Genda ha biroho

Genda ha rukarra rw'ebirumu

EKICWEKA KY’OKWEGA 24

EKIZINA 24 Mwije ha Rusozi rwa Yahwe

Ikara Oli Mugenyi wa Yahwe Ebiro n’Ebiro!

Ikara Oli Mugenyi wa Yahwe Ebiro n’Ebiro!

[Yahwe], noha alirara omu hema yawe?”ZAB. 15:1.

EBITURAYEGA

Nitwija kwetegereza ebitusemeriire kukora kugumizaamu twine enkoragana enungi na Yahwe, kandi nitwija n’okurora omulingo arukutunihirramu kutwaza banywani be.

1. Enkarra ezirukusangwa omu Zabuli 15:​1-5 nizisobora kutukonyera zita?

 OMU kicweka ekyahoire, tukeega ngu abaheereza ba Yahwe abehaireyo nibasobora kuba bagenyi be omu heema ye ey’akokurorraho kuraba omu kukurakuraniza enkoragana enungi nauwe. Baitu kiki ekitusemeriire kukora kuba bagenyi be? Zabuli 15 etuha eby’okugarukamu. (Soma Zabuli 15:​1-5.) Zabuli enu etugambira ebintu ebitusemeriire kukora kusobora kuba banywani ba Ruhanga.

2. Kiki Daudi ekyasobora kuba akaba natekerezaaho obuyabalizeeho ehema ya Yahwe?

2 Zabuli 15 etandika n’ebikaguzo binu: “[Yahwe], noha alirara omu hema yawe? Noha aliikara ha rusozi rwawe orurukwera?” (Zab. 15:1) Obwakaba n’abazaaho ‘ehema’ ya Yahwe, omuhandiiki wa Zabuli Daudi nasobora kuba akaba natekerezaaho eheema y’okutangatanganiramu eyaikaraga omu Gibeoni kumara akasumi. Ekindi, Daudi abazaaho orusozi rwa Ruhanga “orurukwera,” obundi n’amanyisa orusozi Sayuni orw’omu Yerusalemu. Oku mairo nyingi omu masirimuka ga Gibeoni, Daudi akaba ayombekeremu ehema ey’okwahurramu esanduuko ey’ekiragano kuhikya ekiikaro eky’orutekerro obukyakwombekerwe.—2 Sam. 6:17.

3. Habwaki kikuru twetegereza Zabuli 15? (Rora n’ekisisani.)

3 Amananu gali, Abaisaleri abarukukira obwingi tibaikirizibwaga kuheereza ha heema ey’okutangatanganiramu, kandi bake muno abaagendaga omunda y’ehema nambere esanduuko y’ekiragano yayahurwaga. Baitu abaheereza ba Ruhanga boona baabaga bagenyi omu heema ye ey’akokurorraho kuraba omu kufooka n’okwikara bali banywani be. Kandi eki nikyo itwena turukugonza. Zabuli 15, ebazaaho emu ha miringo turukwetaaga kukurakuraniza n’okuteeka omu nkora nukwo twikale tuli banywani ba Yahwe.

Abaisaleri ab’omu kasumi ka Daudi bakaba nibasobora kwetegereza kurungi kuba omugenyi omu hema ya Yahwe ekikirukumanyisa (Rora akacweka 3)


BA OMWEKENGI KANDI OKOLE EBIHIKIRE

4. Nitumanya tuta ngu okubatizibwa tikiri nikyo ekintu kyonka Yahwe ekyarukutwetaagisa? (Isaya 48:1)

4 Omu Zabuli 15:​2, munywani wa Ruhanga abazibwa ‘nk’anyakwekenga, nakora ebyokuhikirra.’ Ebigambo “anyakwekenga” na “nakora” nibimanyisa ekintu ekitusemeriire kwikara nitukora. Baitu mali nikisoboka kugenda nitwekenga rundi tutaine kamogo? Ego. N’obukiraaba ngu busaho muntu ahikiriire, Yahwe naija kuturora nk’abataine kamogo kakuba tukora kyona ekiturukusobora kumworobera. Obutuhayo obwomeezi bwaitu kandi tukabatizibwa, tuba tutandikire orugendo rwaitu na Ruhanga. Ijuka ngu omu busumi bwa Baibuli, omuntu kuba omu ihanga lya Isaleri kyonka tikyamuleteraga kufoka mugenyi wa Yahwe. Abamu bamukungaga hatali “omu mazima nobuhokuba omu kuhikirra.” (Soma Isaya 48:1.) Kusobora kwoleka ngu mali baali nibagonza kuba bagenyi ba Yahwe, Abaisaleri bakaba baine kwega ebintu Ruhanga arukubetaagisa kandi bakabihondera. Nikyo kimu n’omu kasumi kanu, kusobora kuba n’enkoragana enungi na Yahwe, titusemeriire kugarukira ha kubatizibwa n’okwetwa omu h’Abakaiso ba Yahwe. Tusemeriire kwikara ‘nitukora eby’okuhikirra.’ Eki nitusobora kukikora tuta?

