Olole evideo ziriho

Olole emyanzi erimwo

ECIGABI C’OKUYIGA CA 24

LWIMBO 24 Rhuje oku Ntondo ya Yehova

Obêre Cigolo ca Yehova Ensiku n’Amango!

Obêre Cigolo ca Yehova Ensiku n’Amango!

‘Yagirwa Nyakasane [Yehova, NWT], ndi wankabêra omu bwami bwawe [omw’ihema lyawe, NWT]?​—ENNA. 15:1.

EBI ECI CIGABI CISEGIZE

Caganirira ebihûnyirwe lyo rhugendekera rhwashagalukira obwîra haguma na Yehova, n’oku alonzize rhukajirira abîra bage.

1. Gurhi olwandiko lw’Ennanga 15:1-5 lwakarhurhabalamwo?

 OMU cigabi c’embere, rhwayizire oku abakozi ba Yehova bacihânyire emwage, banaba bigolo omw’ihema lyage ly’olwiganyo omu kujira obwîra bwa hofi-hofi haguma naye. Cikone bici rhushinganine rhujire lyo rhuba bigolo byage? Olulanga lwa 15 ludesire binji lugenda oko. (Osome Ennanga 15:1-5.) Olo lulanga lurhubwizire ebi rhugwasirwe rhujire lyo rhuba n’obwîra bwa hofi-hofi haguma na Mungu.

2. Nkaba bici Daudi akag’irhanyako erhi aganirira ihema lya Yehova?

2 Olulanga lwa 15 lurhondire n’er’idoso: “Yagirwa Nyakasane [Yehova, NWT] ndi wankabêra omu bwami bwawe [omw’ihema lyawe, NWT]; ndi wankatwa ecirâlo oku ntondo yawe ntagatifu?” (Enna. 15:1) Erhi aganirira “ihema” lya Yehova, omuzihi w’ennanga Daudi nkaba akag’irhanya oku ihema ly’entimanano lyabaga omu Gabaoni mango malebe. Kandi Daudi aganirire ‘entondo ntagatifu’ ya Mungu, nkaba yal’ishushanyize entondo Sayuni y’omu Yeruzalemu. Kw’eyo ntondo yali oku bilometre bilebe olunda lw’emukondwé (Sud) lw’e Gabaoni, Daudi agwikako ihema lyalimwo isanduku ly’endagano kuhika amango ahandi hantu hakayubasirwe lyakabeziremwo ensiku zoshi.​—2 Sam. 6:17.

3. Bulya gurhi rhushinganine rhusimisibwe n’Olulanga lwa 15? (Olole n’enfoto.)

3 Kobinali, Baisraheli banji barhal’iyemerirwe ciru n’ehitya okukolera okw’ihema ly’entimanano, na basungunu bone bal’iyemerirwe okuja omw’ihema ly’entimanano ahantu isanduku lyakag’ibikirwa. Cikone abakozi ba Yehova bishwekerezi boshi bakabire bigolo omw’ihema lyage ly’olwiganyo omu kuba n’okugendekera babêra bîra bage. Ntyo ko rhweshi rhuba rhulonzize. Olulanga lwa 15 luganirire morhere maguma na maguma rhushinganinie rhukuze n’okuyerekana lyo rhugendekera rhwabêra bîra ba Yehova.

Abaisraheli b’omu mango ga Daudi bakabwine omu bukengere bwabo bici okuba cigolo omw’ihema lya Yehova kwal’ihugwîre (Olole ecifungo ca 3)


