Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Jeova o Huku Woluembia

Jeova o Huku Woluembia

“Huku oluembia.”—1 JOÃO 4:8, 16.

OVIIMBO: 18, 91

1. Otyipi otyituwa tya Huku tyevilapo, iya oñgeni okutyinoñgonoka tyikukalesa?

OMBIMBILIYA itupopila okuti “Huku oluembia.” (1 João 4:8) Mahi oityi tyili-tyili tyihangununa? Oluembia kalulingi onthele yovituwa ovinyingi oviwa via Jeova. Otyo otyituwa tyae tyevilapo. Jeova utupu oluembia. Mahi oe oluembia. Oluembia lumulunda movipuka aviho alinga. Tupandula unene mokonda oluembia lualunda Jeova okutunga ouye auho novipuka aviho vina omuenyo!

2. Omokonda yatyi tuna onthumbi yokuti Huku utuhole? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

2 Jeova uhole ovipuka aviho atunga. Oluembia ena nonthue lutuavela onthumbi yokuti ehando liae pala ovanthu malifuisuapo monkhalelo yaviuka. Otyo matyietela ehambu liotyotyili vana vemutavela. Mongeleka, mokonda yoluembia, Jeova “wanaka onthiki yokukoyesa ouye auho nouviuki, menyina liomulume umwe aholovona,” Jesus Kristu. (Atos 17:31) Onthue tuna onthumbi yokuti ekoyeso olio malikalingwa. Ovanthu vokutavela, mavakakala nomuenyo omuwa pala apeho.

ETYI EHIPULULO LILEKESA

3. Inkha Huku ketuhole ñgeno omuenyo wakala ñgeni?

3 Oñgeni ovanthu ñgeno vakala inkha oluembia hatyituwa tyavilapo tya Huku? Ovanthu ñgeno vatualako okutumina vakuavo nokuhongiliyua na Satanasi, huku omukalavi nokuhena oluembia. (2 Coríntios 4:4; 1 João 5:19; tanga Revelação 12:9, 12.) Inkha Jeova ketuhole ovanthu ñgeno vetupu ekevelelo!

4. Omokonda yatyi Jeova ayeka onomphuki mbutyitukilepo outumini wae?

4 Etyi Satanasi atyitukilapo outumini wa Huku, tupu ahongiliya ovotate yetu votete okutyitukilapo Huku. Ketavelele outumini Wavilapo wa Huku wokutumina ouye auho. Satanasi wapopia okuti outumini wae ukahi vali nawa tyipona wa Huku. (Gênesis 3:1-5) Mokonda Jeova omunongo, aavela Satanasi okamuvo kehehi opo alekese inkha etyi apopia otyili. Mahi tyimoneka nawa okuti tyilinge ovanthu ine Satanasi ha vatumini ovawa.

Jeova katungile ovanthu nounongo wokulitumina aveke tyehena ehongolelo liae

5. Oityi ehipululo konthele yovanthu lilekesa?

5 Hono ouye ukahi nokuvilapo. Ovanthu valamba po 100 tyo nomiliau vaipawa movilwa vialingwa mokueenda kuomanima 100. Ombimbiliya yapopia konthele “yononthiki mbokuahulilako” okuti: “Onondingavivi no vomatutu mavakavilapo unene.” (2 Timóteo 3:1, 13) Ombimbiliya tupu ipopia okuti: “Jeova, ndyityii nawa okuti, ovanthu vetupu epondolo liokulihongolela ovo muene, vetupu epondolo liokuhongolela onomphai mbavo.” (Jeremias 10:23) Ehipululo lialekesa nawa okuti onondaka ombo ombotyotyili. Jeova katungile ovanthu nounongo wokulitumina aveke tyehena ehongolelo liae.

6. Omokonda yatyi Huku ayekelako ovivi?

6 Mokonda wayeka ovivi vitualeko okamuvo kehehi, Jeova tupu walekesa okuti outumini wae oo vala ukahi nawa. Komutwe wandyila, Huku makahanyaunako onondingavivi ambuho. Konyima, omapulo aeho konthele yonkhalelo yae yokutumina nohole, Huku mekeekumbulula momuvo waviuka. Huku upondola okuundapesa omahipululo ovanthu opo alekese okuti onomphuki mambuya okumanuako liwa-liwa. Iya ovivi kamavikakalako vali.

