Ir al contenido

Ir al índice

Koaan si̱kinjelee je Na̱i

Koaan si̱kinjelee je Na̱i

“Nʼio tiyotajalao je na̱i. Nʼio tiyolao xi makjainno.” (1 PEDRO 5:9)

1. 1) Ánni nga nʼio machjénsíni nga tosi tonda kuixkantʼakoaa je Na̱i. 2) Jósʼin ʼyañá nga koa̱n si̱kinjelee je Na̱i.

NICHXIN xi tiyoaa ndʼaibi, je Na̱i tíbʼétʼaná ngatsʼiaa je xi Jeobá nixálee. Tíbʼétʼale je xi ya koai ngʼajmi kao je “xi kjaʼaí barré” (Juan 10:16). Kʼianga be nga tochoa nichxin tíjnale je Na̱i, mele sikinroajen kjoamakjain xi tjínle ngatsʼi je choʼndale Jeobá (tʼexkiai Apocalipsis 12:9, 12). Kuinga nʼio machjénsíni nga kuixkantʼakoaa kao je Na̱i. Tonga, a koaan si̱kinjelee. Koa̱nní nga̱ je Biblia itso: “Tiyotajalao je na̱i, kʼoasʼin koa̱nga tʼaxinnino” (Santiago 4:7).

2, 3. 1) Ánni nga tsjoa masínile je Na̱i nga tsín makjainle chjota kʼianga ñaki tíjna. 2) Jósʼin ʼyañá kʼianga tíjna je Na̱i.

2 Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin makjainle nga tsín je Na̱i. Chjota jebi kʼoatso nga je Na̱i kao na̱i xi ndajin toya faʼaitʼa ya libro, pelíkula xi chʼaotjío kʼoa kao ya videojuego. Kʼoa kʼoatso nga toje chjota xi tsínle kjoafaʼaitsjen xi kui makjainle. Kʼoa je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainle je chjota. Ánni. Kuinga ngisa choa ñʼai male nga bʼanachale (2 Corintios 4:4). Kʼoa jé xosʼín nga sa nkjín sa nkjín chjota xi kʼoasʼin katasíkjaʼaitsjen.

3 Tonga ñá xi choʼndale Jeobá maa ʼyañá nga tíjna je Na̱i. Nga̱ ya Biblia kʼoatso nga ye̱ kisichjén kʼianga tsakjákao je Eva (Génesis 3:1-5). Kʼoati tsakjákao je Jeobá kʼianga kʼoakitso nga totjín xi tísʼínnile je Job nga je tísíxále (Job 1:9-12). Kʼoati tsakjákao je Jesús kʼianga mele tsakʼanachale (Mateo 4:1-10). Kʼoa nga rey kinikao Jesús nga nó 1914, je Na̱i kʼoati tsakʼétʼale je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi (Apocalipsis 12:17). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tojo tíbʼétʼaná ngatsʼiaa xi Jeobá tinixálee. Kʼianga si̱kinjelee, machjénní nga kuixkantʼakoaa kʼoa nga ñaki nʼio katasʼejna je kjoamakjainná. Kjoaʼmiya jebi jan koya tjínni xi kuitsoyaná josʼin kʼoéchjoalee yaoná je che̱nle Na̱i.

KʼOÉCHJOALEE YAONÁ JE KJOANGʼATOKON

4. Ánni nga kʼoabixónsíñá nga je Na̱i xi ngisasa nʼio ngʼakon.

4 Je Na̱i jésa xi ngisa nʼio ngʼakon. Ánni nga kʼoabixónsíñá. Kuinga kʼoakitso nga tsínle ʼnde je Jeobá nga koatexoma. Saʼnda tsakásjaile jmeni xi kisʼin kʼianga je katabʼétsʼoale chjota ʼndele nga Jeobá kʼoetsʼoale. Tojosʼin tiʼyaa, je Na̱i nʼio ngʼakon. Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee je Na̱i, machjénní nga kʼoéchjoalee yaoná je kjoangʼakon (tʼexkiai 1 Pedro 5:5).

5, 6. 1) A chʼaotjín nga tsjoa sʼe tokoán kʼiatsa jme xi nda kanʼia. 2) Tikʼaxki̱ kʼai je choa̱ xi faʼaitʼa Biblia xi bakó nga chʼaosʼin tíjna je kjoangʼakon.

