Eaha to roto?

Tapura tumu parau

TUMU PARAU HAAPIIRAA 24

HIMENE 24 A haere mai i to Iehova mouˈa

Ei manihini tatou na Iehova e a muri noa ˈtu!

Ei manihini tatou na Iehova e a muri noa ˈtu!

“E Iehova, o vai ta oe e farii i roto i to tiahapa?”SAL. 15:1.

MANAˈO FAUFAA

No te taa eaha te rave ia vai noa tatou ei hoa no Iehova, e eaha to tatou huru i nia i to ˈna mau hoa.

1. Eaha ta te Salamo 15:1-5 e faataa mai?

 I TO na mua ˈtu tumu parau, ua ite mai tatou e o te feia o te pûpû ia ratou ia Iehova e o te faahoa noa ia ˈna, ta ˈna e farii ei manihini i to ˈna tiahapa taipe. E faataa mai te Salamo 15 i ta ˈna e titau ra ia ratou. (A taio i te Salamo 15:1-5.) E haapiiraa faufaa to roto i teie Salamo o te tauturu mai ia piri roa ˈtu â ia Iehova.

2. Te manaˈo ra Davida i te aha i to ˈna faahitiraa i te tiahapa o Iehova?

2 Te na ô ra te Salamo 15:1: “E Iehova, o vai ta oe e farii i roto i to tiahapa? O vai te parahi i nia i to mouˈa moˈa?” I to Davida faahitiraa i te “tiahapa” o Iehova, eita e ore te manaˈo ra oia i te sekene. Tei Gibeona te sekene no te hoê area taime. E no te “mouˈa moˈa” o te Atua, te faahiti ra paha oia ia Ziona i Ierusalema. I reira to Davida faatiaraa i te hoê tiahapa no te afata o te faufaa tae roa i te taime a patuhia ˈi te hiero.—Sam. 2, 6:17.

3. No te aha mea faufaa ia taa i te Salamo 15? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

3 Aita te rahiraa o te ati Iseraela i tavini aˈenei i te sekene, e o vetahi noa tei tomo i roto i te tiahapa i reira te vaiihoraahia te afata o te faufaa. Tera râ, o te mau tavini haapao maitai atoa a Iehova te nehenehe e riro ei manihini na ˈna i to ˈna tiahapa taipe, a riro ai ratou ei hoa no ˈna. O tatou pauroa te hinaaro e fanaˈo i te reira. Te faahiti ra te Salamo 15 te tahi o te mau huru maitatai titauhia ia riro tatou ei hoa no Iehova e a muri noa ˈtu.

Ua taa i te ati Iseraela i te tau o Davida eaha te auraa ia riro ei manihini i roto i te tiahapa o Iehova (A hiˈo i te paratarafa 3)


A HAERE MA TE HAPA ORE E A RAVE I TE MEA TIA

4. Na te aha e haapapu e ere te bapetizoraa anaˈe ta Iehova e titau ra ia tatou? (Isaia 48:1)

4 I te Salamo 15:2, te faataahia ra te huru o te hoa o te Atua. E taata oia “o tei haere ma te hapa ore, o tei rave i te mea tia.” Ua faaohipahia i ǒ nei na taˈo “haere” e “rave” no te faaite eiaha roa ˈtu tatou ia faaea i te na reira. E nehenehe anei râ tatou e “haere ma te hapa ore?” E nehenehe. Noa ˈtu e taata hara tatou, e faaite tatou i “te hapa ore” ia tutava tatou i te auraro ia Iehova. I te taime a pûpû ai tatou i to tatou ora i te Atua ra a bapetizohia ˈtu ai, e haamataraa noa teie. Ei hiˈoraa, i tahito ra noa ˈtu ua fanauhia te hoê taata i roto i te nunaa Iseraela, e ere râ te auraa e manihini oia na Iehova. Inaha, ua tiaoro vetahi o ratou ia Iehova “ma te haavarevare râ e te parau-tia ore.” (A taio i te Isaia 48:1.) No te faaite e te hinaaro mau ra ratou e riro ei hoa no Iehova, ua titauhia i te ati Iseraela ia ite eaha ta Iehova mau titauraa e ia auraro atu. Hoê â huru i teie mahana. Eita te bapetizoraa ei Ite no Iehova e navai no te fanaˈo i te auhoaraa piri e o Iehova. E titauhia ia “rave i te mea tia.” E nafea ïa tatou?

