Skip to content

Skip to table of contents

Esunga Lieci Oku Tundisiwa Vekongelo Esokiyo Limue Liocisola

Esunga Lieci Oku Tundisiwa Vekongelo Esokiyo Limue Liocisola

MANJI umue o tukuiwa hati Julian, ivaluka esumuo a kuata eci a yeva esapulo liokuti omõlaye Hambangiko vali ya Yehova. Omo liaco, wa popia hati: “Kokuange ca kala ndu okuti oluali lua pitĩla kesulilo. Eye omõla wange uveli nda kuatele ukamba walua laye, kuenda tua enda oku lingila kumosi ovina.” Manji Julian wa lombolola okuti omõlaye wa enda oku lekisa ovituwa viwa olonjanja viosi, pole, noke wa fetika oku linga ovina ka via sungulukile. Manji Julian ukãi waye wa lila calua, kuenda ka kũlĩhĩle ndomo a laikele oku u lembeleka. Omo liaco, manji Julian wa popia hati: “Tua siata oku lipulisa nda ka tua tẽlisile ocikele cetu coku kala olonjali.”

Nye Embimbiliya li lombolola catiamẽla koku tundisa manji umue vekongelo? Omo okuti oku tundisiwa vekongelo ku nena esumuo, momo lie tu popela tuti elinga liaco esokiyo limue liocisola?

ESUNGA LIECI PAMUE OMUNU A TUNDISIWILA VEKONGELO

Nda Ombangi yimue ya Yehova yi linga ekandu linene kuenje ka yi likekembela, citava okuti yi tundisiwa vekongelo.

Yehova ka kevelela okuti tu kala omanu vamue va lipua, pole o yongola okuti afendeli vaye va pokola kovihandeleko viaye kuenda oku amamako oku kola. Yehova wa handeleka afendeli vaye oco va yuvule akandu anene ndeci: Ukahonga, oviteka, umunu, undiandia, umondi, kuenda oku tãha.1 Va Korindo 6:9, 10; Esituluilo 21:8.

Yehova o kevelela kokuetu ovina via sunguluka okuti vi tu teyuila. Vosi yetu tu yongola oku kala pokati komanu vakuambembua okuti va sunguluka, haivo vakuacili, kuenda ovituwa viaco ovio tua siata oku limbuka pokati ka vamanjetu. Momo lie va siatela oku lekisa ovituwa viaco? Momo va litumbika ku Yehova, kuenda va likuminya oku pokola kovina a popia vi sangiwa Vembimbiliya.

Pole, nda umue wa papatisiwa o linga ekandu linene omo liehonguo, nye ci lingiwa? Afendeli vamue va Yehova kosimbu va pita locitangi caco, pole Yehova ka va yandulukile. Ndaño okuti Soma Daviti wa lingile ukahokolo kuenda wa pondele, pole uprofeto Natana wa sapuilile Daviti hati Yehova wa ecela ekandu liaye.2 Samuele 12:13.

Momo lie Yehova a ecela Daviti? Momo Yehova wa limbuka okuti Daviti wa likekembela. (Osamo 32:1-5) Koloneke vilo, nda manji umue wa lueya eceliwavo nda wa likekembela, kuenda wa liwekapo oku linga ovina vĩvi. (Ovilinga 3:19; 26:20) Nda akulu vekongelo poku linga esombiso va limbuka okuti manji yaco ka likekembelele, citava okuti o tundisiwa vekongelo.

Nda umue ukuepata liove ale ekamba liove wa tundisiwa vekongelo, pamue ku tava konjila ya nõliwa, kuenda ka ci leluka kokuove. Pole, Ondaka ya Yehova yi tu sapuila okuti, oku tundisiwa vekongelo esokiyo limue liocisola.

ONIMA YOKU TUNDISIWA VEKONGELO

Yesu wa popia hati: “Ndunge o tendiwa ndukuesunga mekonda liovilinga viaye.” (Mateo 11:19) Omo liaco, tu konomuisi asunga atatu a lekisa okuti ca sunguluka oku tundisa manji umue vekongelo nda ka likekembela.

Oku tundisa manji umue vekongelo ci teyuila onduko ya Yehova oco ka yi ka sepuiwe. Ovina tu linga, citava okuti vi eca esivayo ale esepu ku Yehova omo okuti Tulombangi viaye, kuenda tu tukuiwa londuko yaye. (Isaya 43:10) Ndeci ovituwa viomõla umue vi pondola oku eca esivayo ale esepu kolonjali viaye, ovituwa afendeli va Yehova va lekisa, vi pondolavo oku eca esivayo ale esepu ku Yehova. Kotembo ya Esekiele, omanu vakualofeka va enda oku tukula va Yudea londuko ya Yehova. (Esekiele 36:19-23) Cimuamue haico ci kasi oku pita koloneke vilo okuti, omanu vakualofeka va siata oku tukula Olombangi Via Yehova londuko ya Yehova. Omo liaco, nda tua pokola kolonumbi via Yehova, ci nena esivayo kokuaye.

