Ir al contenido

Ir al índice

“Je kjoabitjontjaino nroachrian”

“Je kjoabitjontjaino nroachrian”

“Chótsenngʼao, kʼoa chjómitjaon jko, nga̱ je kjoabitjontjaino nroachrian.” (LUCAS 21:28)

KJOAJNDA 49, 43

1. Jméni xi koan ya Jerusalén kʼianga nó 66. (Chótsenlai sén xi faʼaitʼa ibi.)

KʼIANGA nó 66, jngo chjotatítjonle sondado romano xi Floro tsakʼin nʼio tse tao̱n kisiché ya yo̱ngo̱ Jerusalén. Je chjota judío nʼio koanjtile kʼoa nʼio nkjín sondado romano kisikʼien kʼoa yátsʼin tsakinyále je naxinandá Roma. Saʼnda tsín jan sá kichomani, kʼianga je xi tíbatéxoma ya Roma xi Cestio Galo tsakʼin kante jmi sondado kisikasén nga kichokationdai naxinandá Jerusalén. Je chjota judío xi yátsʼi̱n tsakinyá yaa ki jña tíjna je yo̱ngo̱ nga tsín ʼya xi josikao. Tonga je sondado romano yaa kichokaʼngingi je xjáo xi kjindai naxinandá jñani tíjna yo̱ngo̱. Je chjotanaxinandá nʼio kitsokjon. Kʼiatsa yalani tijnai ji, jókisʼe tokuin.

2. 1) Jméni xi tsakʼinle nga sʼin je chjotale Cristo kʼianga skoe̱ nga jetjín xi kuichokationdai ya Jerusalén. 2) Jósʼin kitjoni ya naxinandá Jerusalén je chjotale Cristo.

2 Tonga je Jesús tongini tsakájinkon je chjotale jmeni xi koa̱n. Kitsole: “Kʼia nga jchao Jerusalén, nga tjíochjoandaile sondado, jchaoʼni nga kuixo̱ya xítí. Kʼia je chjota xi tjío ya Judea, katamanga ya jinjñá, kʼoa je xi tjío ngabasenle Jerusalén, kʼoati katafixin” (Lucas 21:20, 21). Tonga tsa sondado tsakationdai je naxinandá, jósʼin kitokani. Je Jesús kʼoakitso nga kjuinroajen je nichxin, xi tsonile, nga sʼe̱jñáʼnyo nichxin (Mateo 24:22). Kʼoa kʼoakoan. Je sondado romano toxijña kini. Kʼoa je chjotale Jesús koan kʼoakisʼin jotsakʼinle kʼoa yaa tsanga ya jko̱nindo. * Kʼianga nó 70, je sondado romano ijngokʼa kicho ya Jerusalén kʼoa kisikjeson je naxinandá. Tonga je xi kisitjosonle Jesús kitjontjaile yaole.

3. 1) Jmé kjoa xi jeme kuiyojiaan. 2) Jméni xi koakoyaná kjoaʼmiya jebi.

3 Jmeni xi kitso Jesús nga sʼin je chjotale kʼoati koa̱nchjénná nichxin xi tiyoaa ndʼai. Kʼoati mangóson je kjoa xi jeme kuitjátojiaan tsanda ñá. Jmé kjoani. Kʼianga toxijña kjoaʼaí “kjoañʼai” xi nʼio tse. Kʼianga kʼoakitsole Jesús je chjotale jmeni xi koa̱n ya Jerusalén kʼoa jmeni xi tjínnele sʼin je chjotale, kʼoati kui xokitsole jmeni xi koa̱n nichxin xi tiyoaa ndʼaibi (Mateo 24:3, 21, 29). Kʼianga siglo 1, je chjotale Cristo xi kixi koan kitjontjaile yaole kʼianga kichonikje Jerusalén. Kʼoa nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, “nkjín mani chjota” xi kjoaʼatojin tjínkon kʼianga si̱kjeson je sonʼndele Na̱i (tʼexkiai Apocalipsis 7:9, 13, 14). Kʼiatsa mená kuitjátojin tjínkoaan, nʼio machjén nga katamajinná jmeni xi koa̱n. Kjoaʼmiya jebi kui koakoyaná jmeni xi jeme koa̱n kʼoa jmeni xi tjínnele sʼiaan.

