1. Oityi tulilongesila k’Oviimbo 15:​1-5?

 MONTHELE yokwalamba, twanoñgonoka okuti ovanthu va Siovaa vokwelipakula kwe, vapondola okukala mekakala liae putyina vakala noupanga omuwa nae. Mahi oityi tuna okulinga, tutiwe twatamo mokukala noupanga omuwa nae? Oviimbo 15, yapopia etyi tuna okulinga. (Tanga Oviimbo 15:1-5.) Otesitu oyo ipopia ovipuka vikahi nawa tuna okulinga tukale noupanga omuwa na Huku.

2. Okutyi omwiimbi Ndaviti ankho eli nokusoka etyi apopia ekaka lya Siovaa?

² Oviimbo 15, yahimbika nomapulo aa: “Siovaa, olie upondola okulinga omweenda mekaka liove? Olie upondola okukala komphunda yove ikola?” (Ovii. 15:1) Mokutala, omwiimbi Ndaviti pokwapopia ondaka “ekaka” lya Siovaa, ankho uli nokusoka kekaka liefendelo, pomuvo opo ankho lili ko Simbeau. Ya pokwapopia “omphunda ikola” ya Huku, mokutala ankho uli nokusoka komphunda yo Siyau ili mo Selusalei. Motyilongo tyo Simbeau kombwelo yatyo, oko Ndaviti atungile ekaka liefendelo apake-mo otyikasa tyomphango, mokukevela okutunga ondywo ikahi umwe nawa omu matyikala-kala apeho. — 2 Sam. 6:17.

3. Oityi twesukisila okunoñgonoka nawa Oviimbo 15? (Tala olutalatu.)

³ Ova Isilayeli ovanyingi kavehikile-ale kokuundapa mekaka liefendelo, ya ava ankho vanyingila mokati apa pena otyikasa tyomphango kevehi-ale. Ovanthu ovanyingi vatyo va Siovaa, vatiwa vala ovaenda mekaka liae putyina vakala noupanga omuwa nae, avehemuyeke-po. Otyo otyipuka tyimwe otyiwa ovanthu atuho twahanda. M’Oviimbo 15, Ndaviti wapopia-mo ovipuka vimwe tuna okulinga neevi twahapondola okulinga, opo apeho tukale omapanga a Siovaa.

 LINGA ETYI TYAVIUKA WAHAVELWE ONOMBEI

4. Oityi tutila etyi Siovaa ahanda kwoonthwe hakumbatisalwa vala? (Isaiya 48:1)

⁴ M’Oviimbo 15:​2, epanga lya Huku watiwa “oyou wahavelwa onombei, ou ulinga etyi tyaviuka.” Ondaka “wahavelwa,” nondaka “ulinga,” omu mbapopilwa mbulekesa otyipuka omunthu alinga apeho. Mahi okuti tyitavela umwe onthwe okwahavelwa onombei? Yoo, tyitavela. Namphila onthwe vanthu tuvakwankhali, Siovaa metuti katuvelwa onombei putyina tulikwatehila umwe tumutavele. Tyina twamelipakula ku Huku atumbatisalwa, ngootyo tuli vala nokuhimbika okweenda na Huku. Kohale, omunthu okutyitwa vala nova Isilayeli hatyo-ko tyimutisa watamo mokukala mekaka lya Siovaa, mokonda kwali umwe vamwe ankho vati vemuhilivika, mahi otyo vehetyilingi “noukwatyili, nouviuki.” (Tanga Isaiya 48:1.) Ova Isilayeli vokwesuka umwe nokukala ovaenda mekaka lya Siovaa, ankho vena okunoñgonoka ovitumino vya Siovaa, avevilandula. Na hono, opo tutavelwe na Siovaa, tyesukisa hakumbatisalwa vala atutiwa Tunombangi mba Siovaa. Mahi apeho tuna “okulinga etyi tyaviuka.” Ovipuka patyi viaviuka tuna okulinga?

