppãd eo an Jeova ñan Indeeo!

Pãdwõt ilo Im̦õn Kõppãd eo an Jeova ñan Indeeo!

“O Jeova, wõn enaaj pãd ilo m̦õn kõppãd eo Am̦?”SAM 15:1.

UNIN KATAK IN

Etale ta ko jej aikuj kõm̦m̦ani bwe jen maroñ wõnm̦aanl̦o̦k wõt im m̦õttãiki Jeova im lale wãween eo Jeova ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦an ñan ro m̦õttan.

1. Ewi wãween an Sam 15:​1-5 maroñ jipañ kõj?

 ILO katak eo l̦o̦k juon, jaar katak bwe ro me em̦õj aer ajel̦o̦k mour ko aer ñan Jeova im ejaak juon kõtaan epaak ippãn, remaroñ del̦o̦ñ ilo im̦õn kõppãd eo an ilo kõkkar. Bõtab ta ko jej aikuj kõm̦m̦ani bwe jen maroñ m̦õttãik Jeova? Eokwe elõñ men ko jemaroñ katak jãn Sam jebta 15. (Riit Sam 15:​1-5.) Jebta in ej jipañ kõj ñan jel̦ã ta ko jej aikuj kõm̦m̦ani bwe jen maroñ epaakel̦o̦k Anij.

2. Ta eo Devid emaroñ kar l̦õmn̦ak kake ke ear kõnono kõn im̦õn kõppãd eo an Jeova?

2 Sam jebta 15 ej jinoe kõn naan kein: “O Jeova, wõn enaaj pãd ilo m̦õn kõppãd eo Am̦? Wõn enaaj jokwe ilo Am̦ tol̦ eokkwõjarjar?” (Sam 15:1) Ke Devid ear ba “m̦õn kõppãd,” emaroñ kar kõnono kõn im̦õn kõppãd eo an Jeova me ear pãd ilo Gibeon ium̦win jet iien. Devid ear bar kõnono kõn “tol̦ eokkwõjarjar” eo an Anij, im emaroñ kar kõnono kõn Zaion ilo Jerusalem. Zaion ear pãd jejjo m̦ail̦ iturõkin Gibeon, im eñin ijo me Devid ear kajutak juon em̦ nuknuk bwe tõptõp in bujen eo en maroñ pãd ie m̦ae iien kar kalõke tampel̦ eo.—2 Sa. 6:17.

3. Etke jekõn̦aan mel̦el̦e kõn kobban Sam jebta 15? (Bar lale pija eo.)

3 Em̦ool bwe enañin aolep ri-Israel ro ear ejjel̦o̦k aer mãlim ñan del̦o̦ñ ilowaan im̦õn kõppãd eo, ekoba em̦ nuknuk eo me kar likũti tõptõp in bujen eo ie. Meñe ãindein, ak aolep ri-karejar ro retiljek an Jeova remaroñ del̦o̦ñ ilo im̦õn kõppãd eo An ilo kõkkar ikijjeen aer ejaak juon jem̦jerã ippãn im dãpiji wõt kõtaan eo aer ippãn. Eñin men eo kõj aolep jekõn̦aan kõm̦m̦ane. Sam jebta 15 ej kõllaajrak jet iaan kadkad ko jej aikuj kaddeki im kwal̦o̦ki bwe jen maroñ m̦õttãiki wõt Jeova.

Ear pidodo an ri-Israel ro ilo raan ko an Devid pijaikl̦o̦k ta mel̦el̦ein ñan del̦o̦ñ ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova (Lale pãrokõrããp 3)