5 Alikui chʼaotjín nga nda sʼe tokoán kʼoa nga tsjoa maná tsa nda kanʼia kʼoa tsa je xíngiaa xi nda kasʼín kʼoa tsa jme xi tjínle. Je pastro Pablo i kitsole je chjotale Cristo xi ya Tesalónica tsakatio: “Kjaínga matsjoanajin xi tʼatsaon yajinle naxinandále Niná, nga tjínno kjoatsejta, kʼoa makjainno nda tsa biyotjenngi kontrano, nda tsa kjoañʼai chjaʼao” (2 Tesalonicenses 1:4). Kuinga kʼoabixónsíñá nga ndatjín nga tsjoa sʼe tokoán kʼianga jmeni xi nda sʼín xi ngikʼa kʼoa jmeni xi nda nʼia ñá. Nda sʼe tokoán tʼatsʼe jña kitjenñá, jñani tsaan kʼoa xi tʼatsʼe familianá (Hechos 21:39).

6 Tonga tsa ngʼakon koaan chʼaosʼin kuiyokoaa je miyoná kʼoa saʼnda tsín timiyoná koanni je Jeobá. Kʼiatsa ngʼakon koaan tochale tsín sa̱sénná tsa kjoafaʼaitsjen kʼoainá kʼoa tochʼa̱sjengiaa (Salmo 141:5). Je chjota xi ngʼakon nʼio bʼasjengʼa yaole kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa nʼio male tikʼoajinni xi ngikʼa. Je Jeobá jtike je chjota xi kʼoakjoan (Ezequiel 33:28; Amós 6:8). Tonga je Na̱i nʼio tsjoa sʼele nga ngʼakon ma je chjota. Nʼiojin tsjoa koanle kʼianga ngʼakon koan je Nemrod, je faraón kʼoa kao Absalón (Génesis 10:8, 9; Éxodo 5:1, 2; 2 Samuel 15:4-6). Je Caín kʼoati ngʼakon koan. Ñandia kʼianga jngo kjoafaʼaitsjen kitsjoale je Jeobá tonga likui tsakʼaʼén. Xíjin koan kʼoa alikui kini ninga koa̱njngijée ngixko̱n Jeobá. Kʼoa kuinga tsín timiyole Jeobá koansíni (Génesis 4:6-8).

7, 8. 1) Jñá nroani nga chʼasjengiaa josʼin tsen yaole xíngiaa. 2) Ánni nga nʼio nkjín chjota xi bʼasjengisíni josʼin tsen yaole xi ngikʼa. 3) Ánni nga nʼio xkón tíjnasíni tsa kjoangʼakon sʼe̱ ya jinjtín.

7 Síkiʼaon xínkjín chjota kʼianga ngʼakon ma. Tobʼelañá, nʼio nkjín chjota xi bʼasjengi xínkjín josʼin tsen yaole. Je chjota xi kʼoakjoan kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni je xi kjaʼaísʼin tsen yaole kʼoa tsa maije̱ kʼoatso nga tongóson sʼín je xi tongóson sʼin tsen yaole kʼoa ngóson kjoan. Ánni nga kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼasíni chjota. Kuinga ngʼakon kʼoa kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi ngikʼa. Kʼianga kʼoakjoan je chjota yaa nroani nga kjan, nga kjoajchán batío kʼoa nga jngo jtín chjota síkʼien.

Kʼianga kjoangʼakon sʼe ya jinjtín alikui nyʼán biyoaa

8 Ya jinnaxinandále Niná alikui tjínnele kʼoakoa̱n. Tonga tsa ʼyani xi kjoangʼakon tjínle, tochale sʼe̱ kjoachobati kʼoa tse kjoa kuichomani. Kʼoakoan kʼa je chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga siglo 1. Kuinga i̱ kitsosínile je Santiago: “Jñá nroanino kjoajchán kjoasi” (Santiago 4:1). Kʼiatsa chʼa̱sjengiaa xi kjaʼaí kʼoa tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa ngʼa tiyoaa tikʼoajinni je, tsakui nichxin kui kʼoasʼiaan kʼoa tsakui kʼoakʼuínleje̱ jmeni xi nʼio sikiʼaon (Proverbios 12:18). Kʼianga kjoangʼakon sʼe ya jinjtín alikui nyʼán biyoaa.

9. Jósʼin basenkaoná Biblia nga tsín ngʼakon maa kʼoa nga tsín kʼoasʼin nikjaʼaitsjeen tsa ngisa ngʼa tiyoaa tikʼoajinni xi ngikʼa. (Chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi.)

