URHOMU-ẸMRO UYONO 24
IJORO 24 Rhiẹ Ugbenu i Jehova
Rhiẹ Ọpha i Jehova Bẹmẹdẹ!
“O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn ibọkpọ ọnọ?”—PS. 15:1.
OBORẸ ENE YONO KPAHEN
Ene yono kpahen oborẹ ene ruo na sabu rhiẹ ugbehian i Jehova bẹmẹdẹ, ọrhẹ oborẹ o fiẹrorhọ ne ruẹ igbehian yen lele.
1. Erere ọgo ya na mẹrẹn erhe roro kpahen oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm 15:1-5?
UVUẸN urhomu-ẹmro rọ vrẹnren, e yonorin taghene idibo i Jehova ina sabu rhiẹ ọpha ruiẹ uvuẹn ibọkpọ ye, nyoma aye ine vwo obọdẹn onyerẹnkugbe rhẹ ọye. Ọrẹn, marhẹ ene ru vwo aruẹ onyerẹnkugbe ọrana? Psalm urhomu-ẹmriẹn 15 ọ ta kpahen oghwẹmro ọnana. (Se Psalm 15:1-5.) Iyono ri ha uvuien ina ha userhumu rẹn ọwan tikẹrẹ Osolobrugwẹ rhọ.
2. Me yo mwu ọbo ijoro David hunute ibọkpọ i Jehova?
2 Psalm urhomu-ẹmriẹn 15 nọ tonrhọ omana: “O Jehova, ọrọmo yo no rhiẹ ọpha ruọ uvuẹn ibọkpọ ọnọ? Ọrọmo yo no rhirhiẹ ugbenu ọfuanfon ọnọ?” (Ps. 15:1) Ọke ọbo ijoro David ọ hunute “ibọkpọ” i Jehova, ọkezẹko o roro kpahen i tabernacle rọ ha obẹ Gibeon uvwrọke ezẹko. Habaye, ọke i David ọ hunute “ugbenu ọfuanfon” i Jehova, ọkezẹko ọ rionbọrhọ i Zion rọ ha uvuẹn i Jerusalem. Uvuẹn ekete ọrana ro serabọ rẹn Gibeon, David nọ bọn oghwọgbọ ra na kpare owọ ọphọ Osolobrugwẹ rhọ, bọmọke ana ki bọn oghwa ẹga riẹn.—2 Sam. 6:17.
3. Mesoriẹ o fo na damoma vwẹruọ oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm urhomu-ẹmriẹn 15? (Ni ifoto na.)
3 Itiọrurhomẹmro, emọ Israel buebun i vwa ga uvuẹn i tabernacle na-a, omarana, ibiẹ ihworho ra sanọren ọvo ya ruẹ ekete ra kpare owọ ọphọ na rhọ. Ọrẹn, idibo i Jehova ephian ra fuevwan ga ye, ina sabu rhiẹ ọpha ruiẹ uvuẹn ibọkpọ ye, nyoma aye ine rhiẹ igbehian yen bẹmẹdẹ. Ọrana yẹ oborẹ ọwan ephian i guọlọre. Psalm urhomu-ẹmriẹn 15 ọ hunute iruemru ezẹko ro fori ne vwo ji djephia, na sabu rhiẹ igbehian i Jehova bẹmẹdẹ.