EN JIM̦WE AM̦ ETETAL IM KWÕN KÕM̦M̦AN WÃNÕK

4. Ewi wãween ad jel̦ã bwe elõñl̦o̦k men ko Jeova ekõn̦aan bwe jen kõm̦m̦ani ijello̦kun ad peptaij wõt? (Aiseia 48:1)

4 Sam 15:2 ej kwal̦o̦k bwe juon eo me ej m̦õttãik Anij, “ejim̦we an etetal, [im] ej kõm̦m̦an wãnõk.” Naan ko “etetal” im “kõm̦m̦an” rej kaalikkar bwe jej aikuj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im kõm̦m̦ani men kein. Bõtab m̦ool ke bwe emaroñ ‘jim̦we ad etetal’? Aet. Em̦ool bwe ejjel̦o̦k juon armej eweeppãn, bõtab Jeova enaaj watõk kõj juon “eo ejim̦we an etetal” el̦aññe jej kate kõj joñan wõt ad maroñ ñan pokake e. Ilo m̦ool, ñe jej ajel̦o̦k mour eo ad ñan Anij im peptaij, eñin ej jinoin ad karejar ñan Jeova. Ñan waanjoñak, ilo tõre ko ilo Baibõl̦, meñe juon armej ear uwaan aelõñin Israel, men in ear jab mel̦el̦ein bwe em̦õj an kadede pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova ilo kõkkar. Ewõr ro me rar kũr ak karejar ñane bõtab “jab ilo m̦ool, ak ilo wãnõk.” (Riit Aiseia 48:1.) Ri-Israel ro em̦ool bũrueer rar aikuj katak kõn kien ko an Jeova im l̦oori. Ãindeinl̦o̦k wõt, bwe jen maroñ kabuñbũruon Jeova ilo raan kein, elõñl̦o̦k men ko jej aikuj kõm̦m̦ani ijello̦kun ad peptaij wõt im kobal̦o̦k ippãn Ri-Kõnnaan ro an Jeova. Jej aikuj wõnm̦aanl̦o̦k wõt im “kõm̦m̦an wãnõk.” Ewi wãween jemaroñ kõm̦m̦ane men in?

5. Ta mel̦el̦ein ñan pokake Jeova ilo men otemjej?

5 Ippãn Jeova, juon eo me “ejim̦we an etetal” im “ej kõm̦m̦an wãnõk” ejjab baj juon eo me ej keini wõt an kobal̦o̦k ilo iien kweilo̦k ko ilo Im̦õn Kweilo̦k eo. (1 Sa. 15:22) Jej aikuj lukkuun kate kõj ñan pokake Anij ilo aolep men ko jej kõm̦m̦ani, ekoba ilo iien ko me jej make iaad. (JK. 3:6; Ekl. 12:​13, 14, UBS) Elukkuun aorõk bwe jen pokake Jeova ilo men otemjej, ekoba ilo men ko me emaroñ ãinwõt ñe rejjab aorõk ak reddik. Ñe jej kõm̦m̦ane men in, jej kwal̦o̦k bwe em̦ool ad yokwe e, im men in ej kõm̦m̦an bwe en l̦apl̦o̦k an Jeova yokwe kõj.—Jon 14:23; 1 Jon 5:3.

6. Ekkar ñan Hibru 6:​10-12, ta eo el̦apl̦o̦k an aorõk jãn jerbal ko rem̦m̦an jaar kõm̦m̦ani ilo kar m̦oktal̦o̦k?

6 Elukkuun l̦ap an Jeova kaorõk aolep men ko jaar kõm̦m̦ani ñane ilo kar m̦oktal̦o̦k. Meñe ãindein, ak men in ejjab mel̦el̦ein bwe jenaaj pãdwõt ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova. Jej lo an alikkar boin in ilo Hibru 6:​10-12. (Riit.) Jeova ejjab mel̦o̦kl̦o̦k aolep jerbal ko ad rem̦m̦an ilo kar m̦oktal̦o̦k. Bõtab ekõn̦aan bwe jen karejar ñane kõn aolepen bũruod “ñan jem̦l̦o̦kin.” “El̦aññe jejjab ebbweer,” enaaj m̦õttãik kõj ñan indeeo.—Gal. 6:9.

KÕNONO M̦OOL ILO BŨRUOM̦

7. Ta mel̦el̦ein ñan kõnono m̦ool ilo bũruod?

7 Bwe juon en pãdwõt ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova, ej aikuj “kõnono m̦ool ilo bũruon.” (Sam 15:2) Men in ejjab mel̦el̦ein bwe juon ej aikuj kõjparok wõt jãn an riab. Ijoke, Jeova ekõn̦aan bwe jen kwal̦o̦k m̦ool ilo aolep men ko jej ba im kõm̦m̦ani. (Hib. 13:18) Men in elukkuun aorõk “kõnke [Jeova] edike ro rej kõm̦m̦an nana, ak ej kobal̦o̦k ippãn [ak jerãik, WGM] ro ri-wãnõk.”—JK. 3:​32, UBS.