9 Ya Biblia basenkaoná nga tsín ngʼakon maa kʼoa nga tsín ngisa ngʼa chʼasjee yaoná tikʼoajinni xi ngikʼa. Tobʼelañá, ya Proverbios 16:5 kʼoatso kʼianga je Jeobá jtike “toʼyani xi kjoangʼakon tjínle ni̱ma̱le”. Kʼoa ya Hechos 17:26 kʼoatso kʼianga tojngo chjota kisinda Niná kʼoa nga ya jaʼaini ngatsʼi je chjota. Kuinga kʼoabixónsíñá nga tongósoán ngatsʼiaa nga̱ yaa Adán jaʼaiñá. Kʼoa kuinga tsín kixi tíjnasíni tsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen kʼiatsa tjín chjota xi ngisa ngʼa tjío tikʼoajinni xi kjaʼaí. Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga ngisa ngʼa tijna tikʼoajinni xi ngikʼa xi kjaʼaí sʼin tsen yaole kʼoa tsa xin naxinandále”. Kʼiatsa kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen, jejin Na̱i kʼoaiʼndelee kʼoa tsínjin titsjoacha koa̱nñá xíngiaa kʼoa tsínjin tijtín kuiyoñá (Juan 13:35). Tonga tsa mená si̱kinjelee je Na̱i, kʼoénelee yaoná nga tsín ngʼakon katamaa (Proverbios 16:18).

KʼOÉCHJOALEE YAONÁ TʼATSʼE XI TJÍN SONʼNDE KAO TʼATSʼE TAO̱N

10, 11. 1) Jméni xi sʼín je Na̱i kʼianga mele nga kui katamatsjoachaa xi tjín sonʼnde. 2) Jméni xi koantʼain je Demas kʼianga kui koantsjoake xi tjín sonʼnde.

10 Jé Na̱i tíbatéxomale sonʼnde xi tiyoaa ndʼaibi (Juan 12:31; 1 Juan 5:19). Nʼio nkjín koya jmeni xi tjín sonʼnde je xi chʼaotjín. Je Na̱i kui síchjén jmeni xi tjín sonʼnde nga kui si̱metokoán kʼoa nga kuitjátoné kjoatéxomale Niná. Je Na̱i koasjaile josʼin nga ngisa katamatsjoachaa xi tjín sonʼnde kʼoa nga tsín tinanda kʼoénenilee yaoná nga si̱tjosonlee je Jeobá (tʼexkiai 1 Juan 2:15, 16).

11 Kʼoakoan kʼa je chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga siglo 1. Tobʼelañá, jngo chjotale Cristo tsakʼejna xi Demas tsakʼin je xi tsakasenkao je Pablo. Tonga je Pablo kʼoakitso nga kitsjionkon je Demas nga kui ngisa koantsjoake xi tjín sonʼnde (2 Timoteo 4:10). Jmékjoánni xi nʼio koantsjoake je Demas. Alikui kʼoatso ya Biblia. Tsakui nichxin tao̱n ngisa koantsjoake tikʼoajinni je xále Jeobá. Kʼianga kʼoakisʼin, nʼio tse kjoanda kisicha nga tsín ti Jeobá kisixánile. Toxitsjoa jme xi kisʼin. Jme xi tjín sonʼnde alikui mangóson jokji kjoanda tsjoále tsakai je Jeobá (Proverbios 10:22).

Alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nʼio chjíle nga tao̱n si̱kinjee tikʼoajinni nga miyole Jeobá koaan

