Zende koyikaramo

Zende koyikaramo

Kuwapaikira nomuhoko ‘kerongo’ lyaJehova

Kuwapaikira nomuhoko ‘kerongo’ lyaJehova

“Mupangeli . . . , tali mu tetura erongo lyaHompa, makura ta pura.”—YIRUGANA 13:12.

1-3. Morwasinke ya dilire kukara ureru kovarongwa vaJesus mokuzuvhisira mbudi zongwa ‘nomuhoko nadinye’?

JESUS KRISTUSA kwa pere vasikuli vendi sirugana. Age kwa va pangerere asi: “Yipo nye nomu zira konomuhoko nadinye, mu ka di ninke di kare varongwa vange.” Awo va hepere ‘kudivisa mbudi zongwa zoUntungi waKarunga mwa za uzuni mudima, zi kare umbangi wonomuhoko nadinye.’—Mateusa 24:14; 28:19.

2 Varongwa kwa here Jesus ntani mbudi zongwa. Nye nampo va lipulire omu ngava vhura kusikisa mo sirugana sawo. Ntani awo kwa kere vasesu. Ano Jesus, MunwaKarunga, kwa mu dipagere. Varongwa vendi kwava tere asi “kapisi valirongi, vantuuntu tupu.” (Yirugana 4:13) Vampitisili womaukarelikarunga goVajuda kwa kere valirongi, nye varongwa kapi va lirongere. Ano mbudi ezi ngava zuvhisa varongwa kapi za lizire nonompo doVajuda edi va lirongere vampitisili owo monomvhura dononzi. Mokumona asi varongwa kapi va va fumadekere moIsraeli, awo nampo va lipulire nsene asi vantu vemepangero lyoVaroma kuvhura va purakene kombudi zawo.

3 Ntani Jesus kwa rondwere varongwa vendi asi vantu ngava va nyenga nokuvahepeka ano vamwe vawo ngava va dipaga. (Rukasa 21:16, 17) Awo ngava va heta nokuligwanekera novaporofete woyimpempa ntani nokuzuvhisira monomukunda omu mwa vhuka udona. (Mateusa 24:10-12) Ngapi omu ngava vhura kuzuvhisa “dogoro nokooku wa ka twa uzuni”? (Yirugana 1:8) Varongwa walye kwa lipulire omu nava rugana sirugana esi nampili momaudigu.

4. Yitundwamo musinke sa retere sirugana sokuzuvhisa?

4 Nampili ngomu varongwa va divire asi sirugana oso kapisi ureru, va limburukwire mpango zaJesus nokukazuvhisira moJerusarema nomoSamariya ntani nokoyirongo hena yimwe. Konyima zonomvhura 30, kwa dingwire mavango gomanzi mokuudisira mbudi ‘nkenye sisitwa somouzuni’ ntani azo kwa ‘retere yiyimwa, eyi ya lihanenene uzuni mudima.’ (Vakorosi 1:6, 23) Pasihonena, eyi ga uyungire neyi ga rugene mupositoli Paurusa posirudi saKipurusi, kwa ninkisire mupangeli Seregiusi Paurusa ‘a tetuke erongo lyaHompa nokukara mupuli.’—Resa Yirugana 13:6-12.

Jesus kwa tumbwidilire varongwa vendi asi nga kara nawo ntani nga va tumina mpepo zokupongoka zi ya va vatere

5. (a) Yisinke Jesus ga tumbwidilire varongwa vendi? (b) Yisinke za uyunga ko buke zimwe zehistoli kuhamena Vakriste?

5 Varongwa vaJesus va yi divire asi kapi tava si sikisa mo sirugana sokuzuvhisa mononkondo davene. Jesus kwa va tumbwidilire asi nga kara nawo ntani nga va tumina mpepo zokupongoka zi ya va vatere. (Mateusa 28:20) Maukaro gamwe ga horokere posiruwo sina nampo ga vaterere varongwa va zuvhise Uhompa. Buke zimwe zehistoli kwa faturura asi aso kwa kere siruwo sosiwa koVakriste mokutameka kuzuvhisa, ano konyima Vakriste kwa ya lizuvhire asi Karunga yige ga va wapaikilire nzira zokuzuvhisa.