Upostolo Petulu wa lungula Akristão hati: “Kali ndomãla va pokola okuti, ka vu [kali] loloñeyi vĩvi ndeci wa kaili koloneke vionumbi yene. Puãi, ndeci u wo kovongi a kola, lenevo koli kovilinga viene viosi. Momo ca sonehiwa hati: ‘Omo ame ñola oco lenevo vu kola.’” (1 Petulu 1:14-16) Nda tua linga ukahonga, tu sepula onduko ya Suku. Pole, nda tu amamako oku lekisa ovituwa viwa, tu eca esivayo ku Yehova.

Nda Ombangi yimue ya Yehova yi linga ovina vĩvi, citava okuti omanu vana vo kũlĩha va lekisa esakalalo omo liovina viaco a kasi oku linga. Pole, nda va yeva okuti Hambangiko vali ya Yehova va limbuka okuti afendeli va Yehova va pokola kueci Embimbiliya li popia, kuenda va amamako oku yelisa ekongelo. Ulandu umue u lekisa okuti, ulume umue wo kofeka yo Suisa wa endele kohongele, kuenje wa popia hati, o yongola oku tiamẽla kekongelo. Omo okuti manjaye ukãi wa tundisiwile vekongelo omo liukahonga, ulume waco wa yonguile oku panga onepa kocisoko cimue okuti “ka cecelela ovituwa vĩvi.”

Oku tundisa umue vekongelo ci yelisa ekongelo Liakristão vocili. Upostolo Paulu wa lungula va Korindo kovitangi vi tunda koku ecelela umue wa lueya okuti ka likekembela kuenje amamako vekongelo. Ovituwa vĩvi viomanu va lueya, wa vi sokisa letumbisa okuti li pondola oku tumbisa osema yimue yotiliku ya tamiwa. Paulu wa popia hati: “Etumbisa litito li tumbisa ombolo yosi.” Noke wa va lungula hati: “Tundisi pokati kene omunu waco ukuahole.”1 Va Korindo 5:6, 11-13.

“Omunu waco ukuahole” eci a linga ukahonga ka kuatele osõi. Kuenje, Akristão vamue vekongelo va fetika oku yapuisiwa lovituwa viaye vĩvi. (1 Va Korindo 5:1, 2) Ovituwa viaco via kapele kohele Akristão vakuavo, momo nda va yapuisiwavo lomuenyo wa vĩha wa kala vofeka yo Korindo. Cimuamue haico ci pondola oku pita koloneke vilo okuti, nda vamanji vekongelo va ecelela akandu anene, vamue pokati ka vamanji vaco va pondola oku tenda olonumbi via Yehova ndu okuti ka vi kuete esilivilo. (Ukundi 8:11) Ndeci ci pita ‘lovawe a kasi kosi yovava’ okuti a pondola oku nyõla ocimbaluku, cimuamue haico ci pondola oku pita la una ka likekembela akandu aye okuti, o nyõla ekolelo lia vamanji vekongelo.Yuda 4, 12.

Oku tundisa umue vekongelo ci kuatisa omunu wa lueya oku limbuka ekandu liaye. Yesu wa ta olusapo luatiamẽla kumalẽhe umue ukuenje wa tundile konjo yolonjali viaye, kuenje wa pesila ovipako viaye viosi loku ambata omuenyo wa vĩha. Noke, umalẽhe waco weya oku limbuka okuti oku kala ocipãla lolonjali viaye ka ci kuete esilivilo. Omo liaco, wa likekembela, kuenje wa nõlapo oku tiukila kepata liaye. Eci a pitĩla konjo, isiaye wa kuata esanju lialua poku limbuka okuti omõlaye wa linga apongoloko kovituwa viaye, kuenje wo yolela. (Luka 15:11-24) Olusapo olu, lu tu kuatisa oku limbuka esanju Yehova a pondola oku kuata nda umue o likekembela. Eye wa popia hati: “Si sanjukila oku fa kuondingaĩvi. Eci puãi [ndi] sanjukila ceci, nda ondingaĩvi yi tinduka konjila yaye ha yi kala lomuenyo.”Esekiele 33:11.