JÓSʼIN KOAITSʼIANI JE KJOAÑʼAI XI NʼIO TSE

4. Jósʼin koaitsʼiani je kjoañʼai xi nʼio tse.

4 Je kjoañʼai xi nʼio tse kʼiaa koaitsʼiani nga si̱kjeson ngatsʼi je relijión ndiso. Je Biblia “Babilonia xi nʼio je, xi na̱le chjotachajngi” tsole je relijión ndiso (Apocalipsis 17:5-7). Ánni nga chjoónchajngi tsosínile. Kuinga tsín kixi tjíofitʼale Niná je chjota xi nyatítjonle. ʼNdele nga je Jesús kao Chjotaxále Niná tsjoánganʼiole tosa to chjotaxá sonʼnde tsjoánganʼiole. Kʼoa kʼoati tjíobʼasjengi jmeni xi bakóya je Biblia tojoni nga katasʼele nganʼio xi tsʼe chjota polítiko. Alikui tsje tíjna josʼin tjíobexkón Niná, alikui kʼoatjíosʼín jotjíosʼín je chjotale Cristo xi ya koai ngʼajmi (2 Corintios 11:2; Santiago 1:27; Apocalipsis 14:4). Tonga ʼyáni xi sikjeson ngatsʼi je relijión ndiso. Je Biblia kʼoatso nga je xosʼin “je nra̱ xi te mani” xi tsʼe je cho̱ xi ní kji. Je cho̱ jebi jé tsoyanile Naciones Unidas, kʼoa je nra̱le xi te mani jé tsoyanile ngatsʼi je chjotaxá xi tsjoánganʼiole jtín jebi. Tojo tso ya Biblia jé Jeobá xosʼin nga je Naciones Unidas sikjeson ngatsʼi je relijión ndiso (tʼexkiai Apocalipsis 17:3, 16-18).

5, 6. Kʼianga ni̱kjeson je relijión ndiso, jósʼin ʼyañá nga tsín ni̱kjeson ngatsʼi chjota xi ya tjíojin.

5 Kʼianga si̱kjeson je relijión ndiso, a kuiyá ngatsʼi je chjota xi ya tjíojin. Mai. Ánni nga maisíni. Kuinga je profeta Zacarías jetongini kʼoakitso kʼianga jngo chjota xi ya tíjnajin je relijión ndiso xi i̱ kuitso: “Ali tsa profetajian. To tsojmi bʼentje, jngo chjota tsakatsena nga sʼa xtia. Kʼoa tsa tjín xi i̱ kuitsole: Ánni nga kʼoasʼin kitsinʼaonsíni sonxjali. Kʼoa je i kuitso: Yaa kinikiʼaonna ya niʼyale miyona” (Zacarías 13:4-6). Kui xi tsonile testo jebi nga tjínkʼa je chjota xi nyatítjonle je relijión xi kʼoakuitso nga tsínkʼia ya tsakatiojin je relijión ndiso.

6 Jméni xi koa̱nle je naxinandále Niná kʼianga jetínikjeson je relijión ndiso. Je Jesús i kitso: “Kʼoa tsa je nichxinbe tsín tsa kjuinroajen, nijngojin chjota xi kuitjontjai, tonga xi tʼatsʼe je xi kitjojin je nichxinbe kjuinroajen” (Mateo 24:22). Kʼianga siglo 1, kinroajen je nichxin nga kichonikje Jerusalén, xi tsonile, kisʼejñáʼnyo choatse nichxin. Kʼoa kui xi tsakinyakao nga koan tsakanga je xi kitjoejin, xi tsonile, je chjotale Cristo xi koai ya ngʼajmi. Kʼoati koa̱n nichxin xi tiyoaa ndʼaibi. Je kjoañʼai xi nʼio tse sʼe̱jñáʼnyo choatsele, xi totʼatsʼe je Chjotale Cristo xi koai ya ngʼajmi. Je Jeobá alikui tsjoáʼnde nga ni̱kjeson je naxinandále. Kuinga jñá koa̱nchon choatsesíni nga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse.