5. Eaha te auraa ia auraro ia Iehova i roto i te mau tuhaa atoa o to tatou oraraa?

5 Mea faufaa no Iehova ia “haere [tatou] ma te hapa ore” e ia “rave i te mea tia.” Eita e navai noa ia apiti i te mau putuputuraa. (Sam. 1, 15:22) E tutava anaˈe ïa i te auraro i te Atua i roto i te mau tuhaa atoa o to tatou oraraa, i te taime atoa o tatou anaˈe. (Mas. 3:6; Koh. 12:13, 14) Mea faufaa ia auraro atoa tatou ia Iehova i roto i te mau tuhaa rii. A na reira ˈi, te faaite ra tatou i to tatou here ia ˈna, e e rahi atu â to ˈna here ia tatou.—Ioa. 14:23; Ioa. 1, 5:3.

6. Ia au i te Hebera 6:10-12, eaha te mea faufaa aˈe i ta tatou i rave no Iehova na mua ˈˈe?

6 Te mauruuru ra Iehova i ta tatou i rave no ˈna na mua ˈˈe. E ere râ na teie mau ohipa anaˈe e haapapu e vai noa tatou ei manihini i roto i te tiahapa o Iehova. Tera te manaˈo i haapapuhia i roto i te Hebera 6:10-12. (A taio.) E ore e moˈe ia Iehova ta tatou i rave i roto i te taviniraa. Tera râ, e hinaaro oia ia tamau tatou i te tavini ia ˈna ma to tatou aau atoa “e tae noa ˈtu i te hopea.” I reira ïa tatou e fanaˈo ai i te auhoaraa piri e Iehova e a muri noa ˈtu.—Gal. 6:9.

A FAAITE I TE PARAU MAU I ROTO I TO AAU

7. Eaha te auraa ia faaite i te parau mau i roto i to tatou aau?

7 E titauhia i te taata o te hinaaro e riro ei manihini o to Iehova tiahapa ia “faaite i te parau mau i roto i to ˈna aau.” (Sal. 15:2) E ere te auraa noa eiaha tatou ia haavare. Te titau mai ra Iehova ia faaite i te haerea afaro na roto i ta tatou mau parau e ohipa. (Heb. 13:18) Mea faufaa roa te reira, inaha “mea au ore roa hoi na Iehova te taata haavarevare, e hoa rahi râ o ˈna no te taata afaro.”—Mas. 3:32.

8. Eaha te huru ta tatou e haapae?

8 Eita te feia o te ‘faaite i te parau mau i roto i to ratou aau’ e auraro ia Iehova i mua i te taata, a ofati atu ai i ta ˈna mau ture i te taime o ratou anaˈe. (Isa. 29:13) Eita ratou e haavarevare. E haamata te taata haavarevare i te manaˈo e ere ta Iehova mau faaueraa i te mea tano. (Iak. 1:5-8) E haamata oia i te faaroo ore ia Iehova i roto i te mau tuhaa rii. A ite ai e aita o ˈna e fifi ra, eita ïa oia e taiâ i te ofati roa i te mau ture a Iehova. Tera râ, eita Iehova e farii faahou i ta ˈna haamoriraa. (Koh. 8:11) No reira tatou e hinaaro ai e faaite noa i te haerea afaro.

9. Eaha te haapii mai i to Iesu farereiraa ia Natanaela? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

9 E ite tatou i te faufaaraa o te aau haavare ore a haamanaˈo ai i to Iesu farereiraa ia Natanaela. Na Philipa i faafarerei ia Iesu ia Natanaela, e ua tupu te hoê ohipa faahiahia. I to Iesu iteraa ia ˈna e haere mai ra, parau atura oia: “Teie te hoê Iseraela aita roa e haavare i roto ia ˈna.” (Ioa. 1:47) Parau mau, ua ite atoa Iesu e mea haavare ore ta ˈna mau pǐpǐ, e aau haavare ore taa ê râ ta ˈna i ite i roto ia Natanaela. E taata hara Natanaela mai ia tatou, aita râ e haavare i roto ia ˈna e ua haapopou Iesu ia ˈna. Auê ïa haamaitairaa ia ite mai Iesu mai tera atoa tatou!