OBE N’OLUGENDO LWIMANA N’OKUJIRA EBISHINGANINE

4. Gurhi rhumanyiremwo oku arhali bubatizo bone Yehova arhuhûnyire? (Izaya 48:1)

4 Omu Ennanga 15:2, omwîra wa Mungu aganirirwe nka muntu ojira “olugendo lwimâna n’ojir’ebishinganine.” Enderho “olugendo” na ‘ojira’ zihugwîre ecijiro cigendekera cajirwa buzira kushanja. Cikone, ka kobinali rhwanaba n’“olugendo lwimâna”? Ciru akaba nta mwene muntu oba mwimana, Yehova anabona nka rhugwerhe “olugendo lwimâna” erhi akaba rhuli rhwajira okwirhu koshi lyo rhumurhumikira. Erhi rhucihâna emwa Nnâmahanga n’okubatizibwa, rhunarhondere olugendo haguma na Mungu erhi kulambagira haguma naye. Obone oku omu mango ga mîra, okuba Muisraheli kone kurhakayerekine oku omuntu ayenezize ebihûnyirwe ly’aba cigolo ca Yehova. Baguma na baguma bakag’ihamagala izino lyage cikone arhali omu njira ‘ekwanine enashinganine.’ (Osome Izaya 48:1.) Abaisraheli b’emirhima minja bal’igwasirwe bayige lugenda ebi Yehova al’ilonzize bajire n’okubikulikira. Ko n’oko, lyo rhuyemerwa na Yehova ene, rhugwasirwe rhujire binji ahanyuma n’okubatizibwa n’okucilunga n’ecigamba c’Ecikristu. Rhugwasirwe rhugendekere rhwajira ‘ebishinganine.’ Bici oko kuhugwîre?

5. Bici okurhumikira Yehova omu bintu byoshi kuhugwîre?

5 Omu masu ga Yehova, okuba n’“olugendo lwimâna” n’“okujir’ebishinganine” kuhugwîre binji kulusha kone okukaja ngasi mango oku ntimanano aha Nyumpa y’Obwami. (1 Sam. 15:22) Rhugwasirwe rhucihangane okurhumikira Mungu omu ngasi cigabi c’akalamo kirhu, ciru n’amango rhuli rhwene. (Mig. 3:6; Muh. 12:13, 14) Kuli kwa bulagirire rhucihangane okurhumikira Yehova ciru n’omu bintu bisungunu-ngunu. Okujira ntyo kunayerekane oku kobinali rhumuzigire, n’oko kunarhume arhusima ciru bwenene.​—Yn. 14:23; 1 Yn. 5:3.

6. Kushimbana n’Abahabraniya 6:10-12, bici biba bya bulagirire bwenene kulusha ebijiro byoshi by’obwishwekerezi rhwajijire omu mango gageraga?

6 Yehova aba ashagalukire bwenene ebi rhwamujirire omu mango gageraga. Cikone ebijiro by’obwishwekerezi byone by’omu mango gageraga birhakayerekana oku rhuyenezize ebihûnyirwe lyo rhubêra bigolo omw’ihema lya Yehova. Oko kuyerekinwe n’obwalagale omu Abahabraniya 6:10-12, Mashi Bible. (Osome.) Yehova arhakayibagira ebijiro binja rhwajijire omu mango ga mîra. Cikone, alonzize rhugendekere rhwamuharamya n’obugumaguma bwirhu boshi “kuhika oku buzinda.” Ayish’irhuhemba omu kurhujira bîra bage ensiku n’amango erhi akaba “rhurharhamiri.”​—Gl. 6:9, Mashi Bible.

OKADERHA EBY’OKULI OMU MURHIMA GWAWE

7. Okuderha eby’okuli nk’oku binali omu murhima gwirhu bici kuhugwîre?

7 Omuntu olonzize abe cigolo omw’ihema lya Yehova, agwasirwe ‘akaderha eby’okuli nk’oku binali omu murhima gwage.’ (Enna. 15:2) Oko kuhugwîre binji ahanyuma n’okurhaderha obunywesi. Yehova alonzize rhube bikubagirwa omu bintu byoshi. (Hb. 13:18) Oko kuli kwa bulagirire “bulyala abahalanjisi [abarhali bikubagirwa] Nyakasane [Yehova, NWT] arhababâkwo, abantu nkana bwo arhonya.”​—Mig. 3:32.