NICHXIN NGA CHÓTʼAYAKAONÁ KʼOA NGA SIJÉ KUENTA NINÁ

7, 8. 1) Kʼianga sʼe̱jñáʼnyo nichxin nga tínikje je relijión ndiso, jméni xi sʼiaan. 2) Kʼianga kui nichxin, ánni nga tsín koa̱nngósonsíñá kao je chjota.

7 Kʼianga jesi̱kjeson relijión ndiso tjínnele koakoá tsa ñaki kjoaixi nga tsjoachaa je Jeobá. Me ngatsʼi chjota nga ya koasjai nganʼio ya “ngina̱xi̱ xi tjíojin jñájchá”, xi tsonile, je jtín xi tjío sonʼnde (Apocalipsis 6:15-17). Tonga ñá jé nganʼiole Jeobá kjoásjee nga koasenkaoná. A koaan kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kʼia choʼndale Jeobá koa̱n je chjota. Mai. Ya Jerusalén, kʼianga kisʼejñáʼnyo je nichxin, me ngatsʼi je chjota judío nga tsín chjotale Cristo koan. Je xi jechjotale Cristo ma nga kui nichxin jé Jesús kisitjosonle kʼoa kitjoo ya naxinandá. Tikʼoasʼinni ndʼaibi, kʼianga sʼe̱jñáʼnyo nichxin nga tínikjeson je relijión ndiso nʼiojin tokʼa xi ya koaijin je relijión xi ñaki kixi tíjna. Nga kui nichxin, ñá xi choʼndale Jeobá maa tjínnele koakoá nga tsjoachaa je Jeobá kʼoa nga bʼainganʼiolee xi ya koai ngʼajmi (Mateo 25:34-40).

8 Kʼoa jméni xi koa̱n nga kui nichxin. Alikui ʼyaa. Tonga nʼiojin ñʼai koa̱nchon kʼoa tsakui nichxin si̱katioá jmeni xi tjínná. Ya Jerusalén, je chjotale Cristo kisikatío je niʼyale kʼoa tse kjoa jaʼatojin nga kitjontjaile yaole (Marcos 13:15-18). Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A tijnandaña nga sikatíoa je tsojmi xi tjínna. A tijnandaña nga kʼoasʼian tojmeni nga kixi kjuítʼale je Jeobá”. Nga kui nichxin, ñaki toñá ñá xi je Jeobá kʼoétsʼoalee ninga tojme xi koa̱n, tojo kisʼin je profeta Daniel (Daniel 6:10, 11).

9, 10. 1) Jmé énni xi kʼuínyasoán kʼianga jetíjna kjoañʼai xi nʼio tse. 2) Jósʼe̱ kon je chjotakontraná nga kʼuínyalee én jebi.

9 Kʼianga kjoaʼaí kjoañʼai xi nʼio tse, alikui tikui “je énnda xi tʼatsʼe je kjoatéxomale ngʼajmi” kʼuínyasonñá. Ánni. Nga kʼia toje jaʼato nga kui én tsakʼinyasoán. Nga̱ toje “kjoetʼa” jmeni xi chon (Mateo 24:14). Je xi kʼuínyaa nga kui nichxin kuiní nga kjoaxkón kjoaʼaíne chjota kʼoa kjoanʼiojin machjén nga kʼoasʼiaan. Tsakui nichxin kui kʼuínyasoán nga jesi̱kjeson sonʼndele Na̱i. Ya Apocalipsis 16:21 kʼoatso nga jngoyale jtsílao̱ tjíotsaone koa̱nle chjota kʼoa kuinchja̱ʼaonle Niná.

10 Kʼianga kjuinrʼoé chjotakontraná én jebi, jókoa̱nle. Je Ezequiel kʼoakitso jmeni xi sikjaʼaitsjen je naxinandá xi jngo jtín mani xi Gog xi tsʼe Magog ʼmi. I kuitso: “Kjuíminrʼoeña je naxinandá xi totíjnajinsén. Kjuinroaneña je xi tsín xkón tjío, xi tsín jme kjoa tjínle, ngatsʼi xi totjíojinsén xi tsín jme xjáo kjindai naxinandále, xi tsínle yá xi bátʼa xo̱ntjoale kʼoa xi tsínle xo̱ntjoa”. Je Ezequiel kʼoakitso nga je Gog koa̱nmele kʼoetʼale choʼndale Niná nga̱ skoee nga “nkjín naxinandáyʼai tísʼexkóni, je xi tísʼele kjoanyiná kao ʼnde, je xi ya tjío ya ngabasenle sonʼnde” (Ezequiel 38:10-12). Je choʼndale Niná yaa koatio “ya ngabasenle sonʼnde”, xi tsonile, nga skoe̱ ngatsʼi chjota nga tsín mangóson kao chjota xi kjaʼaí. Je naxinandá alikui koa̱njele kon nga kʼoetʼale je xi ya koai ngʼajmi kao je xi ya tsjoánganʼiole.