5. Oityi tyitiwa okutavela ku Siovaa movipuka aviho?

⁵ Omunthu Siovaa ati ‘kavelwa onombei, ulinga evi viaviuka,’ hayou vala wenda apeho komaliongiyo, nokulinga ovilinga ovikwavo vali meongano. (1 Sam. 15:22) Tuna okulikwatehila tutavele Huku movipuka aviho tulinga na tyina umwe twike vala. (Omih. 3:6; Omup. 12:​13, 14) Otyiwa tulikwatehile atutavela Siovaa no moupaka umwe oututu. Ine tulinga ngootyo, matyimoneka okuti tumuhole umwe tyotyotyili, ya nae metuhumbu vali. — Swau 14:23; 1 Swau 5:3.

6. Ngeetyi tyipopia Ova Hembeleu 6:​10-12, oityi tyesukisa vali kweetyi twalinga-linga-le movilinga vya Siovaa?

⁶ Siovaa upandula unene ovipuka twemulingaila-le, mahi ovipuka twalinga-linga-le kohale movilinga viae, havioko vala  vitutisa twatamo mokukala apeho mekaka liae. Otyipuka otyo tyapopiwa umwe nawa m’Ova Hembeleu 6:​10-12, (Itanga.) Siovaa kalimbwa oviwa twalinga-linga-le, mahi tupu uhanda tutwaleko nokumufenda nomutima auho atee ‘konthyulilo.’ Ine “katuyeke-ko” meketuyamba atukakala omapanga ae apeho. — Ngal. 6:9.

POPIA OTYILI MOMUTIMA WOVE

7. Okupopia otyili momutima otyityi?

⁷ Omunthu wokwahanda etavelwe akale omweenda mekaka lya Siovaa, una okupopia “otyili momutima wae.” (Ovii. 15:2) Mahi otyo hakwahakembe vala. Siovaa uhanda tulinge ovanthu votyili, mweevi tupopia no mweevi tulinga. (Hemb. 13:18) Otyo tyesukisa umwe unene mokonda, “Siovaa uyele ovanthu vokukemba, mahi epanga enene no vokukakatela motyili.” — Omih. 3:32.

8. Okutyi tuna okuliyunga?

⁸ Omunthu ‘wokupopia otyili momutima’ ketavela vala kovitumino vya Siovaa tyina vena vakwavo, tyina ekahi aike ehevilandula. (Isa. 29:13) Uliyunga umwe ahalinge omunthu womaandambeyo. Omunthu womaandambeyo pamwe upondola okuhimbika okusoka okuti ovitumino vimwe vya Siovaa, kavikahi nawa. (Tia. 1:​5-8) Movipuka atala ñgaa ngoti kaviesukisile-ale unene, kalandula ovitumino vya Siovaa. Tyina amatale ñgaa petupu-ale otyivi natyike tyemutumbukila mokonda yokwehetavelele ovitumino vya Huku, pahe uvilapo umwe okusoka evi viahaviukile. Omunthu ngoo, namphila ngwe tyina elitala uti ufenda Huku, mahi Huku kemutavela. (Omup. 8:11) Onthwe twahanda okulinga ovanthu votyili movipuka aviho.

9. Oityi tulilongesila kweetyi Sesusi apopile monthiki yotete velivasa na Natanaele? (Tala olutalatu.)

⁹ Okutalela kweetyi Sesusi apopilile Natanaele monthiki yotete velivasa, tutyimona umwe okuti, tyesukisa unene okukala omunthu wotyili komutima. Etyi Filipi atwala epanga liae Natanaele ku Sesusi, pamonekele otyipuka tyimwe tyihuvisa. Sesusi ankho kei Natanaele, mahi apopi okuti: “Tala, omu Isilayeli watyo mwene oyou, wehena maandambeyo.”  (Swau 1:47) Sesusi ankho utyii okuti ovalongwa vae ovakwavo, ovanthu votyili, mahi Natanaele wali omunthu wotyili welikalela. Natanaele ankho omukwankhali umwe vala ngoonthwe. Mahi ngwe ankho hamunthu-ko womaandambeyo, hamunthu-ko wokulikembesa. Etyi Sesusi emutala ñgana omunthu wotyili, ahambukwa, emupandula. Noonthwe tuhanda ñgeno Sesusi otyo amona otyo mwoonthwe.