12. Jméni xi sʼín je Na̱i nga kui síchjén jmeni xi nimetokoán.

12 Kʼianga chjotale Cristo maa, toxá tjínnenile nga kuijnyíʼaa je familianá (1 Timoteo 5:8). Xi ijngosani, ʼyañá kʼianga kui xi mele je Jeobá nga nda kuiyoaa. Kuinga ʼyañá nga̱ yaa kisikatío je Adán kao Eva jngo ʼnde jñani naskánachon (Génesis 2:9). Tonga je Na̱i kʼoati koa̱nle kʼoasikaoná jokisikao je Demas, nga kui sichjén jmeni xi nimetokoán. Koaanle kui sichjén je “kjoachʼanacha xi tsʼe kjoanyiná” (Mateo 13:22). Kui xi mele nga kʼoasʼin katamakjainná nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa nʼio tse tao̱n kuinje̱ná kʼoa tsa nʼio nkjín tsojmi kuindá. Tsakui koa̱nkjainná, si̱chañá jmeni xi ngisa nʼio chjíle, nga miyoná mani je Jeobá. Je Jesús i kitso: “Niʼyajin xi jao naile ma síxále. Kʼoa jtike koa̱n jngo, kʼoa xijngo tsjoake, kʼoa koaitʼale jngo kʼoa xijngo chʼao skoe̱kon. Alikui koa̱n nixálao nga jao, Niná kao kjoanyiná” (Mateo 6:24). Kʼiatsa kui tao̱n ngisa nʼio timangínñá, choʼndalee kjimaa kʼoa alikui koa̱n si̱xálee Jeobá. Kʼoa kui xi mele je Na̱i nga kʼoasʼiaan. Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee, alikui koa̱n kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga ngisa nʼio chjíle nga tao̱n si̱kinjee kʼoa nga tsojmi kuindá tikʼoajinni nga miyole Jeobá koaan (tʼexkiai 1 Timoteo 6:6-10).

KʼOÉCHJOALEE YAONÁ JE KJOACHAJNGI

13. Jósʼin síkjaʼaitsjen chjota ndʼaibi xi tʼatsʼe kjoabixan.

13 Ijngosa che̱n xi síchjén je Na̱i kui kjoachajngi. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin síkjaʼaitsjen kʼianga tsín timachjénni nga kixi koa̱nle xínkjín chjota kʼoa nga kuixankao xínkjín nga̱ tsín ndaí síkatío. Tobʼelañá, jngo chjoón xi faʼa ya telebisión kʼoakitso nga nijngojinla chjota xi kixi male xínkjín kʼoa nga tsín be tsaʼya xi kʼoasʼín kʼoa xi mele kʼoasʼin. Kʼoa jngo chjota xi tojo ya faʼa ya telebisión kʼoakitso nga tsín koa̱n tojngo chjota kuijnakoaa tokʼia saʼndani. Je Na̱i ñaki nʼiojin tsjoa sʼele nga kʼoatso chjota xi nʼio ʼyale, nga chʼaosʼin nchja̱ni xi tʼatsʼe kjoabixan, nga̱ tʼatsʼe Niná tínroani kjoatjao jebi. Kui xi mele je Na̱i nga chʼaosʼin katabatio xi jechixan. Kʼiatsa mená nga si̱kinjelee, tjínnele kʼoatisʼin jchatokoán je kjoabixan josʼin bekon Jeobá.

14, 15. Kʼiatsa kjoachajngi kjimametokuin, jmé xi koa̱n sʼiain.

14 Je xi sʼa tjíotoje kao xi jechixan machjénní nga nʼio koatio nga tsín kjoachajngi jtsaojin ninga tsín choa ñʼai tíjna. Tobʼelañá, je xi sʼa xti nʼio nrʼoéle je xti xi ñatjen tjíotsoma skuela kʼianga ngʼa bʼasje yaole nga fayokao toʼyani xi mele. Kʼoati nrʼoéle nga kui bʼasjengʼani yaole nga síkasénle mensaje kao foto xínkjín xi kjoachajngi tjenkao. Tjínkʼa naxinandá xi kʼoatso nga ya mangóson pornografía xi xtiʼndí faʼaitʼa je mensaje xi síkasénle xínkjín je xti. Xi ijngosani, ya Biblia kʼoatso nga je xi kjoachajngi sʼín “bajngi jée xi titʼatsʼeni yaole” (1 Corintios 6:18). Nʼio nkjín chjota xi biya kʼoa xi tse kjoañʼai faʼá xi totʼatsʼe chʼin xi bakinle kʼianga fayokao xínkjín. Kʼoa je xti xi fayokao xínkjín kʼianga kje bixanjin me ngatsʼi nga skanni kʼoamanile. Nʼio nkjín libro, pelíkula kao canción xi kʼoatso nga tsín jme xi koa̱nná tsa kuitjátoné je kjoatéxomale Niná. Tonga alikui kʼoatjín jotso. Kʼiatsa tsín si̱kuindaa yaoná tochale jtsaojiaan “kjoachʼanachale jée” (Hebreos 3:13).

15 Kʼiatsa kjoachajngi kjimametokuin, jmé xi koa̱n sʼiain. Ali tokjoaskájin mali (Romanos 7:22, 23). Tʼetsʼoalai Jeobá kʼoa tijélai nganʼio (Filipenses 4:6, 7, 13, TNM). Tisenxinlai jmeni xi kui ska̱nijinli (Proverbios 22:3). Kʼoa kʼianga jetíjnabasenli nga koa̱n kʼoasʼiain, tokjoan chʼa̱sjengi (Génesis 39:12).