Emọ Israel ọke i David i lẹrherẹ ọwan vwẹruọ oborẹ o mevirhọ, ne rhiẹ ọpha uvuẹn ibọkpọ i Jehova (Ni udjoghwẹ 3)
RHIẸ OHWORHO RỌ VABỌ UPE RO JI RUẸ IRUERUO ỌVWATA
4. Marhẹ e ru rhe taghene oborẹ i Jehova ọ guọlọ mie ọwan, ọ vrẹn ọrẹ ene bromarhame? (Isaiah 48:1)
4 Uvuẹn Psalm 15:2, e dje ugbehian Osolobrugwẹ rhẹ “ohworho rọ vabọ upe, ro ruẹ irueruo ọvwata.” Ọrana oborẹ ene vi rhe ruẹ ọke ephian. Ọrẹn, ene ghini sabu ‘vabọ upe’? Ee. Dedevwo o vwo onyakpọ owuorowu rọ gbare-e, ene rhiẹ ihworho “ri vabọ upe” uvuẹn ukẹro i Jehova, orhianẹ a damoma huvwele yi ọke ephian. Arha homakpahontọre rẹn i Jehova ji bromarhame, nọyẹ a tuẹn onyerẹnkugbe ọrana rhọ ne. Jerẹ udje, uvuẹn ọke ahwanren, ohworho ọ vwọ ghwai mwuovwan ro no rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova fọkime ọravwọ onyẹ Israeli-i. Ezẹko i serie, ọrẹn aye e ruie izede “urhomẹmro ọrhẹ ọsoso-o.” (Se Isaiah 48:1.) Omarana, nẹ emọ Israel i sabu rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova, aye ine vi yono ji nyalele irhi enẹyen vwẹre. Omaran ọ ji havwọ, na sabu vwo ekwerhọ i Jehova inyenana, ene vi ru vrẹn ọrẹ ene bromarhame ji rhe riẹ uyono ukoko. Ene vi rhe ruẹ “irueruo ọvwata.” Me yẹ ọrana o mevirhọ?
5. Me yo mevirhọ na huvwele i Jehova ọrẹ i kemru kemru?
5 Uvuẹn ukẹro i Jehova, ne rhiẹ “ohworho rọ vabọ upe ro ji “ruẹ irueruo ọvwata,” ọ vrẹn ọrẹ ene riẹ uyono ukoko ọke ephian. (1 Sam. 15:22) Ana vi damoma huvwele i Jehova ọrẹ i kemru kemru, ọrhọ tobọ rhianẹ awọrọ i vwa mẹrẹn ọwa-an. (Prov. 3:6; Eccl. 12:13, 14) Ọ ghanranren na damoma huvwele i Jehova uvuẹn ẹmro ekokamu dede. Ọnana ono djephia taghene e ghini vwo ẹguọlọ kpahiẹn, ji lẹrhiẹ tikẹrẹ ọwan.—John 14:23; 1 John 5:3.
6. Lele oborẹ ọ ha uvuẹn Hebrews 6:10-12, me yọ ghanren ghwẹ irueruo ọvwata re ru vrẹn ne?
6 Jehova o vwo ọdaremẹro kpahen ewian irhorhomu ra wian riẹn vrẹn ne. Ọrẹn, orhiẹ ewian irhorhomu ra wian vrẹn ne ọvo, yi na lẹrhẹ ọwan mwuovwan re ne rhiẹ epha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye-e. Ọnana ọ dabu fiotọre uvuẹn Hebrews 6:10-12. (Seyi.) Ewian irhorhomu ra wian vrẹn ne i vwa sẹrẹ i Jehova ẹro-o. Ọrẹn, ọ guọlọre na fuevwan ha ẹga riẹn “ye te obẹta.” Ono rhiẹ ugbehian ọwan bẹmẹdẹ “orhianẹ e fiobọrhotọre-e.”—Gal. 6:9.
TA URHOMẸMRO NA UVUẸN ỌMUDU ỌNỌ
7. Me yo mevirhọ na ta urhomẹmro uvuẹn ọmudu ọwan?
7 Ohworho rọ guọlọ rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye, ọnọ vi rha “ta urhomẹmro na uvuẹn ọmudu ọnẹyen.” (Ps. 15:2) Ọnana ọ vrẹn ọrẹ ana kẹnoma rẹn ofian ẹmọrọn. Jehova ọ guọlọre na rha ta urhomẹmro ọrẹ kemru kemru. (Heb. 13:18) Ọrana ọghanranren omamọ, fọkime “Jehova o vwo utuoma kpahen ọrọ phiẹ awan rhọ, ọrẹn, o vwo onyerẹnkugbe rọ kpẹnkpẹnren rhẹ ohworho ọsoso.”—Prov. 3:32.