10. Oityi tyesukisila tutale nawa evi tupopia? (Tiaku 1:26)

¹⁰ Ovipuka ovinyingi vali viapopiwa m’Oviimbo 15, viyemba kokulitekula na vakwetu. Oviimbo 15:​3, yapopia okuti omunthu ulinga omweenda mekaka lya Siovaa oyou “wahatendeleya nelaka liae, wahalingi ovivi mukwavo, wahaundula omapanga ae.” Okweheliyungu nawa kweevi tupopia, tyipondola okukalesa omapita vakwetu, atwahatemo vali mokukala ovaenda mekaka lya Siovaa. — Tanga Tiaku 1:26.

11. Okutendeleya otyityi? Ya omunthu wokutendeleya ehelivele ulingwa ñgeni?

¹¹ Omwiimbi wapopia omunthu wokutendeleya. Okutendeleya otyityi? Omunthu wokutendeleya, oyou uhunga mukwavo otyipuka ahalingile pala umwe vala okumusilisa. Ovanthu vatyo ovo vokutendeleya vakwavo avehelivele, mewaneno lya Huku vapolwa-mo. — Sele. 17:10.

12-13. Ine katulunguka omovipuka patyi tupondola okuundula omapanga etu? (Tala olutalatu.)

¹² Oviimbo 15:​3, tupu yetuhinangelesa okuti ovanthu vokulinga ovaenda mekaka lya Siovaa, kavalingi ovivi vakwavo, kavaundula omapanga avo. Okuundula omapanga etu otyityi?

¹³ Onthwe katuundula munthu, katusilisa enyina liae mokuhahanesa movanthu evi viahaviukile-ale. Soka vala movipuka vimwe ngeevi ñgaa: (1) Omuhikwena wayeka-po ovilinga viomuvo auho; (2) Omulume nomukai wae vayeka-po ovilinga vyo Mbetele;  (3) Omunthu ankho omukulu wewaneno, okuti hatyo omukwatesiko wovakulu vewaneno, pahe ayekepo ovilinga ovio. Okuti povipuka ngoopo tyaviuka umwe okufwanyeka vala atuti hamwe tyemuyekesa-po ovilinga ovio otyongandi, etyi twasoka atutyihahanesa movanthu? Pamwe tyeveyekesa-po ovilinga ovio, otyipuka onthwe twehei-ale. Twahalimbweiko okuti, omweenda mekaka lya Siovaa, “kalingi ovivi vakwavo, kaundula omapanga ae.”

HILIVIKA VOKUNA ONTHILO NA SIOVAA

14. Oityi ovaenda vomekaka lya Siovaa vena okulinga vatiwe veli nokwaanya ovanthu vomutomba?

¹⁴ Oviimbo 15:​4, yapopia okuti omapanga a Siovaa ‘kavetavela vokuna omutomba.’ Matutyimono ñgeni okuti omunthu ou o wokuna omutomba? Onthwe katwatelemo mokuti ngandi una omutomba mokonda tuvakwankhali, tuyemba vala kokuhumba ava tulivila navo, ava vetulinga evi vitunumanesa atuveyale. Naina tuna vala okuyala ava Siovaa ati “ovomutomba.” (1 Kol. 5:11) Pwoovo yatyo vomutomba, pati umwe no vokukalela vala okulinga ovivi otyo vehelivele, no vokupopia omapita evi onthwe tutavela, naava vahanda okutendesa oupanga wetu na Siovaa. — Omih. 13:20.

15. Oityi tuna okulinga tuhilivike “vokuna onthilo na Siovaa”?

¹⁵ Oviimbo 15:​4, tupu yetuti tuna okuhilivika “vokuna onthilo na Siovaa.” Naina tuna okwovola onomphitilo mbokulinga olwembia omapanga a Siovaa, nokuvelinga onthilo. (Loma 12:10) Tutyilinga ñgeni? Tyimwe tuna okulinga otyetyi tyapopiwa m’Oviimbo 15:4 yati, omweenda mekaka lya Siovaa “ulinga etyi apopile na apa umwe tyimwetela.” Okupopila omunthu otyipuka atwehetyilingi, tyiihama komutima. (Mat. 5:37) Otyipuka tyimwe Siovaa ahanda vokuli mekaka liae valinge, okulinga umwe etyi vapopia motyinepo. Tupu uhambukwa tyina atala vokuna ovana velikwatehila valinge etyi vapopila ovana vavo. Onthwe mokonda tuhole Huku, tupu tuhole vakwetu, tulikwatehila umwe tulinge evi tupopia.

