MOMANIMA 200 okualamba ovanthu ankho kavetavela kovipuka aviho viahonekwa mono jornale. Hono katupondola okutavela kovipuka aviho tutanga nevi tutala mo Internet. Mo Internete muahonekwa ovipuka ovinyingi, iya onomakina ovanthu vapangiya mbutukuatesako okuvasa ovipuka ovio. Ovipuka vimwe vapopiamo otyili, oviwa, kavipopi omapita, mahi ovinyingi omatutu, kavisilivila, iya otyiponga. Otyo tuesukisila okuholovona nawa etyi tutanga. Ovanthu vamwe vasoka okuti ovipuka viapakwa mo Internet ovityotyili, ine omokonda vevitumwa mo e-mail nomapanga avo. Hamwe vetavela ovipuka viapopiamo haunene inkha kaviakakele unene. Mahi Ombimbiliya itulondola okuti: “Kese munthu uhena onondunge utavela kese ndaka ipopiwa, mahi una walunguka unoñgonoka nawa apa maliate.”—Provérbios 14:15.

Tuna okulunguka opo tukale tyelikalela nomunthu wehena onondunge, utavela kovipuka aviho eiva. Tyina tualunguka, matutale nawa iya matutavela vala kotyipuka twii okuti otyili. Kamatuyondyua iya atutavela komahipululo omatutu tutanga mo Internete katyesukisile inkha tyikai nokutangwa novanthu ovanyingi. Oityi matyitukwatesako okulunguka? Tete, lipula: ‘Okuti ehipululo eli liatunda mo site iyumbwa onthumbi nokuiiwe novatumini? Ine liatunda mo site omu kese munthu apondola okuhoneka etyi asoka, ine o site yeheiwe? Pena o site imwe uyumba onthumbi ilekesa okuti otyipuka tyimwe omatutu?’ * (Tala onondaka pokatoi.) Ngotyo, “punga nawa.” (Provérbios 7:7) Inkha onondaka mbumwe mbumoneka ngoti ombo matutu, tyipondola ombo matutu umwe. Tupu, tyina wamatange otyipuka tyehekahi nawa konthele yavakuenyi, soka olie mapoloko ouwa inkha utyiyandyanesa iya omokonda yatyi umwe ahandela okutyiyandyanesa.

Ovanthu vamwe pamwe vatuma ovipuka ovipe veiva komanyina aeho eli motelefone yae ine omo komputadole avahasoko inkha etyi vatuma otyili umwe, ine okusoka oityi matyimonekapo tyina vamatumu. Hamwe valinga ngotyo mokonda vahanda  okutalwa nawa novanthu iya vahanda okutetekela okuyandyanesa etyi veiva. (2 Samuel 13:28-33) Mahi omunthu walunguka usoka konthele yetyi tyipondola okumonekapo. Mongeleka, otyo tyipondola okunyona enyina ewa liomunthu ine eongano.

Omunthu pamwe utuma etyi eiva ahatale vali nawa inkha etyi ekahi nokutuma otyili mokonda tyesukisa omuvo nononkhono. Usoka vali okuti ava mavatambula o mensagem, ovo muene mavakatala nawa. Mahi navo omuvo wavo wakolela. (Efésios 5:15, 16) Ngotyo opo wahatume ovipuka wahanoñgonokele nawa, otyiwa okusoka okuti, “Inkha ame ndyina ondima ndyipondola okutyituma?”

Lipula okuti: ‘Apeho ndyituma ono mensagem? Ndyihole okulivela mokonda otyipuka natuma kovanthu katyaviukile ine omatutu? Penale ou wamphopilile opo nahatume vali ono mensagem?’ Hinangela okuti inkha omapanga ove vena o e-mail, navo vapondola okuundapesa o internet iya kavesukisile okukuatesuako nove opo vatale ovipuka vesuka navio. Kamavahande okutambula ono e-mail ononyingi mbuna omahipululo omanyingi ayolesa, nono vidiu, nomalutalatu. Tupu haunongoko okutuma omalongomona Ombimbiliya angalavalwa. * (Tala onondaka pokatoi.) Iya hinangela okuti inkha wovolola, atange onoversikulu Mbombimbiliya, ine ulifuiika opo aave omakumbululo momaliongiyo, mapoloko vali ouwa tyipona okumutumikisa ono mensagem.