5. Nikimanyisa ki kworobera Yahwe omu byona?

5 Hali Yahwe, ‘kuba muntu omwekengi’ hamu ‘n’okukora eby’okuhikirra,’ biri bintu ebikuru muno kukira kugenda omu nsorrokano obutoosa. (1 Sam. 15:22) Tusemeriire kwekamba kworobera Ruhanga omu bwomeezi bwaitu bwona, n’obutuba tuli itwenka. (Nfu. 3:6; Mug. 12:​13, 14) Kikuru tworobere Yahwe n’omu bintu ebirukuzooka nk’ebitali by’amaani. Obutukikora twoleka ngu mali nitumugonza, kandi kinu kimuleetera kweyongera kutugonza .—Yoh. 14:23; 1 Yoh. 5:3.

6. Kusigikirra ha Abaheburaniya 6:​10-12, kiki ekirukukira obukuru ebikorwa eby’obwesigwa ebitwakozere kara?

6 Yahwe asiima muno ebintu ebitwakozere habwe omu kasumi ka kara. Baitu ngu habw’okuba tukakora ebintu ebirungi omu kasumi ka kara, eki kyonka tikirukumanyisa ngu nitwija kwikara tuli bagenyi omu hema ya Yahwe. Kinu nikyeyoleka kurungi omu Abaheburaniya 6:​10-12. (Soma.) Yahwe tayebwa ebintu ebirungi ebitwakozere kara. Baitu nagonza twikale nitumuheereza n’omutima gwaitu gwona “okuhika ha mpero.” Naija kutuha empeera ey’okwikara tuli banywani be habw’ebiro n’ebiro kakuba ‘tutajwaha.’—Bag. 6:9.

BAZA AMANANU OMU MUTIMA GWAWE

7. Kubaza amananu omu mitima yaitu nikitwarramu ki?

7 Omuntu owarukugonza kuba mugenyi omu hema ya Yahwe, asemeriire kuba “nagamba ebyamananu omu mutimagwe.” (Zab. 15:2) Kinu tikirukugarukira ha kutabaza ebisuba kyonka. Yahwe nagonza tube abesigwa omu byona ebitubaza n’ebitukora. (Baheb. 13:18) Kinu kikuru habwokuba “owobutigi muziro hali [Yahwe]: baitu ensitaze ziri nabamazima.”—Nfu. 3:32.

8. Nyetwaza ya mulingo ki e itusemeriire kwetantara?

8 Abo ababaza amananu omu mitima yabo, tibebiihabiiha ngu niboorobera Yahwe omu rwijwire kandi ha murundi nugwo gumu bakacwa ebiragiro bye obubaba bali bonka. (Is. 29:13) Basemeriire kwetantara kuba b’orugezigezi. Omuntu ow’orugezigezi nasobora kutandika kuteekereza ngu ebiragiro bya Yahwe ebimu tibiri by’amagezi. (Yak. 1:​5-8) Nasobora kutandika kujeemera Yahwe omu bintu ebyarukuteekereza ngu tibiri bikuru haluwe. Hanyuma, kakuba arora ngu busaho ekibi ekirugire omu bujeemu bwe, nasobora kusikirizibwa kweyongera kucwa ebiragiro bya Ruhanga kandi aho okuramya kwe nikuba kufookere okw’obugobya. (Mug. 8:11) Baitu itwe nitugonza kuba besigwa omu byona.

9. Kiki ekyabaireho, omurundi gw’okubanza Yesu yatangatangaine Nasaneri, kandi eki nikitwegesa ki? (Rora n’ekisisani.)

9 Nitusobora kwega ha bukuru bw’okuba n’omutima ogutaine bugobya kuraba omu kutekerezaaho omurundi ogw’okubanza Yesu obuyatangatangaine Nasaneri. Firipo obuyalesere munywani we kutangatangana Yesu, haroho ekintu ekikuru muno ekyabaireho. N’obukiraaba ngu Yesu akaba atakatanganahoga Nasaneri, akagamba ati: “Dora Omuisareri mali atarumu bugobya.” (Yoh. 1:47) Amananu gali, Yesu akaba akimanyire ngu n’abegeswa be abandi bakaba bali besigwa, baitu obwesigwa bwa Nasaneri bukaba ha rulengo orwa haiguru. Nasaneri akaba atahikiriire nka itwe. Baitu akaba ataine bugobya kandi akaba ali mwesigwa omu bintu byona. Ekintu eki Yesu akakigonza muno kandi yamusiima kandi hataroho kugukyagurukya itwena nitugonza Yesu ayehurre omu mulingo nk’ogu hali itwe!