8. Uruemru ọgo yo fori na kẹnoma riẹn?
8 Ihworho ra ‘ta urhomẹmro uvuẹn ọmudu aye’ a mọrẹn irhi Osolobrugwẹ uvuẹn erhirhiẹ ephian, sẹ ihworho a mẹrẹn aye yanghene a vwa mẹrẹn aye-e. (Isa. 29:13) Aye i vwa phiẹ awan rhọ-ọ. Ọrọ phiẹ awan rhọ, o kiki vwo ẹhẹn eveva kpahen iruemru-urhi Jehova. (Jas. 1:5-8) Ọnọ sabu tiẹn uvwele i Jehova uvuẹn erhirhiẹ ezẹko ro nirin taghene a ghanre-en. Fọkiẹ ọrana, ọnọ sabu ruẹ oborẹ ọsọre ọrhọ mẹrẹnvwrurhe taghene o lele fiẹ ojẹriọ-ọ, habaye ọnọ sabu ruẹ oborẹ o biomu ghwẹ omaran ọke ọrọrọ, rhẹ ẹhẹn na taghene Jehova ono ji rhe rhiabọ dede ẹga ye. (Eccl. 8:11) Ọrẹn, o fori nẹ ọwan ephian i rha ta urhomẹmro ọrẹ i kemru kemru.
9. Me ya na sabu yono nẹ oborẹ ọ phiare ọke i Jesu o tu mẹrẹn Nathanael? (Ni ifoto na.)
9 Ana sabu yono kpahen ọghanronmẹ ra na ta urhomẹmro, nẹ oborẹ ọ phiare ọke i Jesu o tu mẹrẹn Nathanael. Ọke i Philip ọ ha ugbehian yen Nathanael bru i Jesu, emru oghẹnrensan nọ phiare. Dedevwo Jesu ọ ji mẹrẹn Nathanael dẹ-ẹ, Jesu nọ tare: “Nughe, ọnana ghini onyẹ Israel rọ vwọ phiẹ awan rhọ.” (John 1:47) Jesu o rheri taghene idibo yi erọrọ a ta urhomẹmro, ọrẹn, ọ vi mẹriẹn taghene Nathanael yọ mai ta urhomẹmro. Nathanael ohworho rọ vwọ gba jerẹ ọwan. Ọrẹn ọ vwọ gemai ruẹ-ẹ, ukpomaran ọ ta urhomẹmro ọrẹ i kemru kemru. Oma nọ merhẹn i Jesu kpahen Nathanael, nọ ji kpẹmiẹ. Oma ọnọ merhen ọwan omamọ orhianẹ Jesu o vwo aruẹ iroro ọrana kpahen ọwan!
Philip ọ ha ugbehian yen Nathanael bru i Jesu, Nathanael ohworho rọ vwọ phiẹ awan rhọ. Ana sabu ta aruẹ ẹmro ọrana kpahen ọwan? (Ni udjoghwẹ 9)
10. Mesoriẹ o fo ne rhe ni ẹmro ọwan sua? (James 1:26)
10 Ẹmro buebun ri ha uvuẹn Psalm urhomu-ẹmriẹn 15, ọ rionbọrhọ oborẹ e ruẹ awọrọ lele. Psalm 15:3 ọ tare taghene ohworho ro rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova “ọ vwọ rhaphiẹ ohworho rhẹ unuie-e, o vwo ruẹ ọreva ye oborẹ obiomuru-un, ọ vwọ jeghwai phọphọ igbehian ye-en.” Arha ha ẹmro ọwan ruiruo izede rọ sọre, ana sabu ha ẹkuọn ọgbogbanhon rẹn awọrọ, a ji sabu rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova-a.—Se James 1:26.
11. Me yo mevirhọ na rhaphiawan, me yọ nọ phia rẹn ọrọ rhaphiawan ro vwo kwe ghwẹriẹ?
11 Ọbo ijoro na ọ hunute uruemru ra rhaphiawan. Me yo mevirhọ na rhaphiawan? O mevirhọ ẹmro efian ra ta kpahen ohworho, rọ nọ sabu biomu omamọ odẹ ye. Ohworho rọ rhaphiẹ awọrọ orho kwe ghwẹriẹ-ẹ, ne le yi nẹ ukoko Ilele Kristi.—Jer. 17:10.
12-13. Erhirhiẹ ego yi na sabu homaphia ri na lẹrhẹ ọwan ja ha arudo rhaphiẹ igbehian ọwan? (Ni ifoto na.)
12 Psalm 15:3 ọ ji karorhọ ọwan taghene eri rhiẹ epha ruẹ i Jehova, i vwe ruẹ awọrọ oborẹ obiomuru-un, aye i vwa ji rhaphiẹ igbehian aye-e. Me yẹ ọrana o sekpahen?