16. Oityi vali tuna okulinga tuhilivike omapanga a Siovaa?

¹⁶ Otyipuka otyikwavo tuna okulinga tuhilivike omapanga a Huku, okuveyakula nawa, nokuvelinga otyali. (Loma 12:13) Okukala na vakwetu vomewaneno povitalukiso, tyipameka oupanga wetu navo atulikwate-po, tupu tulikwata-po na Siovaa. Ngwe tupu tyina tuyakula nawa vakwetu, ngootyo tuli nokuhetekela Siovaa.

WAHAHUMBE ONOMBONGO

17. Oityi Oviimbo 15 yapopila onombongo?

¹⁷ Oviimbo 15:​5, yapopia okuti omunthu ulinga omweenda mekaka lya Siovaa, oyou “wahatyitisa onombongo mbae tyina amalevalesa, wehetavela okulipumwa-po opo ayembehile ondaka ku una wehena etyi alinga.” (Ovii. 15:5) Omokonda yatyi mokapitulu oko kehehi-ale mwakapopilwa vali onombongo? Omokonda okuhumba unene onombongo, tyipondola okunyona vakwetu, noupanga wetu na Huku. (1 Tim. 6:10) Kohale ankho kuna ovanthu vamwe vamonena mu vakwavo vokwahepa, vati tyina vamevelevalesa haa avatyitisa. Tupu vamwe ankho monomphela velipumwa-po, vayembehile ondaka kwou wahapengesile. Ovipuka ovio, Siovaa kevihande uvitoya. — Isekiyele 22:12.

18. Oityi tuna okulipula opo tunoñgonoke umwe nawa etyi tusoka konthele yonombongo? (Ova Hembeleu 13:5)

¹⁸ Otyiwa okulitala nawa oñgeni onthwe tutala  onombongo. Lipula ñgaa: ‘Okuti ame ndyikalela vala okusoka konombongo, neevi ñgeno ndyina okulanda? Tyina namalevala onombongo, okuti pokumbukondola ndyiseta, pamwe andyisoko okuti ou wokwandevalesa nkhele kesukile-ale nambo? Okuti tyina ndyilitala ñgaa, mandyitiwa vala ndyimunthu tyina ndyina onombongo? Okuti ndyinumina, tyina ndyisoka vala ñgaa okulipola ombongo yange ndyiavele mukwetu, tyindemena? Okuti tyina namatale vakwetu mewaneno vena-tyo ndyiti ngootyo vehole omalumono? Okuti ndyilinga vala oupanga novahona, hisuku unene no vokwahepa?’ Tuna okulipula ngootyo mokonda okukala ovaenda mekaka lya Siovaa elao enene twapewa. Matuti vala twakwata elao olio nomavoko evali, tyina tuliyunga atwahahumbu onombongo. Ya ine katuhumbu onombongo, Siovaa kametuyeke-po. — Tanga Ova Hembeleu 13:5.

SIOVAA UHOLE OMAPANGA AE

19. Oityi Siovaa ahandela tulandule ovitumino viae?

¹⁹ Oviimbo 15, yavitula nonondaka ombu: “Omunthu ukahi ngootyo, kamakatenga-tenga nii vala katutu.” (Ovii. 15:5) Movelesikulu oyo, omwiimbi wahololola umwe nawa otyityi Siovaa ahandela tulandule ovitumino viae. Siovaa wahanda tukale nehambu. Naina, Siovaa utwavela ovitumino vitululike, avituyakulila tukamone oviwa. — Isa. 48:17.

20. Oviwa patyi ovaenda va Siovaa vakevelela?

²⁰ Ovanthu Siovaa etavela vakale mekaka liae, mavakamona oviwa komutwe oku. Ovalembulwa vehemuyeke-po mavetavelwa vakakale “monomphangu ononyingi” vafwiikilwa na Sesusi keulu. (Swau 14:2) Ava mavakakala pano pohi, vakevelela oviwa viapopiwa m’Eholololo 21:3. Tyotyili, elao limwe enene okwihanwa na Siovaa tukale omapanga ae, atukala apeho ovaenda mekaka liae.