Firipo akaleeta hali Yesu omunywani we Nasaneri, omusaija ow’akaba ataine obugobya. Naitwe nitusobora kubazibwaho omu mulingo nugwo gumu? (Rora akacweka 9)


10. Habwaki tusemeriire kwetantara kukozesa kubi ekisembo eky’okubaza? (Yakobo 1:26)

10 Ebintu ebirukukira obwingi ebirukusangwa omu Zabuli 15 nibikwataho omulingo tutwazaamu abandi. Zabuli 15:3 hagamba ngu omugenyi ow’omu heema ya Yahwe nuwe “ogu atahangirra norulimirwe nobukwakuba okugirra obubi enganjaniye, nobukwakuba okugeya omutahiwe.” Kukozesa kubi ebigambo byaitu omu miringo nk’egi nikisobora kuhikyaho abandi akabi k’amaani kandi kikatulemesa kugumizaamu tuli bagenyi omu heema ya Yahwe.—Soma Yakobo 1:26.

11. Okuhangirra nikyo kiki kandi kiki ekikolebwa hali abahangirizi abatarukugonza kwegarukamu?

11 Omuhandiiki wa Zabuli abazaaho kuhangirra. Okuhangirra nikimanyisa ki? Nikimanyisa kubazaaho omuntu ebisuba n’ekigendererwa eky’okumusiisa ibara. Abahangirizi ababa batarukugonza kwegarukamu babingwa omu kitebe kya Yahwe.—Yer. 17:10.

12-13. Miringo ki emu eitusobora kugeyamu banywani baitu tutakigenderiire? (Rora n’ekisisani.)

12 Omu Zabuli 15:3 nihatwijukya ngu abagenyi ba Yahwe tibakora ekintu kyona ekibi hali enganjani zaabo kandi tibageya bataahi baabo. Nitusobora tuta kwesanga nitugeya banywani baitu?

13 Nitusobora kugeya omuntu tutakigenderiire kuraba omu kumubazaaho ebintu ebibi. Ekyokurorraho: (1) munyaanya itwe aleka kuheereza nka payoniya, (2) ow’oruganda na mukazi we baleka kuheereza ha Beseeri, rundi (3) ow’oruganda takyaheereza nk’omugurusi rundi omuheereza omu kitebe. Kyakubaire ky’amagezi kutebesereza habwaki empindahinduka nka zinu zaakozerwe kandi okagambira abandi eby’orukutekereza? Nihasobora kubaho ensonga habwaki empindahinduka nk’ezo zaakozerwe kandi itwe tutarukuzimanya. Kwongerraho, omugenyi omu heema ya Yahwe “[tagirra] obubi enganjaniye, nobukwakuba okugeya omutahiwe.”

Kyanguhire kujanjaaza obutumwa obutahikire h’abantu abandi, kandi kinu nikisobora kurugamu okuhangirra (Rora akacweka 12-13)


TEEKAMU EKITIINISA ABO ABATIINA YAHWE

14. Soborra omulingo abagenyi ba Yahwe ‘banoba omuntu ow’abiihire.’

14 Omu Zabuli 15:4 nihagamba ngu munywani wa Yahwe ‘agaya omuntu abiihire.’ Nitusobora tuta kumanya omuntu abiihire? Titusobora kumanya omuntu abiihire rundi atabiihire. Habwaki? Nahabweki nitusobora kugonza abantu abatutekereza ngu nibatwanguhira kandi tukanoba abandi habw’okuba ngu batubiihiza. Nahabweki, tusemeriire kunoba abo bonka Yahwe abagamba ngu babiihire. (1 Kol. 5:11) Kandi abo nibatwarramu abantu abakora ebibi batarukwegarukamu, abarukugaya okwikiriza kwaitu n’ebitwikiririzaamu, rundi abalengaho kucekya enkoragana yaitu na Yahwe.—Nfu. 13:20.

15. Mulingo ki ogumu ogutusobora kuteekamu ekitiinisa abo “abanyakutina [Yahwe]”?

15 Ekindi, omu Zabuli 15:4 nihagamba ngu tusemeriire kutamu ekitiinisa “abanyakutina [Yahwe].” Nahabweki tuserra emiringo ey’okwoleka embabazi n’okutamu ekitiinisa banywani ba Yahwe. (Bar. 12:10) Omu mulingo ki? Omulingo gumu ogurukusigikirra omu Zabuli 15:​4, nugwo ngu omugenyi omu hema ya Yahwe “obwarahira, nobwaraba ahweriirwe, tahinduka.” Kulema kuhikiriza ebitweragire nikisobora kusaaliza abandi. (Mat. 5:37) Yahwe nanihirramu banyineeka na banyinabwenge kulinda ekirahiro kyabo eky’obuswere. Ekindi, kimusemeza muno kurora abazaire nibakora kyona ekirukusoboka kuhikiriza ebibaba banihiize abaana babo. Okugonza okutwiniire Ruhanga hamu n’abandi nikwija kutwekambisa kukora kyona ekiturukusobora kuhikiriza ekitweragire.