8. Lugenzi luhi rhushinganine rhuyake?

8 Abantu baderha ‘eby’okuli nk’oku binali omu murhima gwabo’ barhayerekana nka baba ba kurhumikira amango bali omu bantu banji n’obu banavune amarhegeko ga Mungu amango bali bo nnene. (Iz. 29:13) Banayake okujira ebintu omu njira erhali ya bwikubagwirwa. Omuntu orhali mwikubagwirwa anarhondera arhanya oku marhegeko maguma na maguma ga Yehova garhaba ga bwenge. (Yk. 1:5-8) Anabula burhumikira Yehova omu bintu arhanyize oku birhali bya bulagirire bwenene. Muli ntyo, erhi byakabonekana nka okurharhumikira kwage kurhamulerhere amazibu, anagendekera avuna amarhegeko ga Mungu n’enterekêro yage yanaba ya bulyalya. (Muh. 8:11) Cikone, rhulonzize rhube bikubagirwa omu ngasi kantu.

9. Bici rhwakaciyigiriza kugerera ebyabaga erhi Yezu arhimanana oburhangiriza na Natanaeli? (Olole n’enfoto.)

9 Kuli kwa bulagirire bwenene okuba muntu oderha eby’okuli nk’oku binali omu murhima gwage. Rhwanabona ntyo kugerera ebyabaga erhi Filipo ahûna omwîra wage Natanaeli agend’irhimanana na Yezu. Ciru akaba Yezu arhalisag’irhimanana bundi na Natanaeli, aderha ntya: “Y’oyu ye Mwisraeli w’okuli, orhabamwo bulenzi.” (Yn. 1:47) Kobinali, Yezu akag’ibona abandi banafunzi nka bantu bikubagirwa, cikone abonamwo Natanaeli obwikubagirwa bwago-bwago. Akirhu, Natanaeli ali muntu orhali mwimâna. Cikone arhalimwo kantu koshi-koshi ka kucijirisa erhi bulyalya. Yezu ashagalukira oko anavuga Natanaeli omunkwa enyanya z’oko. Lwanaba lukengwa lunene erhi Yezu akaderha ntyo okubirhuyerekire!

Filipo ayeresa Yezu omwîra wage Natanaeli, mulume orhalimwo bulenzi. Ka nirhu Yezu anaderha ntyo okubirhuyerekire? (Olole ecifungo ca 9)


10. Bulya gurhi rhushinganine rhube masu lugenda ebi rhuderha? (Yakobo 1:26)

10 Binji by’omu bintu rhuhûnyirwe okujira biganirirwe omu Lulanga lwa 15 biyerekire oku rhujirira abandi. Olwandiko lw’Ennanga 15:3 ludesire oku, ecigolo omw’ihema lya Yehova ali muntu “orhagamba ndi omu lulimi lwage, orhajirira wabo kubi, arhanajacira mulungu wage [orhahegeza mulungu wage irenge, NWT].” Okukolesa olulimi lwirhu kubi mw’ezo njira kwanalerherha abandi amazibu madarhi kwananarhuma rhurhashinganana okuba bigolo omw’ihema lya Yehova.​—Osome Yakobo 1:26.

11. Okugambana ko kuderha gurhi, na bici abagambanyi barhaciyunjuzizi bashinganine bajirirwe?

11 Omuzihi w’Ennanga aganirire n’obwalagale okugambana. Okugambana ko kuderha gurhi? Kanji-kanji ziba nderho zirhali z’okuli zakasheregeza owundi irenge. Abagambanyi barhaciyunjuzizi banatengwe n’ecigamba c’Ecikristu.​—Yer. 17:10.

12-13. Omu kanga kahi na kahi rhwakahegezamwo abîra birhu irenge buzira kulonza? (Olole n’enfoto.)