Oityi upondola okulinga inkha wamona otyipuka tyimwe mo internete tyipopia omatutu konthele yeongano lia Jeova? Liwa-liwa lityilika okutala omatutu oo! Wehetavele etyi vekahi nokupopia. Hatyiwako okutolela vakuenyi etyi watanga, ngotyo ita vakuenyi vekukuateseko mokonda omatutu oo apondola okuliyandyana. Inkha pena tyimwe wamona mo Internet tyekusukalalesa, ita ku Jeova ekuateso ukale nounongo iya otomphola novakuatate vapama motyili. (Tiago 1:5, 6; Judas 22, 23) Katyituhuvisa tyina ovanthu vapopia omatutu konthele yetu. Ovanthu vapopile omatutu konthele ya Jesus, iya Jesus walondolele ovalanduli vae okuti onondyale mbavo mambuvemonesa ononkhumbi, “nokukemba nokuvetendeleya, nokupopia ovipuka aviho ovivi konthele yavo.” (Mateus 5:11; 11:19; João 10:19-21)  Ngotyo, inkha umunongo nokusoka nawa, mokala tyafuapo oimbuka inkha omunthu ukahi nokukemba opo ayondye vakuavo.—Provérbios 2:10-16.

Tupu onthue tuna okulunguka tyina tupopia tyimwe tueiva konthele yovakuatate vetu, ine okupopia onongeleka tueiva. Tyipondola ha muvo waviuka wokutyipopia, ine hatyiwako okupopila vakuenyi tyimwe weiva namphila otyili. (Mateus 7:12) Mongeleka, hatyiwako okupopila vakuenyi otyipuka otyivi tueiva konthele yovakuatate vetu. (2 Tessalonicenses 3:11; 1 Timóteo 5:13) Ovipuka vimwe kavipopiwa. Hamwe hekulu uhanda vala okutyipopia ha nawa. Ngotyo tuna okukala nonthilo netyi vatokola okulinga, konthele yo ñgeni no nalupi mavetyipopi. Tyotyili, inkha tutyipopila vakuetu tyina nkhele hekulu ehenetyipopie, tupondola okulietela ovitateka ovinyingi.

Hono, ovipuka kavisete okuliyandyana katyesukisile inkha otyili ine omatutu, ankho otyiwa ine otyivi, ankho tyipondola okunumanesa omunthu ine tyipondola okumupaka motyiponga. Namphila watuma vala o mensagem komunthu wike, omunthu oo upondola okuituma kovanthu ovanyingi mouye auho, mokamuvo kehehi. Ngotyo lityilika okutuma liwa-liwa o mensagem, kovanthu aveho wii. Namphila ohole “itavela ovipuka aviho,” mahi hakuti tuanguanguana, onthue matulekesa okuti tutupu ounongo inkha tutavela vala ku atyiho ovanthu vapopia. (1 Coríntios 13:7) Onthue katupondola okutavela komatutu, ine ovipuka ovanthu vapopia konthele yeongano lia Jeova, no kuetyi ovanthu vapopia konthele yovakuatate vetu tuhole. Hinangela okuti vana vayandyanesa omatutu oo, vekahi nokuhambukiswa Satanasi Eliapu, “he younkhembi.” (João 8:44) Ngotyo, matulekesa okuti tuvanongo inkha apeho tusoka nawa-nawa konthele yo ñgeni matulingi novipuka ovinyingi tuiva ononthiki ambuho. Mokonda Ombimbiliya yati: “Vana vehena ounongo mavakapiñgana outyova, mahi vana vapunga nawa ovipuka mavakapiñgana enoñgonoko.”—Provérbios 14:18.