16. Mulingo ki ogundi ogututeekamu ekitiinisa banywani ba Yahwe?

16 Omulingo ogundi ogututekamu ekitiinisa banywani ba Ruhanga nukwo kuba bantu abagabi kandi abarukwoleka amakune. (Bar. 12:13) Obwire obw’okwegonza obutumara hamu n’ab’oruganda na banyaanya itwe butukonyera kugumya enkoragana yaitu nabo hamu na Yahwe. Ekindi, obutwoleka amakune tuba nitwegera hali Yahwe.

WETANTALE KUGONZA SENTE

17. Habwaki ensonga ya sente ebazibwaho omu Zabuli 15?

17 Omu Zabuli 15:5 hagamba ngu omugenyi wa Yahwe “tayohora erupiyaze obwensagi, nobukwakuba okuhabwa empera (eyokuhambiriza) ataloho musango.” Habwaki zabuli enu engufu nebazaaho sente? Habwokuba kakuba tugonza muno sente, nikisobora kufooka ekintu ekikuru hali itwe kukira abantu n’okukira enkoragana yaitu na Ruhanga. (1 Tim. 6:10) Omu busumi bwa Baibuli abamu baatwaraga bagenzi baabo abanaku omu mulingo ogutali gw’obwinganiza kuraba omu kubasasuza sente ezirukukira ezibabohoize. Ekindi, abacwi b’emisango baikirizaaga kulya enguzi kandi ekyarugamuga bacwa omusango omu mulingo ogutali gw’obwinganiza. Yahwe anobera kimu ebikorwa ebi byona.—Ez. 22:12.

18. Bikaguzo ebitusemeriire kwekaguza kumanya omulingo twehurra obukirukuhika ha sente? (Abaheburaniya 13:5)

18 Kikuru muno tutekerezeeho omulingo twehurra obukirukuhika ha sente. Wekaguze: ‘Nkira muno kumara obwire nintekerezaaho sente n’ebintu ebizisobora kugura? Omuntu obwanyohoza sente, ntwara obwire bwingi ntakamusaswire obu nintekereza ngu tarukuzetaaga? Kuba na sente kindetera kwehurra ngu ninkira abandi kandi kingumira kuba mugabi? Obundora ab’oruganda na banyaanya itwe abaine sente, ntekereza ngu baziine habw’okuba bazigonza muno kukira nk’oku bagonza Yahwe? Ngonza muno kunywana abaguuda kukira abanaku?’ Kikuru kwekaguza ebikaguzo binu habw’okuba tuhairwe omugisa ogw’amaani ogw’okuba bagenyi ba Yahwe. Nitusobora kwikara tuli bagenyi ba Yahwe kakuba tukora kyona ekirukusoboka kurora ngu titwagonza muno sente. Kakuba tukikora, Yahwe talitulekaho!—Soma Abaheburaniya 13:5.

YAHWE AGONZA BANYWANI BE

19. Habwaki Yahwe nagonza tukole ebintu byona ebibaziibweho omu Zabuli 15?

19 Zabuli 15 emalirra n’omurago gunu: “Anyakukora ebi [talitengesebwa] ebiro nebiro.” (Zab. 15:5) Omu rukarra runu, omuhandiiki wa zabuli abazaaho ensonga habwaki Ruhanga nagonza tukole ebintu byona ebibaziibweho omu zabuli enu. Yahwe nagonza tube n’okusemererwa. Kandi egi niyo ensonga habwaki natuha oburagirizi oburatuleetera kuba n’obwomeezi oburungi hamu n’obulinzi.—Is. 48:17.

20. Kiki abagenyi ba Yahwe ekibalindiriire?

20 Abagenyi ba Yahwe nibasobora kulindirra akasumi ak’omu maiso akarungi. Abaseserweho amagita nibaija kwikara omu iguru nambere Yesu abatekaniriize ekiikaro. (Yoh. 14:2) Abo abaine okunihira okw’okwomeera ebiro n’ebiro omu nsi, balindiriire omurago ogurukusangwa omu Okusuku’rwa 21:3. Mali ka mugisa gw’amaani, Yahwe kuturaaliza kuba bagenyi omu heema ye habw’ebiro n’ebiro!

EKIZINA 39 Kora Ibara Erirungi omu Maiso ga Ruhanga