8. Ta eo jej aikuj kõjparok bwe jen jab kõm̦m̦ane?

8 Ro me rej ‘kõnono m̦ool ilo bũrueer’ rejjab pokake wõt Jeova ilo iien ko rej pãd ibwiljin armej innem tokãlik kõm̦m̦ani men ko renana ke rej make iaaer. (Ais. 29:​13, UBS) Ijello̦kun aer ãindein, rej kõjparok bwe ren jab kõm̦m̦ane jabdewõt men ilo etao. Juon eo etao emaroñ jino pere kien ko an Jeova im l̦õmn̦ak bwe rejjab mãlõtlõt. (Jem. 1:​5-8) Emaroñ jab pokake Jeova ilo men ko ej l̦õmn̦ak bwe reddik ak rejjab aorõk. Innem, el̦ak kile bwe ejjel̦o̦k men en̦ ear wal̦o̦k itok jãn an ãindein, emaroñ jino peran in kõm̦m̦ani men ko renanal̦o̦k. Meñe ej l̦õmn̦ak bwe ej karejar ñan Anij, ak Jeova ejjab buñbũruon ippãn. (Ekl. 8:11) Ijoke, ñan kõj, jekõn̦aan m̦ool ilo men otemjej.

9. Ta eo jemaroñ katak jãn iien eo Jesus ej kab iioon Natanael? (Bar lale pija eo.)

9 Elukkuun aorõk bwe jen juon eo me ej “kõnono m̦ool ilo bũruon.” Jej lo aorõkin men in jãn men eo ear wal̦o̦k ke Pilip ear bõktok l̦eo m̦õttan etan Natanael bwe en iioone Jesus. Meñe ejjañin kar iioone Natanael, ak Jesus ear ba men in kõn Natanael: “Lukkuun ri-Israel im ejjel̦o̦k etao ippãn ñan jidik.” (Jon 1:47) Ejjel̦o̦k pere bwe Jesus ear watõk bwe ri-kal̦oor ro jet rar bar ro rem̦ool, ijoke ear kile bwe el̦apl̦o̦k an wõr kadkad in ippãn Natanael. Meñe Natanael ear jab weeppãn ãinwõt kõj, ak ear juon eo ejjel̦o̦k etao ippãn im ear m̦ool ilo aolep men ko ear kõm̦m̦ani. Jesus ear kile men in ippãn Natanael im ear nõbare. Ejjel̦o̦k pere bwe kõj aolep jekõn̦aan bwe Jesus en bõk ejja l̦õmn̦ak in kõn kõj!

Ke Jesus ear iioone l̦eo m̦õttan Pilip etan Natanael, ear ba bwe “ejjel̦o̦k etao ippãn.” Ro jet rej ke bar watõk kõj ilo wãween in? (Lale pãrokõrããp 9)


10. Etke jej aikuj kõjparok wãween ad kõnono? (Jemes 1:26)

10 Enañin aolep men ko Sam jebta 15 ej kõllaajraki rej kwal̦o̦k kõn wãween ad aikuj kõm̦m̦an ñan ro jet. Sam 15:3 ej ba bwe juon eo ej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova, “ejjab ruruwe kõn loon, im ejjab kõm̦m̦an nana ñan jeran, im [ejjab] kwal̦o̦k naanin kinaakl̦o̦k [ak ko̦kkure etan, NW] ri-turin.” Ñe jejjab kõjerbal lood ilo wãween eo ejim̦we, jemaroñ lukkuun kõmetak ro jet im enaaj jako ad pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova.—Riit Jemes 1:26.

11. Ta in ruruwe, im ta eo ej wal̦o̦k ñan ri-ruruwe ro rejjab ukel̦o̦k?

11 Ri-jeje sam eo ear kõnono kõn ruruwe. Ta in ruruwe? Ej juon ennaan ejjab m̦ool me emaroñ ko̦kkure etan juon armej. El̦aññe juon armej ej ruruweik ro jet im ejjab ukel̦o̦k, eokwe naaj aikuj jol̦o̦ke jãn eklejia eo.—Jrm. 17:10.

12-13. Ta jet iaan wãween ko jemaroñ ko̦kkure etan ro ri-turid ilo ad jab jel̦ã kake? (Bar lale pija eo.)

12 Sam 15:3 ej bareinwõt kakeememej kõj bwe ro rej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova, rejjab kõm̦m̦an nana n̦ae ro jeran im rejjab kwal̦o̦k naanin kinaakl̦o̦k ko ak ko̦kkure etan ro ri-turin. Men in ej kitibuj ta?