6. (a) Yisinke natu ka zogera mosirongwa esi? (b) Yisinke ngatu ka zogera mosirongwa sokukwama ko?

6 Jehova ga rundwilire yihorokwa yomouzuni posiruwo sina yipo Vakriste yi va rerupire kuzuvhisa ndi? Bibeli kwato eyi za uyunga ko. Nye twa yi diva asi Jehova kwa here vantu vendi va zuvhise mbudi zongwa ano Satana kapi ga yi haferere. Mosirongwa esi, tatu ka zogera yininke yimwe eyi nampo ya vaterere varongwa va zuvhise mbudi zongwa. Mosirongwa sokukwama ko ngatu ka zogera yininke yimwe eyi ayi tu vatere tu zuvhise mbudi zongwa mouzuni.

MBILI ZOVAROMA

7. Yisinke mbili zoVaroma, ntani morwasinke za karere zokutetukisa?

7 Mbili ezi za kere mepangero lyoVaroma posiruwo sina, kwa vaterere varongwa va zuvhise. Siruwo esi kwa si tumbwire asi Mbili zoVaroma. Posiruwo sina, epangero lyoVaroma kwa hagekesere po nkenye marwaneso. Poyiruwo yimwe, pwa kere yita, ngomu ga yi pumbire Jesus. (Mateusa 24:6) Vakwayita woVaroma kwa zonagure Jerusarema momvhura 70, ntani pwa kere tumbunga otu ngatu lirwanesa ponomururani dosirongo. Nye mosirongo nasinye kwa kere mo mbili, ano eyi ya vaterere varongwa va zuvhise. Siruwo esi sombili kwa gusire konyara nomvhura 200. Buke zimwe kwa tanta asi mehistoli nalinye lyovantu, kapi pwa kara rumwe mbili zosiruwo sosire ngoso ezi za kundamene vantu wovanzi.

8. Ngapi omu mbili zoVaroma za vaterere varongwa?

8 Konyara nomvhura 250 da pitire po konyima zonomfa daKristusa, mulirongi Origen kwa tjenge kuhamena siruwo oso sombili. Age kwa tente asi morwa Varoma kwa pangerere yirongo yoyinzi, eyi kwa ninkisire varongwa va zuvhisire moyirongo oyo. Vantu kapi ngava lirwanesa mokupopera sirongo sawo, nye awo kwa parukire mombili monomukunda dawo. Ano eyi kwa ninkisire sinzi sovantu va gwane mpito zokupurakena kezuvhiso lyovarongwa kuhamena eharo ntani nombili. Nampili ngomu varongwa va va hepekere, awo va ruganesere siruwo sombili mokuzuvhisa mbudi zongwa nakunye.—Resa Varoma 12:18-21.

YITAURA YA VA VATERERE

9, 10. Yininke musinke ya ninkisire Vakriste va gende noureru?

9 Varoma kwa dikire yitaura yokusika ponokilometa 80 000 eyi ya likwatakanene nankenye ruha rosirongo. Vakwayita wononkondo woVaroma ngava ruganesa yitaura oyo yipo va ka popere nomukunda ntani nokupangera vantu. Vakriste kwa ruganesere nawa yitaura oyo ya pitire mowiza nomonomburundu ntani nomonondundu yipo va ka zuvhise komavango gokulisiga-siga.

Yitaura va dikire Varoma kwa vaterere varongwa va zuvhise komavango gomanzi

10 Mokugusa ko yitaura, Varoma ngava ruganesa hena yikepa, mokugenda monomukuro nomomarunone ndi mefuta mokuza komazenga nagenye aga ga kere smepangero lyawo. Vanayikepa woVaroma ngava ruganesa nonzira 900 dokuza komazenga gomanzi. Eyi ya vaterere Vakriste va ka zuvhisire komavango gokulisiga-siga. Awo kapi va hepere nombapirapulisiro dopaveta mokuza koyirongo nayopeke. Ntani moyitaura kapi mwa kere vanamahaka wovanzi morwa awo va divire asi Varoma tava va tengeke momudona. Vanayikepa kapi va tjilire mahomokero govakorokotji, morwa mefuta mwa kere yikepa yovakwayita. Nampili ngomu Bibeli za tanta asi Paurusa kwa genderere mosikepa esi sa tekere ntani kwa kere mosiponga posiruwo simwe, azo kapi azi tanta asi kwa mu homokerere vakorokotji. Ayo kapi ya kere siponga kuruganesa yitaura ntani yikepa.—2 Vakolinte 11:25, 26.