Vamanji vekongelo, ovo epata lietu konepa yespiritu. Pole, nda manji umue wa tundisiwa vekongelo, ka pangi vali onepa kepata liaco. Noke yoku tala ohali omo liovituwa viaye vĩvi, pamue o limbuka ekandu liaye, kuenje ivaluka ndomo a sanjukile eci a kuatele ukamba la Yehova, kuenda la vamanji vekongelo. Ovina viaco pamue viu vetiya oku tiukila kepata liaye konepa yespiritu.

Poku kuatisa umue wa tundisiwa vekongelo oco a tiuke vali, tu sukila oku lekisa ocisola kokuaye loku pokola kolonumbi Viembimbiliya. Sokolola ndeci omanu vavali vakuakulinga ungende okuti va kasi oku kevelela oco va kuatisiwe vokuenda kueteke limue liombambi yalua. Omo okuti kuli ombambi yalua, umue pokati kavo wa kava calua kuenje o yongola oku pekela. Pole, nda wa pekela vocikokoto o fa. Oco a kuatisiwe okuti ka pekela, ekamba liaye liu veta omandu kocipala. Ndaño okuti o yeva evalo, pole, ci pondola oku popela omuenyo waye. Daviti wa lekisavo ovisimĩlo vimuamue eci a popia hati: “Eci ukuesunga a njambula pamue oku ñatula ci kale kokuange ndohenda.” (Osamo 141:5) Daviti wa limbukile okuti ndaño epindiso lio nenela evalo, pole lio kuatisa.

Ndeci ci pita la umue o vetiwa omandu kocipala, pamue omunu wa lueya o sukilavo oku tundisiwa vekongelo, oco a kuate vali ukamba la Yehova. Omõla wa manji Julian wa tukuiwa kefetikilo liocipama cilo wa linga apongoloko komuenyo waye, kuenje wa tiuka vekongelo eci pa pita anyamo ekũi tunde eci a tundisiwile. Cilo, wa linga ukulu wekongelo. Eye wa popia hati: “Oku tundisiwa vekongelo ca ndi nenela ovitangi vialua komuenyo wange. Nda sukilile oku tambula epindiso liaco.”Va Heveru 12:7-11.

NDOMO TU LEKISA OKUTI TU SOLE VANA VA TUNDISIWA VEKONGELO

Nda manji umue o tundisiwa vekongelo ci nena esumuo lialua. Pole, ka ci lomboloka okuti lalimue eteke a ka kuata vali ukamba la Yehova. Omo liaco, vosi yetu tu sukila oku ecelela oku kuatisiwa lepindiso. Tu pondola oku ci linga ndati?

Akulu vekongelo va siata oku likolisilako oku setukula ocisola ca Yehova, ca piãla enene nda va sapuila ku manji umue vati Hambangiko vali ya Yehova. Locisola calua vo lomboluila ovina a sukila oku linga oco a ka kuate vali ukamba la Yehova okuti o fetika vali oku linga ovopange vekongelo. Nda umue wa tundisiwa o lekisa onjongole yoku tiuka vali vekongelo, akulu vekongelo va sukila oku u nyula olonjanja vimue okuti va sapela laye ovina a sukila oku linga, oco a kuate vali ukamba la Yehova. *—Tala etosi pombuelo yemẽla.

Vakuepata va lekisa ocisola vekongelo kuenda komunu wa tundisiwa vekongelo, nda va pokola konjila akulu vekongelo va nõlapo. Manji Julian wa popia hati: “Eye omõlange, pole ekalo liomuenyo waye lia kapa ongumbu pokati ketu.”

Vamanji vosi vekongelo va lekisa ocisola cocili komunu wa tundisiwa vekongelo poku pokola kepindiso Yehova a eca kokuaye lekuatiso liakulu vekongelo. Ovo va ci linga poku yuvula oku kala laye, ale oku sapela laye. (1 Va Korindo 5:11; 2 Yoano 10, 11) Vamanji va sukilavo oku lekisa ocisola loku kuatisa epata lia una wa tundisiwa vekongelo. Momo vepuluvi liaco ka ci leluka kepata oku liyaka locitangi caco. Tu sukila oku yuvula oku linga ovina vi vetiya epata liaco oku sima okuti ka lia kapiwileko vali vekongelo.Va Roma 12:13, 15.

Manji Julian wa malusula ulandu waye loku popia hati: “Oku tundisiwa vekongelo, esokiyo limue tu sukila oco tu kuatisiwe oku kapako olonumbi via Yehova komuenyo wetu. Ndaño okuti vokuenda kuotembo yaco omunu o sumua calua, pole, ci nena onima yiwa. Nda nda ecelele okuti omõlange amamako lovituwa viaye vĩvi, nda lalimue eteke a likekembela.”

^ tini. 24 Tala Utala Wondavululi 15 ya Kupupu wo 1991 kemẽla 21-23, kelimi Lioputu.