13 Ilo ad jab jel̦ã kake, jemaroñ kwal̦o̦k naanin kinaakl̦o̦k ak ko̦kkure etan juon armej ikijjeen ad kajeeded ennaan ko rejjab em̦m̦an kõn e. Ñan waanjoñak: (1) juon jeid im jatid kõrã ej bõjrak jãn an bainier, (2) ruo rippãlele ejako aer jerbal ilo Betel̦, ak (3) juon jeid im jatid em̦m̦aan ejako an jerbal ãinwõt juon eo ej lale eklejia ak rijjipañ ilo eklejia eo. Ekkar ke ñan l̦õmn̦ak kõn unin an kar rein bõjrak jãn jerbal kein aer, innem kajeeded l̦õmn̦ak kein ad ñan ro jet? Emaroñ wõr un ko unin an kar oktak kein wal̦o̦k me jejjab jel̦ã kaki. Ejjab men in wõt, ak juon eo me ej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova “ejjab kõm̦m̦an nana ñan jeran, im [ejjab] kwal̦o̦k naanin kinaakl̦o̦k [ak ko̦kkure etan, NW] ri-turin.”

Elukkuun pidodo ñan kajeeded men ko rejjab em̦m̦an kõn ro jet, joñan jemaroñ ruruweik er (Lale pãrokõrããp 12-13)


KAUTIEJ RO REJ MIJAK JEOVA

14. Kõmel̦el̦e ewi wãween an ro rej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova jum̦aik jabdewõt “armej ettoon.”

14 Sam 15:4 ej ba bwe juon eo ej m̦õttãik Jeova ej jum̦aik jabdewõt “armej ettoon.” Ewi wãween jemaroñ kõm̦m̦ane men in? Eokwe kõnke jejjab weeppãn, jejjab maroñ jel̦ã el̦aññe juon armej “ettoon” ak jaab. Etke? Kõnke emaroñ em̦m̦an ippãd armej ro me epidodo ad m̦õttãiki er, im emaroñ jab em̦m̦an ippãd ro jet kõnke jej kũtõtõiki er. Kõn men in, jej aikuj jum̦ae ro wõt me Jeova ej ba bwe rej “armej ettoon.” (1 Kor. 5:11) Men in ekitibuj ro rej kõm̦m̦ani men ko renana im rejjab ukel̦o̦k, ro rejjab kautiej men ko jej tõmaki, ak ro rej kajjioñ in ko̦kkure jem̦jerã eo ad ippãn Jeova.—JK. 13:20.

15. Ta juon iaan wãween ko jemaroñ “kautiej ro rej mijak Jeova”?

15 Tokãlik, Sam 15:4 ej kajjitõk bwe jen “kautiej ro rej mijak Jeova.” Kõn men in, jej pukot wãween ko jemaroñ kwal̦o̦k jouj im kautiej ñan ro m̦õttan Jeova. (Rom 12:10) Ewi wãween? Ekkar ñan Sam 15:​4, juon eo ej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova “ej kõjparok kallim̦ur ko an meñe emaroñ make jorrããn, im ejjab oktak jãne.” Em̦ool bwe ñe jejjab kõjparok kallim̦ur ko ad, jemaroñ kõmetak ro jet. (Matu 5:37) Ñan waanjoñak, Jeova ej kõtmãne bwe ro rej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an ren kõjparok kallim̦ur eo aer ñan eo pãleer. Ej bareinwõt buñbũruon ñe ro jemãn im jinen rej lukkuun kate er ñan kajejjet kallim̦ur ko aer ñan ro nejier. Yokwe eo ad ñan Anij im ro ri-turid enaaj kõm̦akũt kõj ñan kõjparok kallim̦ur ko ad joñan wõt ad maroñ.

16. Bar ta juon wãween jemaroñ kautiej ro m̦õttan Jeova?

16 Bar juon wãween jemaroñ kautiej ro m̦õttan Anij ej ikijjeen ad kwal̦o̦k jouj im karwainene ñan er. (Rom 12:13) Iien iiãio ko ippãn ro jeid im jatid rej jipañ kõj ñan kõkajoor kõtaan ko ad ippãer im ippãn Jeova. Ejjab men in wõt, ak ñe jej kwal̦o̦k karwainene, jej anõke Jeova.