13 Erhirhiẹ owu rọ nọ sabu lẹrhẹ ọwan ja ha arudo rhaphiẹ ohworho, yẹ ọrẹ ene kerabọ iyẹnrẹn esọsọ kpahiẹn. Roro kpahen erhirhiẹ enana: (1) omizu ọmase owu ọ dobọ owian ọkobaro ji, (2) esa ọrhẹ ane owu i vwa rha ga uvuẹn Oghọn Ukoko ghwomara-an, yanghene (3) omizu ọhworhare owu ọ vwọ rhọ ga ẹrhẹ ọkpako ukoko yanghene odibo owia-an. Wu rorori taghene o serhọ na ta rẹn awọrọ taghene e ruẹ ewene enana fọkime aye i ruẹ oborẹ ọsọre? O vwo omamọ iroro re vwe rhe kpahen, rọ suẹ ewene erana. Habaye, ohworho ro rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova “o vwo ruẹ ọreva ye oborẹ obiomuru-un, ọ vwọ jeghwai phọphọ igbehian ye-en.”
Ọ phẹrẹre re ne kerabọ iyẹnrẹn esọsọ kpahen awọrọ, rọ nọ sabu biomu omamọ odẹ aye (Ni idjaghwẹ 12-13)
HỌGHỌ RẸN IHWORHO RA ZOFẸN I JEHOVA
14. Dje kpahen oborẹ eri rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova e ru tiẹn “kohworho kohworho ro ruẹ ogbongbon.”
14 Psalm 15:4 ọ tare taghene ugbehian i Jehova ọ “tiẹn kohworho kohworho ro ruẹ ogbongbon.” Marhẹ ene ruie lele? Re rhiẹ ituakpọ ri vwa gba na, e vwo omẹgbanhon re ne brorhiẹn kpe ohworho taghene ọye oruogbongbo-on. Mesoriẹ? Fọkime ọwan i vwo iruemru sansan, habaye ihworho ezẹko e je ọwan ghwẹ awọrọ. Omarana, ihworho ri rhiẹ ‘iruigbongbon’ uvuẹn ukẹro i Jehova ọvo ya na kẹnoma riẹn. (1 Cor. 5:11) Usuẹn aye yẹ iruedandan ri vwe kwe ghwẹriẹ, eri vwa họghọ rẹn imwẹro ọwan, yanghene era guọlọ ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova.—Prov. 13:20.
15. Me yẹ izede owu ra na họghọ rẹn “era zofẹn i Jehova”?
15 Psalm 15:4 ọ ji ta taghene a họghọ rẹn “era zofẹn i Jehova.” Omarana, o fori na guọlọ izede sansan re ne dje uruemru esiri ọrhẹ ọghọ rẹn igbehian i Jehova. (Rom. 12:10) Izede ọgo? Psalm 15:4 ọ hunute izede owu taghene ohworho ro rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye, “o vwo wene ive yi-i, ọrhọ tobọ biomu riẹn dede.” Arha nyamwu ive ọwa-an, nọ lẹrhẹ ọwan ha ẹkuọn rẹn awọrọ. (Matt. 5:37) Jerẹ udje, Jehova o fiẹrorhọ ye taghene eri rọnmọ ne, ina nyamwu ive orọnmo aye. Oma ọ ji merhiẹn ọke emiemọ i rha damoma nyamwu ive aye i ve rẹn emọ aye. Ẹguọlọ re vwo kpahen Osolobrugwẹ ọrhẹ ereva ọwan, ono mwu ọwan rha damoma nyamwuẹ ive ọwan.
16. Me yẹ izede ọrọrọ ra na họghọ rẹn igbehian i Jehova?
16 Izede ọrọrọ ra na họghọ rẹn igbehian i Jehova, yẹ ọrẹ ene vwo uruemru re dede epha ọrhẹ uruemru ghwologhwolo. (Rom. 12:13) Erhe lele imizu ukoko na ghwọghọ ọke kugbe, ọnọ lẹrhẹ ọwan tikẹrẹ aye rhọ, ji ruẹ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova gbanhonrhọ. Habaye, erhe vwo uruemru re dede epha, na hẹrokele i Jehova.