Ua faafarerei Philipa ia Iesu ia Natanaela, hoê taata aita roa e haavare i roto ia ˈna. Mai tera atoa anei tatou? (A hiˈo i te paratarafa 9)


10. No te aha tatou e tapea ˈi i to tatou vaha? (Iakobo 1:26)

10 Te rahiraa o te mau titauraa o te Salamo 15 no nia ïa i to tatou huru i nia ia vetahi ê. Te na ô ra te Salamo 15:3 e eita te hoê manihini i to Iehova tiahapa e “pari haavare i to ˈna arero, eita o ˈna e rave i te mea ino i nia i to ˈna taata tupu, eita o ˈna e faaino i to ˈna mau hoa.” Ia pari haavare aore ra ia faaino tatou ia vetahi ê, e mauiui roa ratou e eita Iehova e farii faahou ia tatou i to ˈna tiahapa.—A taio i te Iakobo 1:26.

11. Eaha te pariraa haavare, e eaha te tupu ia pari haavare tatou ma te ore e tatarahapa?

11 Ua faahiti te papai Salamo i te pariraa haavare. Eaha te pariraa haavare? E parau haavare ïa no te tuino i te roo o te tahi taata. E tiavaruhia te taata pari haavare i rapae i te amuiraa ia ore oia ia tatarahapa.—Ier. 17:10.

12-13. I roto i teihea tupuraa e faaino ai paha tatou i to tatou mau hoa? (A hiˈo atoa i te hohoˈa.)

12 Te haamanaˈo atoa mai ra te Salamo 15:3 eita te mau manihini a Iehova e rave i te mea ino i nia i to ratou taata tupu, eita atoa ratou e faaino i to ratou mau hoa. Eaha ïa te auraa?

13 E faaino paha tatou i te tahi taata ma te haaparare i te mau parau tano ore no nia ia ˈna. Ei hiˈoraa: (1) ua vaiiho te hoê tuahine i ta ˈna taviniraa taime taatoa, (2) aita te hoê taeae e ta ˈna vahine e tavini faahou ra i te Betela, aore ra (3) e ere faahou te hoê taeae i te matahiapo aore ra tavini tauturu. Mea tano anei ia hamani i te manaˈo no nia i te tumu o teie mau tupuraa a faatia haere atu ai? Te vai ra iho â te tumu, aita râ tatou i ite. Hau atu, eita te hoê manihini i to Iehova tiahapa “e rave i te mea ino i nia i to ˈna taata tupu, eita o ˈna e faaino i to ˈna mau hoa.”

Mea ohie roa ia haaparare i te mau parau tano ore no nia ia vetahi ê ma te pari haavare paha ia ratou (A hiˈo i te paratarafa 12-13)


A FAATURA I TE FEIA E MǍTAˈU RA IA IEHOVA

14. A faataa na e nafea te mau manihini a Iehova e patoi ai “i te taata atoa e au ia vahavahahia.”

14 Te parau ra te Salamo 15:4 e patoi te hoa o Iehova “i te taata atoa e au ia vahavahahia.” E nafea ïa tatou? Ei taata hara, e ere na tatou e faaoti o vai te taata e au ia vahavahahia. No te aha? No te mea e faahoa tatou i te feia mea au na tatou to ratou huru area te tahi atu eita ïa. Noa ˈtu râ, e patoi tatou i te feia anaˈe ta Iehova e manaˈo “e au ia vahavahahia.” (Kor. 1, 5:11) Tae noa ˈtu te feia o te rave i te mea ino, o te faatura ore i ta tatou mau tiaturiraa e o te haafifi i to tatou auhoaraa e Iehova.—Mas. 13:20.

15. E nafea ia faatura “i te feia e mǎtaˈu ra ia Iehova”?

15 Te na ô ra te Salamo 15:4 ia faatura “i te feia e mǎtaˈu ra ia Iehova.” E imi ïa tatou i te ravea no te hamani maitai e te faatura i te mau hoa o Iehova. (Roma 12:10) E nafea? Ia au i te Salamo 15:4, eita te manihini a Iehova “e taui i ta ˈna parau, noa ˈtu e haafifi te reira ia ˈna.” E mauiui vetahi ê ia ore tatou e tapea i ta tatou parau. (Mat. 5:37) Ei hiˈoraa, te titau ra Iehova i ta ˈna mau manihini ia tapea i ta ratou euhe i to ratou hoa faaipoipo. Te oaoa atoa ra o ˈna ia tutava te mau metua i te tapea i ta ratou i parau i ta ratou mau tamarii. No to tatou here i te Atua e i to tatou taata tupu e tapea ˈi tatou i ta tatou parau.