ERAKA LYORUGEREKA

Ureru kugwana matjangwa mobuke (Tara paragarafu 12)

11. Morwasinke varongwa va ruganesere eraka lyoRugereka?

11 Mavango gomanzi aga ngava pangere Varoma kwa ya ga fundire Arekisandera goMunene. Yipo nye Rugereka ngava ru uyunga nakunye ntani ngava ru kwata egano. Yipo nye varongwa ngayi va tompoka mokuuyunga novantu wokulisiga-siga, ano eyi kwa ninkisire mbudi zongwa zi lihane unene. Ntani hena, Vajuda ava va tungire moEgipite kwa torokere Matjangwa goRuhebeli moRugereka. Vantu va divire etoroko eli ngava tumbura asi Sepetuagente. Vatjangi woBibeli nawo kwa ruganesere Rugereka mokutjanga Bibeli nazinye. Rugereka kwa kere nononkango dononzi, yipo ya waperere mokufaturura mausili goBibeli gokonhiinhi. Ntani eraka lyoRugereka kwa vaterere nombungakriste di ruganene kumwe nokukara mouumwe.

12. (a) Yisinke etjango, ntani morwasinke lya karerere ureru kuliruganesa kupitakana egango? (b) Siruwoke sinzi soVakriste va tamekere kuruganesa nobuke?

12 Yisinke va ruganesere Vakriste moyirugana yokuzuvhisa? Pomuhowo, awo ngava ruganesa egango. Nye egango kwa kere udigu kuliruganesa ndi kulisimba. Nkenye apa ngava hara kugwana etjangwa, awo ngava dingununa egango nokulidinga hena. Magango ogo kwa ga tjenge tupu koruha rumwe. Evangeli lyaMateusa kwa zwidire egango limwe. Makura konyima, vantu kwa ya tamekere kuruganesa etjango, eli lya ya kere morupe robuke. Buke ezi ngazi rerupire muresi mokuzipenuna yipo a gwane pepenuno apa lya kara etjangwa. Vanahistoli kwa tanta asi Vakriste kwa tamekere kuruganesa nobuke odo, ano konyima zomvhura 100 sinzi sawo ngava ruganesa nobuke.

VETA ZOVAROMA

13, 14. (a) Ngapi omu Paurusa ga ruganesere mvharerwa zendi zoSiuroma? b) Ngapi Vakriste va gwanenene mo uwa moveta zoVaroma?

13 Vakriste wokuhova kwa gwanenene mo uwa moveta zoVaroma. Pasihonena, Paurusa nga ruganesa mvharerwa zendi zoSiuroma apa nga gendi. Apa va here kumutoona moJerusarema, mupositoli kwa pulire mupitisili govakwayita asi: “Ayo sili va yi gava tupu yokutoona Muroma gomvharerwa, age va hana kumupangura muhowo ndi?” Kapi va yi pulisilire. Apa Paurusa ga litumbwire asi Muroma, “ava nkare va mu pururure, yipo va ninkire va mu sige usimbu-simbu. Mpitisili govakwayita nage kwa mu pwagere, apa ga ya zuvhire asi muntu ogu [Paurusa] Muroma, nye age yiyo ana mu manga.”—Yirugana 22:25-29.

Vakriste kwa ruganesere veta zoVaroma “pokugava undipo nopokukoreka mbudi zongwa”

14 MoFilipi, Paurusa kwa mu mangwilire modorongo morwa age kwa kere munamvharerwa gwaRoma. (Yirugana 16:35-40) Apa mbunga za here kukoresa Vakriste vamwe moEfeso, mupitilisi kwa zi keve nokuzirondora asi kapi va yi pulisira moveta zoVaroma. (Yirugana 19:35-41) Apa Paurusa ga kere moKesareya, age kwa pulire epulisiro lyokuza kompanguro a ka moneke kwahompa gwaRoma mokukapopera mbudi zongwa. (Yirugana 25:8-12) Yipo nye, Vakriste kwa ruganesere veta zoVaroma “pokugava undipo nopokukoreka Mbudi zoNgwa.”—Vafilipi 1:7.