11. 1) Jméni xi koa̱n kʼianga jetíjna je kjoañʼai xi nʼio tse kʼoa a ñatjen kʼoakoa̱n. 2) Kʼianga skoe̱ “choa̱” xi sʼe̱ je chjotakontrale Niná, jósʼin.

11 Jméni xi koa̱n nga koa̱nni. Ya Biblia kʼoatso nga nkjín koya jmeni xi koa̱n, tonga alikui kʼoatso josʼin koai chʼin chʼin. Tsakui nichxin tjío kjoa xi ñatjen kʼoakoa̱n. Kʼianga kinchja̱ni Jesús nga kjoetʼa je sonʼndele Na̱i, i kitso: “Kʼia sʼe̱ choa̱ tsʼe tsʼuí, tsʼe sá, tsʼe niño, kʼoa i̱ sonʼndebi kjoaba sʼe̱le ngatsʼi naxinandáyʼai, nga i̱ nga ján kʼoejta josʼin nʼio fane ndáchikon kao ndáxóle. Koa̱nʼinda chjota xi tokui kjoajkonbe, kʼoa xi skóyale je kjoabe xi kjoaʼaínele i̱ sonʼndebi, nga̱ je lʼí xi tjínle nganʼio ngʼajmi jtínyani. Kʼiaa skoe̱ ʼndíle chjota xi kjoaʼaíjin yojbi kao nganʼiole, kʼoa kao tse kjoajeya” (Lucas 21:25-27; tʼexkiai Marcos 13:24-26). Jméni “choa̱” jebi. A ñaki kʼoakoa̱n ya ngʼajmi jotso testo jebi. Tokʼiajin jchaa nga jekʼoakjima. Tonga ninga tsín ʼyaa jme choa̱ni jebi, je xi ʼyaa kuinga nʼio tso̱kjon je chjotakontrale Niná nga jekʼoakjima.

Alikui kuinókjoaan nga̱ ʼyañá nga je Jeobá kʼoasjentjainá (Chótsenlai párrafo 12 kao 13)

12, 13. 1) Jméni xi sʼin Jesús kʼianga kjoaʼaíni “kao nganʼiole, kʼoa kao tse kjoajeya”. 2) Jméni xi sʼin je Niná nga kui nichxin.

12 Jméni xi sʼin Jesús kʼianga kjoaʼaíni “kao nganʼiole, kʼoa kao tse kjoajeya”. Tsjoále kjoatjao je xi kixi koaitʼale Niná kʼoa kjoañʼai tsjoále je xi tsín kixi koaitʼale Niná (Mateo 24:46, 47, 50, 51; 25:19, 28-30). Jósʼinnile. I kitsosa: “Kʼia nga je ʼndíle chjota kjoaʼaíkao kjoajeyale, kʼoa kao ngatsʼi ánkjele xi tsje kao je, kʼia kʼoéjnason yáxilele kjoajeyale. Koa̱nxkó ngixko̱n nga je ngatsʼi naxinandá, kʼoa sikatío tʼaxin nga jngójngó kʼa, josʼín je xi koʼnda cho̱ síkatío tʼaxin barré, kʼoa tʼaxin tindso. Kʼoa je sikatío barré ngakixile, kʼoa tindso ngʼaskónle” (Mateo 25:31-33). Kui xi tsonile nga sijtsoʼa ngatsʼi je chjota. Kʼianga skoe̱ nga tsín kixi jngo chjota “tindso” sʼin skoe̱kon kʼoa kjoaʼaxinní tokʼia saʼndani. Kʼoa nga skoe̱ nga kixi jngo chjota “barré” sʼin skoe̱kon kʼoa tsjoále kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (Mateo 25:46).