16. E nafea ˈtu â tatou e faatura ˈi i te mau hoa o Iehova?

16 E faatura atoa tatou i te mau hoa o Iehova ma te farii maitai atu e ma te faaite i te aau horoa noa. (Roma 12:13) Ia amuimui tatou e te mau taeae e tuahine e puai atu â to tatou auhoaraa e o ratou e Iehova. Hau atu, ia farii maitai tatou te pee ra tatou i te hiˈoraa o Iehova.

EIAHA ROA E NOUNOU I TE MONI

17. No te aha i faahitihia ˈi te moni i te Salamo 15?

17 Eita te manihini a Iehova “e horoa tarahu i ta ˈna moni ma te titau i te tahi mea, e eita o ˈna e farii ia petahia o ˈna no te faahapa i te taata hara ore.” (Sal. 15:5) No te aha i faahitihia ˈi te moni i ǒ nei? No te mea e haamauiui te nounou moni ia vetahi ê, e haafifi atoa i to tatou auhoaraa e te Atua. (Tim. 1, 6:10) I tahito ra, ua titau vetahi hau aˈe i te moni ta ratou i horoa tarahu na to ratou mau taeae veve. Hau atu, ua farii te tahi mau haava i te moni peta e ua faautua ratou i te feia hara ore. Mea au ore roa na Iehova teie mau peu.—Ezk. 22:12.

18. Eaha te uiraa e tauturu ia tatou ia hiˈopoa i to tatou manaˈo no nia i te moni? (Hebera 13:5)

18 Mea maitai ia hiˈopoa i to tatou manaˈo no nia i te moni. A ui ia oe iho: ‘Pinepine anei au i te manaˈo i te moni e ta ˈu e nehenehe e hoo mai? Ia tarahu vau i te moni, taere anei au i te faahoˈi atu no te mea e manaˈo vau mea rahi ta ˈna moni? E taata faahiahia anei au inaha e moni ta ˈu? Mea fifi anei no ˈu ia faaite i te aau horoa noa? Haava anei au i to ˈu mau taeae e tuahine ei nounou moni no te mea noa mea fanaˈo ratou? E faahoa anei au i te feia moni, eiaha râ i te feia veve?’ E haamaitairaa ta tatou i fanaˈo ei manihini na Iehova. E paruru anaˈe ïa i te reira ma te haapae i te nounou moni. Ia na reira tatou, eita roa Iehova e faarue ia tatou!—A taio i te Hebera 13:5.

MEA HERE NA IEHOVA I TO ˈNA MAU HOA

19. No te aha Iehova i horoa mai ai i teie mau titauraa?

19 Te faaoti ra te Salamo 15 i nia i teie parau fafau: “Eita roa te taata o te rave i teie mau mea e aueue.” (Sal. 15:5) I ǒ nei, te faaite ra te papai Salamo no te aha Iehova i horoa mai ai i teie mau titauraa. Te hinaaro ra oia ia oaoa tatou. No reira o ˈna e horoa mai ai te aratairaa e fanaˈo ai tatou i te hoê oraraa maitai aˈe e ta ˈna parururaa.—Isa. 48:17.

20. Eaha ta te mau manihini a Iehova e tiai nei?

20 E fanaˈo te mau manihini a Iehova i te a muri aˈe oaoa. “Mea rahi te vahi faaearaa” ta Iesu i faaineine i te raˈi no te feia faatavaihia. (Ioa. 14:2) Area te feia tei te fenua to ratou tiaturiraa, te tiai ra ratou ia tupu te Apokalupo 21:3. Papu, faahiahia roa tatou i te fanaˈo i ta Iehova titau-manihini-raa ia riro ei hoa no ˈna, ei manihini i roto i to ˈna tiahapa e a muri noa ˈtu.

HIMENE 39 Ei iˈoa maitai i mua i te Atua