16. 1) Jmé xi kisʼin Jesús kʼianga mele Na̱i kʼoanachale. 2) Jmé xi bakóyaná choa̱le Jesús.

16 Jmé xi kisʼin Jesús kʼianga mele kʼoanachale je Na̱i. Alikui kitsjoaʼnde nga tsakʼanachale je Na̱i kʼianga tjín xi kitsjoatʼale. Saʼnda tsínkui kisikʼaitsjen jme xi kitsjoatʼale. Tosa kjitʼanangi kui kʼoakitso jme xi tso je Énle Niná, kitsole: “Tjítʼa” (tʼexkiai Mateo 4:4-10). Jmé xi tsoyaná jebi xi tʼatsʼe Jesús. Je Jesús nʼio nda be jotso Énle Niná. Kuinga kjitʼanangi jaʼaitsjensínile jotso kʼianga koa̱nmele Na̱i nga kʼoanachale. Tsa mená nga si̱kinjelee je Na̱i, tjínnele kʼoénelee yaoná nga tsín kjoachajngi sʼiaan (1 Corintios 6:9, 10).

TOSI TONDA KUIXKANTʼAKOAA CHE̱N XI BATÍO JE NA̱I

17, 18. 1) Jmésani che̱n xi síchjén je Na̱i. 2) Ánni nga tsín tokʼoamasíniná jme che̱n xi síchjén. 3) Jmé xi koa̱nle je Na̱i. 4) Ánni nga nda bʼéni tokoán nga tsín jme kjoachoya tjínle je Na̱i.

17 I̱ kjoaʼmiya jebi jan koya che̱n xi síchjén Na̱i kaʼyaa. Kui je kjoangʼakon, jme xi tjín sonʼnde kao tʼatsʼe tao̱n kʼoa kao kjoachajngi. Tonga nkjínsa che̱n síchjén je Na̱i. Tobʼelañá, tjínkʼa ndsʼee xi batiochjoale xínkjín, xi tsín sasénle nga Jeobá síxále. Kʼoa tjínkʼa ndsʼee xi besin je xi ñatjen tjíotsoma skuela. Kʼoa tjínkʼa xi ya tjío jñani tsín tsjoáʼnde je chjotaxá nga sakóyason. Alikui tokʼoamaná nga kʼoachon, nga̱ je Jesús tongini kʼoakitso nga kʼoakoa̱ntʼeen, kitso: “Koa̱njtikeno ngatsʼi xi totʼatsʼan, tonga je xi jchókjoale jo saʼnda nga kjoetʼani, jebi kuitjontjainí” (Mateo 10:22).

Je Na̱i alijme kjoachoya tjínle (Chótsenlai párrafo 18)

18 Jósʼin si̱kinjelee je Na̱i. Je Jesús kʼoakitso nga kuitjo̱ntjé kʼiatsa ska̱ná saʼnda nga kjoetʼa (Lucas 21:19). Je chjota alikui koa̱nle nga tondiaa sikʼienná. Kʼianga kixi koanngíntʼalee je Niná, aliʼya xi kʼoechjoaná nga miyole koaan (Romanos 8:38, 39). Kʼoa tsa kixi kjimaa kʼianga kuiyá, tojo tsín je Na̱i sikinjená, nga̱ je Jeobá sikjaʼáyaniná (Juan 5:28, 29). Tonga jmé xi koa̱nle je Na̱i. Kʼianga jeni̱kjeson sonʼnde jebi, je Cristo jngo jmi nó sikʼéjnaʼyanʼio je Na̱i, kʼoa nga kʼia, aliʼya xi tijo sikaoni (Apocalipsis 20:1-3). Xijekoa̱n, je Na̱i si̱kʼéjnandaíní kʼoa ijngokʼa kʼoanachale chjota. Kʼoa xijekoa̱n kʼiaa nikʼien (Apocalipsis 20:7-10). Tojo sʼin tiʼyaa, je Na̱i alijme kjoachoya tjínle. Tonga ji tjínli kjoachoya. Kuinga tosi tonda tʼenesínilai yaoli nga tixkantʼakoai je Na̱i kʼoa tosi tonda titajai kjoamakjainli. Koaan si̱kinjelai je Na̱i.