13 Je Biblia kʼoatso kʼianga “skíʼndíaba ngatsʼi” je chjota xi “tindso” sʼin jchatokon nga skoe̱ kʼianga si̱kjeson (Mateo 24:30). Kʼoa jméni xi sʼin xi ya koai ngʼajmi kʼoa kao choʼndale Niná xi ngikʼa. Kui kʼoasʼin jmeni xi kitso Jesús: “Kʼia nga je kjoabi kʼoetsʼiakao nga kʼoakoa̱n, chótsenngʼao, kʼoa chjómitjaon jko, nga̱ je kjoabitjontjaino nroachrian” (Lucas 21:28).

KOA̱NFATEJON YA KJOATÉXOMALE NʼAILE

14, 15. 1) Jméni xi koa̱n nga jekʼoetʼale naxinandále Niná je Gog xi tsʼe Magog. 2) Jótsonile Biblia nga kʼoexkó Jesús “chjotale xi tsakjaʼájin” tso.

14 Jméni xi koa̱n kʼianga jekʼoetʼale naxinandále Niná je Gog xi tsʼe Magog. Ya Biblia kʼoatso nga Jesús “sikasén ánkjele, kʼoa kʼoexkó chjotale xi tsakjaʼájin, kʼoexkóni nga ño xi̱ngi̱le sonʼnde, kʼoa ngakijnda sonʼnde, kʼoa ngakijnda ngʼajmi” (Marcos 13:27; Mateo 24:31). Jósʼin tsoyanile én jebi. A kui xi tsonile nga kʼia tjoéjin je xi ya koai ngʼajmi. Mai. Axo kui xi tsonile nga je xi ya koai ngʼajmi xi tjíosa i̱ Sonʼnde tsa kʼia sʼe̱choa̱. Mai. Tongini sʼe̱choa̱ nga kjesa fitsʼiajin kjoañʼai xi nʼio tse (Mateo 13:37, 38; Apocalipsis 7:1-4). Jósʼin tínchja̱ni ya Biblia kʼianga kʼoakitso Jesús nga “kʼoexkó chjotale xi tsakjaʼájin” kitso. Kui xi kitsonile nga tsjoále kjoatjao nga koaikao ya ngʼajmi je chjotale xi ya bʼakaole (1 Tesalonicenses 4:15-17; Apocalipsis 14:1). Kʼiaa kʼoakoa̱n kʼianga tíbʼétʼale Gog xi tsʼe Magog je naxinandále Niná (Ezequiel 38:11). Kʼoa tojo kitso Jesús kʼiaa “koa̱nfatejon joni tsa ndoá, ya kjoatéxomale Nʼaile” je “chjotakjoakixi(Mateo 13:43). *

15 Nʼio nkjín chjota xi kʼoasʼin makjainle nga ñaki koa̱ntsen je Jesús nga kjoaʼaíkatéxoma i̱ Sonʼnde kʼoa nga koaikaosontsen chjota ya ngʼajmi. Tonga ya Biblia kʼoatso nga tsín koa̱ntsen je Jesús nga kjoaʼaí. Itso: “Kʼiaa koa̱ntsen choa̱le ʼndíle chjota ya ngʼajmi”. Je Jesús yaa “kjoaʼaíjinni yojbi ya ngʼajmi” (Mateo 24:30). Je Biblia kʼoati itso: “Je yao kao njínná likui koa̱n sʼe̱kjoatjaole kjoatéxomale Niná”. Kʼoa kʼoatso jmeni xi koa̱nle je xi ya koai ngʼajmi, itso: “Ni̱kʼantjaiyaná, xi ndi̱to̱nndi̱to̱n xi tojngo nikʼajtsoaa xkoaan, kʼia nga je xjao xi fetʼani kjoane” (tʼexkiai 1 Corintios 15:50-53). * (Tʼexkiai nota.) Je xi ya koai ngʼajmi, tojngo nikʼajtsoaa xkoaan, koai ya ngʼajmi tonga kui kʼoa̱ yao xi tsín matsen.

16, 17. Jméni xi títjon kjoanla koa̱n nga kjesa sʼejnajin kjoabixanle Barré.