KÕJPAROK JÃN AM̦ YOKWE AK ARÕK JÃÃN

17. Etke Sam jebta 15 ej kõnono kõn jããn?

17 Jej riit im lo bwe juon eo ej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova “ejjab bõk interest el̦ap kõn m̦ani ear lel̦o̦k, im ejjab bõk m̦ani in wiaik bõro n̦ae eo ejjel̦o̦k ruõn.” (Sam 15:5) Etke jebta in ekadu ej kõnono kõn jããn? Kõnke ñe jej yokwe ak arõk jããn, men in emaroñ ko̦kkure kõtaan eo ad ippãn ro jet im ippãn Anij. (1 Tim. 6:10) Ilo tõre ko ilo Baibõl̦, ewõr ro me ear jab jim̦we aer kõm̦m̦an ñan ro jeier im jatier rejeram̦õl kõnke rar kõm̦m̦an bwe rein ren kõl̦l̦ã interest kobal̦o̦k ippãn m̦uri ko aer. Bareinwõt, jet iaan ri-ekajet ro rar kõtl̦o̦k an ro jet wiaik bũrueer, innem rar liaakel̦o̦k armej ro ejjel̦o̦k rueer. Jeova elukkuun dike kõm̦m̦an rot kein.—Ezk. 22:12.

18. Kajjitõk ta ko remaroñ jipañ kõj ñan lale ewi wãween ad watõk jããn? (Hibru 13:5)

18 Enaaj juon men elukkuun em̦m̦an ñe jenaaj etale wãween ad watõk jããn. Kajjitõk ippam̦ make: ‘Ekkã aõ ke l̦õmn̦ak kõn jããn im men ko imaroñ wiaiki? Ñe ij m̦uri ippãn juon, eto aõ ke karo̦o̦ll̦o̦k jããn eo an kõnke ij l̦õmn̦ak bwe ejjab aikuji? Ij ke l̦õmn̦ak bwe ij utiej jãn ro jet ñe ewõr aõ jããn im epen ke aõ lel̦o̦k jipañ ñan er? Ij ke ekajete ro jeiũ im jatũ me elõñ aer jããn im l̦õmn̦ak bwe el̦apl̦o̦k aer yokwe jããn jãn Jeova? Ikõn̦aan ke m̦õttãik wõt ro rem̦weiie im jab ro rejeram̦õl?’ Eaorõk bwe jen kajjitõk ippãd make kajjitõk kein kõnke em̦õj an Jeova letok ñan kõj jeraam̦m̦an eo el̦ap ñan del̦o̦ñ ilo im̦õn kõppãd eo an. Jemaroñ dãpij wõt jeraam̦m̦an in el̦aññe jenaaj kõjparok jãn ad yokwe ak arõk jããn. El̦aññe jenaaj ãindein, Jeova ejjãmin el̦l̦o̦k jãn kõj!—Riit Hibru 13:5.

JEOVA EJ YOKWE RO M̦ÕTTAN

19. Ta unleplepin an Jeova letok naanin jiroñ ko ilo Sam jebta 15?

19 Sam jebta 15 ej kõjjem̦l̦o̦k kõn kallim̦ur in: “Eo ej kõm̦anm̦an men kein ejjãmin m̦akũtkũt” ak buñ. (Sam 15:5) Ilo eoon in, ri-jeje sam eo ej kaalikkar unleplepin an Anij letok naanin jiroñ ko ilo Sam jebta 15—Jeova ekõn̦aan bwe jen m̦õn̦õn̦õ. Kõn men in, ñe jej pokake naanin tõl ko an, enaaj kõjeraam̦m̦an kõj im kõjparok kõj.—Ais. 48:17.

20. Ta ko me ro rej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova remaroñ reim̦aanl̦o̦k ñani?

20 Ro rej pãd ilo im̦õn kõppãd eo an Jeova remaroñ reim̦aanl̦o̦k ñan juon ilju im jekl̦aj ekanooj in em̦m̦an. Rũkkapit ro retiljek renaaj jokwe ilañ, ijo me em̦õj an Jesus kõpooj juon jikier. (Jon 14:2) Ro me kõjatdikdik eo aer ej ñan mour indeeo ijin ioon lal̦ rej reim̦aanl̦o̦k ñan an jejjet kũtien kallim̦ur eo ilo Revelesõn 21:3. Ejjel̦o̦k pere bwe kõj aolep el̦ap ad kam̦m̦oolol bwe Jeova ear kũr kõj bwe jen pãd ilo im̦õn kõppãd eo an ñan indeeo!

AL 39 Kõm̦m̦an Juon Ãt Em̦m̦an Ippãn Anij