12 Olwandiko lw’Ennanga 15:3 kandi lurhukengezize oku ebigolo bya Yehova birhajirira abalungu akantu koshi-koshi kabi na kandi birhahegeza abîra irenge. Gurhi rhwakahegezamwo abîra birhu irenge?

13 Rhwanahegeza muntu mulebe irenge buzira kulonza omu kulumiza emyanzi y’obunywesi okubimuyerekire. Kwa lwiganyo: (1) mwali wirhu mulebe abe arhaciri painiya, (2) omulume na mukage babe barhaciri bakolera oku Beteli, erhi (3) mwene wirhu abe arhaciri mugula erhi murhabazi w’abagula. Ka kwanaba kwinja okubwira abandi oku hali kantu kalebe kabi abo bene wirhu erhi bali birhu bajijire n’oku ko karhumire barhacigwerhi eyo mikolo? Nkaba hanaba hali birhumire binji rhurhamanyiri byakalerha ezo mpindûlo. Kandi ecigolo omw’ihema lya Yehova aba muntu “orhajirira wabo kubi, arhanajacira mulungu wage [arhanahegeza mulungu wage irenge, NWT].”

Kuba kulembu okulumiza emyanzi mibi lugenda abandi, n’oko kwanarhuma rhwaba bagambanyi (Olole ecifungo ca 12-13)


OKENGE ABARHINYA YEHOVA

14. Ohugûle gurhi ebigolo bya Yehova biyakamwo ‘omuntu w’okugayaguzibwa.’

14 Olwandiko lw’Ennanga 15:4 ludesire oku omwîra wa Yehova “anagayaguze omuherêra [erhi muntu w’okugayaguzibwa] akenge abarhinya Nyamuzinda.” Gurhi rhwakajiramwo ntyo? Nka bantu barhali bimâna, rhurhankahash’imanya erhi omuntu ali wa kugayaguzibwa erhi nanga. Bulya gurhi? Nkaba rhunalug’iyegerera bantu baguma na baguma enyanya z’oborhere bwabo n’okurhashagalukira abandi. Co cirhumire, abantu Yehova abona oku eri ‘miherêra [erhi ba kugayaguzibwa]’ bone rhushinganine rhuyake. (1 Kr. 5:11) Abo bantu bahiziremwo abajira ebibi barhanaciyunjuzizi, abarhakenga obuyemere bwirhu n’enyigirizo zirhu, erhi abalonza okushereza ehali yirhu y’ekiroho.​—Mig. 13:20.

15. Njira nguma ehi rhukengamwo “abarhinya Nyamuzinda”?

15 Oku bundi, olwandiko lw’Ennanga 15:4 lurhuhûnyire rhukenge “abarhinya Nyamuzinda.” Co cirhumire rhunalonze enjira rhwakayeresamwo abîra ba Yehova olukogo n’obukenge. (Rm. 12:10) Gurhi rhujiramwo ntyo? Olwandiko lw’Ennanga 15:4 luyerekine njira nguma, ludesire oku omuntu oli cigolo omw’ihema lya Yehova, ebi “acîgashiraga, arhankacibigashûla ciru ankahona.” Okuvuna ebiragane birhu kobinali kwanarhuma abandi baciyumva kubi. (Mt. 5:37) Kwa lwiganyo, Yehova ahûnyire ebigolo byage bikenge eciragane cabo c’obuhya. Kandi anashagaluke erhi ababusi bajira okwabo koshi lyo bahikiriza ebiragane bahire abana babo. Obuzigire bwirhu kuli Nnâmahanga n’oku mulungu bunarhushumye rhujire okwirhu koshi lyo rhuhikiriza ebiragane birhu.

16. Yindi njira ehi rhukengamwo abîra ba Yehova?

16 Eyindi njira rhukengamwo abîra ba Yehova, kuli kuba ba kuyegereza ebigolo na bahanyi. (Rm. 12:13) Akasanzi k’okucishagalusa rhugeza haguma na bene wirhu na bali birhu kanarhurhabale rhuzibuhye obwîra bwirhu haguma nabo na haguma na Yehova. Na kandi, omu kuyegereza ebigolo rhunayige olwiganyo lwa Yehova.