16 Kʼianga jetjío ngatsʼi ya ngʼajmi je xi jngo siento kao ñachanño jmi mani, a kʼiaa sʼe̱jna je kjoabixanle Barré (Apocalipsis 19:9). Mai. Títjon kjoanla je Gog kʼoetʼale naxinandále Niná kʼianga tjíosa i̱ Sonʼnde xi ya koai ngʼajmi (Ezequiel 38:16). Jméni xi sʼiaan kʼianga kʼoetʼaná je Gog. Je Biblia itso: “Alikui jon kuixkaon kjoajchán jebi. Chjóao ʼndeno, ali tsa nikjanjion kʼoa chótsaon josʼin kʼoasjentjaino je Jeobá”. Kʼoa itsosa: “Ali tsa nokjonjion kʼoa ni yaonojin binyaxkónlao” (2 Crónicas 20:17). Tojosʼin jetsaʼyaa, kʼianga jetíbʼétʼaná je Gog kʼiaa koai ya ngʼajmi je chjotale Cristo xi ya bʼakaole. Jméni xi koa̱n nga koa̱nskanni. Ya Apocalipsis 17:14 kʼoatso nga je chjotakontrale Niná skaan kao “jé Barré”. Tonga je Barré kao “je xi tjíokao [xi] kʼoasʼin kinokjoale, [xi] kʼoasʼin kitjojin, kʼoa [xi] nʼiotʼakon” sikinje. Je Jesús kao xi jngo siento kao ñachanño jmi mani ya ngʼajmi kʼoasjentjai je naxinandále Niná.

17 Je kjoajchán xi tsʼe Armagedón kui jaʼaíntsjele Jeobá kʼoasjengʼa (Apocalipsis 16:16). Je xi “tindso” sʼin jchatokon sikjesonní. Alikui tisʼe̱ni kjoatsʼen i̱ Sonʼnde, kʼoa je chjotankjín kʼoangile yaole. Kʼoa nga jekjoaʼato je Armagedón kʼiaa sʼe̱jna je kjoabixanle je Barré, tojosʼin bakóya je libro xi tsʼe Apocalipsis (Apocalipsis 21:1-4). * (Tʼexkiai nota.) Je Jeobá koakole kjoatsjoachale je xi koatio i̱ Sonʼnde kʼoa nʼio tse kjoanda tsjoále. Ñaki jetichoyalee nga kjoaʼaí kjoanda jebi (tʼexkiai 2 Pedro 3:13).

18. Kʼianga jeʼyaa jmeni xi jeme koa̱n, jméni xi sʼiaan.

18 Kʼianga jeʼyaa jmeni xi jeme koa̱n, jméni xi sʼiaan. Je pastro Pedro jngo kjoafaʼaitsjen kitsjoa jotjínnele katamakjoaan. Tjínnele nga tsje kjuinkoaa yaoná, nga tsjoacha katamaa Niná kʼoa nga kixi kjuintʼalee. Kʼoa alikui si̱chajiaan nga tochoatsesa chale nga kjoaʼaí “nichxinle Niná”. Je Pedro i kitsosa: “Nga tichoyalao je kjoabi, jon xi tsjoake̱no, tixítíyalao yaono nga nda koanngínkao yaono, jméni nga koa̱nsjaisínino ngixko̱n Jesucristo, nga tsín jme kjoajndí tsín jme jée sʼe̱no, kʼoa nga nyʼán kuiyo” (2 Pedro 3:11, 12, 14). Kʼianga jchaxkoán je Jeobá alikui koa̱n kjoaʼmiya ndiso cha̱nisʼenjiaan jmeni xi makjainná kʼoa kʼoainganʼiolee je rey xi tjínle kjoanyʼán, je Jesucristo.

^ párr. 2 Chótʼai je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de abril de 2012, pájina 25 kao 26.

^ párr. 15 Nga kui nichxin, je yaole xi ya koai ngʼajmi, alikui ya koaikao ya ngʼajmi (1 Corintios 15:48, 49). Tochale tokʼoasʼin jcha yaole jokoan je yaole Jesús.

^ párr. 17 Ya Salmo 45 kʼoatso nga títjon kjoanla kjoajchán bʼéjna je rey kʼoa kʼiaa bʼéjna kjoabixanle nga jemani. Jebi kui xi basenkaoná nga ʼyaa jmeni xi títjon kjoanla koa̱n kʼoa jmeni xi koa̱n nga koa̱nskanni.