KẸNOMA RẸN ẸGUỌLỌ IGHO
17. Mesoriẹ a ta kpahen ẹmro igho uvuẹn Psalm urhomu-ẹmriẹn 15?
17 Oghwẹmro na ọ tare taghene ugbehian i Jehova “ọ vwọ ha emru suẹn igho ro momo rẹn awọrọ-ọ, ọ vwọ ha ufan ne brorhiẹn kpe ọrọ vwọ riẹ iborhi-in.” (Ps. 15:5) Mesoriẹ a ta kpahen ẹmro igho uvuẹn ekete i Baibol ọnana? Fọkime erhe vwo ẹguọlọ igho, ọnọ sabu suẹ ẹkuọn rẹn awọrọ ji ghwọghọ onyerẹnkugbe ọwan rhẹ i Jehova. (1 Tim. 6:10) Jerẹ udje, ihworho ezẹko ọke ahwanren e sehiẹn imizu aye ri rhiẹ ivwiegbere, nyoma aye a ha emru suẹn igho momo harẹn aye. Habaye, iguẹnzọn ezẹko a ha ufan rọ lẹrhẹ aye brorhiẹn kpe ihworho ri vwa riẹ iborhin. Jehova o vwo utuoma kpahen aruẹ iruemru erana.—Ezek. 22:12.
18. Enọ ego yi na ha userhumu rẹn ọwan rhe sẹ e vwo ẹguọlọ kpahen igho? (Hebrews 13:5)
18 O fori ne ni uruemru ọwan so sẹ e vwo ẹguọlọ kpahen igho. Nọ oma: ‘Ọke ephian yi mie roro kpahen igho ọrhẹ oborẹ ana sabu ha igho dẹ? Mi rhe momo igho mie ohworho, mia kiki kwosa ye, gbinẹ mia ghwai brorhiẹn taghene o vwo oborẹ ọnọ ha igho na ru-u? Mi rhe vwo igho, ọ lẹrhẹ mẹ ni omamẹ gegerege gbinẹ mie tiobọnẹ ghwologhwolo? Mi rha mẹrẹn omizu ukoko na ro vwo igho, ni mia ghwai brorhiẹn taghene o vwo ẹguọlọ kpahen ekwakwa ugboma? Mia ha ugbehian mwu edafe jẹ ivwiegbere vwo?’ Ọwan i vwo uphẹn ọduado ne, re rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova. Ana sabu sẹrorẹ uphẹn ọrana nyoma re ne nyerakpọ rọ vabọ ẹguọlọ igho. Erhe ru omaran, Jehova ọ sẹrerhumuji ọwan dẹ-ẹ!—Se Hebrews 13:5.
JEHOVA O VWO ẸGUỌLỌ KPAHEN IGBEHIAN YEN
19. Mesoriẹ i Jehova ọ guọlọ ne ru lele oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm urhomu-ẹmriẹn 15?
19 Ive ọnana ya ha fuen Psalm urhomu-ẹmriẹn 15: “Kohworho kohworho ro ruẹ ekwakwa enana ono fikparobọ.” (Ps. 15:5) Ọbo ijoro na o dje kpahen oborẹ ọsoriẹ i Jehova ọ guọlọ ne ru lele oborẹ ọ ha uvuẹn Psalm urhomu-ẹmriẹn 15. Jehova ọ guọlọre nẹ oma ọ merhen ọwan. Omarana, nọ yẹrẹ ọwan ọkpọvi rọ nọ yẹ ọwan ebrurhọ ji sẹrorẹ ọwan.—Isa. 48:17.
20. Me yẹ ihworho ri rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova ina sabu fiẹrorhọ?
20 Ihworho ri rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova ina sabu fiẹrorhọ obọdẹn akpọ obaro na. Era djẹha na ine riẹ ekete ri Jesu o mwuegbe rẹn aye obẹ odjuwu, ro vwo “ekete buebun re rhirhiẹ.” (John 14:2) Eri vwo ifiẹrorhọ aye ine rhirhiẹ otọrakpọ na, e fiẹrorhọ ọke ive ri ha uvuẹn i Revelation 21:3 ine rugba. Itiọrurhomẹmro, ghini uphẹn ọduado ye vwori ra ha use rẹn ọwan ne rhiẹ ọpha ruẹ i Jehova uvuẹn ibọkpọ ye, ji rhiẹ igbehian yen bẹmẹdẹ!
IJORO 39 Riẹ Omamọ Odẹ Mie i Jehova