OGENDEKERE WACIYASA N’OBUZIGIRE BW’ENSARANGA

17. Bulya gurhi ensaranga ziganirirwe omu Lulanga lwa 15?

17 Rhusomire oku omuntu oli cigolo ca Yehova “arhahogeza bungûke, arhanalya mpyûlo mpu aheze omweru-kweru.” (Enna. 15:5) Bici birhumire ensaranga zaganirirwa mw’olu lulanga lofofi? Bulya erhi rhwakazigira ensaranga, zanaba za bulagirire bwenene kuli rhwe kulusha abantu na cirhu kulusha Mungu. (1 Tm. 6:10) Omu mango ga mîra, bantu baguma na baguma bakag’iyungukirako bene wabo bakenyi omu kubahûna obunguke oku nsaranga bakag’ibahoza. Kandi, bazuzi baguma na baguma bakag’iyemera empyûlo n’okutwira abantu beru-kweru olubanja kubi. Ebijiro bya ntyo binagayise Yehova.​—Eze. 22:12.

18. Madoso gahi gakarhurhabala rhulabirize oku rhuciyumva okubiyerekire ensaranga? (Abahabraniya 13:5)

18 Kuli kwinja rhukalabiriza entanya zirhu okubiyerekire ensaranga. Ocidose ntya: ‘Ka kanji-kanji nankaba ndi narhanya oku nsaranga n’ebi zakagula? Erhi nakahoza ensaranga, ka nandegerere okuzigalula, omu kurhanya oku nnazo arhazilagiririko? K’okuba n’ensaranga kunarhume naciyumva ndi wa bulagirire, cikone kujire kube kuzibu kuli nie okuba muhanyi? Ka nambone bene wirhu na bali birhu nka basima eby’en’igulu bulya kone bagwerhe ensaranga? Ka nanonze okujira obwîra n’abagale n’okurhayegera bwenene abakenyi?’ Rhwahâbirwe olukengwa lunene bwenene lw’okuba bigolo bya Yehova. Cikone, rhwanagendekera rhwabêra bigolo bya Yehova erhi rhwakajira okwirhu koshi lyo rhurhabaga n’obuzigire bw’ensaranga. Erhi rhwakajira ntyo, nta mango Yehova akarhulekerera!​—Osome Abahabraniya 13:5.

YEHOVA ABA AZIGIRE ABÎRA BAGE

19. Bulya gurhi Yehova alonzize rhujire ebintu byoshi biganirirwe omu Lulanga lwa 15?

19 Olulanga lwa 15 luhwire n’eci ciragane: “Oyorha ntyo, nta mango ankahuligana.” (Enna. 15:5) Mw’olo lulanga, oyo muzihi w’ennanga ayerekine bulya gurhi Yehova arhuhûnyire rhujire ebyo bintu byoshi bidesirwemwo. Alonzize rhube n’omwishingo. Co cirhumire arhuhîre obulongozi bwarhuma arhugisha n’okurhulanga.​—Iz. 48:17.

20. Bulangalire buhi ebigolo bya Yehova bigwerhe?

20 Ebigolo biyemerirwe na Yehova byanaba n’obulangalire bw’amango minja bwenene gayisha. Abakristu bashîge amavurha bishwekerezi bayish’ija oku “ntebe” nyinji Yezu abarheganyize omu mpingu. (Yn. 14:2) Abagwerhe obulangalire bw’okulama okw’igulu bali balindirira ebiragane biri omu Amafulûlo 21:3. Kobinali, rhweshi rhunaciyumve oku rhugwerhe olukengwa lunene lw’okuhâbwa omulali mwinja g’okuba bîra ba Yehova, n’okuba bigolo ensiku n’amango omw’ihema lyage!

LWIMBO 39 Ocijirire Izino Linja Embere za Mungu