VAJUDA KWA TUNGIRE MOYIRONGO YOKULISIGA-SIGA

15. Kupi va tungire Vajuda?

15 Sininke simwe hena sa vaterere Vakriste va zuvhise mbudi zongwa kuna kara asi Vajuda kwa tungire moyirongo yokulisiga-siga. Eyi kwa horokere morwa Vaasiliya noVababironi kwa twere Vajuda mounkwate. Konyima apa Vaperesiya va pangerere Babironi, awo Vajuda nare moveli moPeresiya nazinye. (Esitera 9:30) Jesus apa ga kere pevhu, Vajuda kwa tungire moyirongo ngwendi Egipite neyi yokoMuzogo gwaAfrika, ntani Gereka naAsiya zoNunu (Turkia) nomoMesopotamiya (Iraq). Ayo kwa yi ngungunyikilire asi vantu ava va tungire moRoma kwa kere mamiliyona 60, ano vantu wokupitakana pomamiliyona 4 kwa kere Vajuda. Nampili ngomu Vajuda va lihanenene moyirongo yokulisiga-siga, va twikilire noukareli wawo.—Mateusa 23:15.

16, 17. (a) Morwa Vajuda kwa tungire moyirongo yokulisiga-siga, ngapi ava va hana asi Vajuda va gwanene mo uwa? (b) Monkedi musinke Vakriste vana kukwama ngendeseso zoVajuda?

16 Morwa Vajuda kwa lihanenene moyirongo yokulisiga-siga, vantu va hana asi Vajuda nawo kwa ya divire Matjangwa goRuhebeli. Va ya dimbwilire asi pwa kara Karunga gumwe tupu ntani asi wokumukarera va hepa kulimburukwa noveta dendi. Momatjangwa goRuhebeli kwa kara mo mauporofete gomanzi kuhamena Mesiyasa. (Rukasa 24:44) Vajuda noVakriste va kwete egano asi Matjangwa goRuhebeli ago Nonkango daKarunga ntani eyi yiyo ya tumangedere Paurusa a zuvhisire vantu ava va here kupurakena kombudi zongwa. Paurusa kwa zire koVajuda moomu ga yika, makura ta uyunga nawo yomoMatjangwa.—Resa Yirugana 17:1, 2.

17 Vajuda ngava pongo kumwe mokukarera Karunga, yi kare asi mosinagoge ndi komavango gamwe. Awo ngava dimbi nonsumo nokukanderera ntani nokuzogera Matjangwa. Naina, Vakriste kuna kukwama ngendeseso ezi monombungakriste dawo.

JEHOVA KWA VA VATERERE VA ZUVHISE

18, 19. (a) Yininke musinke ya vaterere Vakriste va zuvhise? (b) Ngapi sirongwa esi sina kukuninkisa o lizuvhe kuhamena Jehova?

18 Yininke eyi ya vaterere Vakriste va zuvhise mbudi zongwa uzuni mudima kuna kara mbili zoVaroma, yitaura noyikepa, eraka lyoRugereka, veta zoVaroma ntani Vajuda kwa tungire moyirongo yokulisiga-siga.

19 Konyara nomvhura 400 komeho a wize Jesus pevhu, mulirongi goMugereka Plato kwa tjenge asi kwa kere udigu kovantu mokudiva Musiti ntani kwa va digoperere kutantera ko nkenye muntu kuhamena Musiti. Nye Jesus kwa uyungire asi: “Eyi ya digopa kovantu, kwaKarunga ureru.” (Rukasa 18:27) Eyi kulikida asi sirugana sokuzuvhisa sa tompokere morwa evatero lyaJehova. Age kwa hara asi ‘nomuhoko nadinye,’ di zuvhe mbudi zongwa nokumudiva. (Mateusa 28:19) Sirongwa sokukwama ko ngasi ka faturura omu mbudi zongwa vana kuzizuvhisa mouzuni mudima naina.