OÑGENI HUKU ALEKESA OLUEMBIA LUAE?

7, 8. Oñgeni Jeova alekesa oluembia lwae?

7 Jeova ulekesa oluembia lwae mononkhalelo ononyingi. Soka apa pelifwe ouye nouwa wao. Watunga ononthungululu ononyingi mbeliyapauka omikeka-keka. Tupu watunga ekumbi. Inkha kalingile ekumbi ñgeno kutupu otyipuka natyike tyifuima kombanda yohi. Ovipuka ovio aviho atunga vilekesa okuti Jeova oe wetutunga, iya vilekesa ovituwa viae, epondolo, nounongo, noluembia. Tyotyili, “ovituwa via Huku vihamoneka vimoneka nawa okupolelela kouye alo kovipuka ovikuavo. Tyetyi vinoñgonokelwa kovipuka atunga, tyilinge ononkhono mbae mbahapu, nokuti oe Huku.”—Romanos 1:20.

Jeova walinga ohi opo mukale ovanthu novinyama

8 Jeova walinga ohi opo mukale ovipuka vina omuenyo. Ovipuka aviho kombanda yohi vipola ouwa kovinyama no kovanthu. Huku walinga otyikunino tyimwe otyiwa opo ovanthu vakalemo iya eveavela olutu luhena onkhali opo vakale nomuenyo wahapu. (Tanga Revelação 4:11.) Tupu, “eveavela okulia , mokonda okankhenda kae katualako apeho.”—Salmo 136:25.

9. Namphila Jeova o Huku woluembia, mahi oityi eyele?

9 Jeova o Huku woluembia, uyele ovipuka ovivi. Mongeleka, o Salmo 5:4-6 ipopia konthele ya Jeova okuti: “Mokonda ove haveko Huku yokuhole ovivi . . . uyele ovanthu aveho valinga ovivi.” Tupu uyele “onongangala.”

ONTHYULILO YOVIVI IKAHI POPEPI

10, 11. (a) Oityi matyikalingwa no nondingavivi? (b) Oñgeni Jeova makayamba ovanthu vetavela?

10 Momuvo watyo, Jeova makamanako ovivi aviho mouye auho mokonda o Huku yoluembia iya uyele ovivi. Ondaka ya Huku ilaa okuti: “Onondingavivi mambukanyimuako, mahi vana vakevelela ku Jeova ovo mavakapiñgana ohi. Apa katutu ondingavivi kamaikakalako vali.” Onondyale mba Jeova “mambukanyimuako.”—Salmo 37:9, 10, 20.

11 Ondaka ya Huku tupu ilaa okuti: “Ovaviuki mavakapiñgana ohi, avakakalako apeho.” (Salmo 37:29) Ovanthu mavatualako nekolelo “mavakakala nombembwa onene.” (Salmo 37:11) Omokonda yatyi? Omokonda Huku yetu woluembia apeho ulingila ovipuka oviwa ovaumbili vae vekolelo. Ombimbiliya itupopila okuti: “Huku makasekuna ononkhuka momaiho avo, ononkhia, okulila, no nongembia kamavikakalako vali. Mokonda ovipuka ovio aviho mavikalamba.” (Revelação 21:4) Oo omuenyo omuwa maukapewa ovanthu vapanda oluembia lwa Huku!

12. “Ovaviuki” ovalie?

12 Ombimbiliya itupopila okuti: “Yunga una uhena onkhali nokutala nawa omunthu omuviuki. Mokonda komutwe makakala omuna-mbembwa. Mahi onondingavivi ambuho mambukahanyuako, iya ekevelelo liovanthu onondingavivi malikamanuako.” (Salmo 37:37, 38) “Ovaviuki ovovana” vanoñgonoka Jeova no Mona wae nokutavela okulinga ehando lia Huku. (Tanga João 17:3.) Jeova utyii okuti “ouye ukahi nokulamba, kumue nepeleyo liao, mahi una ulinga etyi Huku ahanda makalako apeho.” (1 João 2:17) Mokonda onthyulilo youye ikahi popepi, tyalumbanesa “tukevelele ku Jeova nokuendela mondyila yae.”—Salmo 37:34.

OTYILEKESO OTYINENE TYOLUEMBIA LWA HUKU

13. Oipi onkhalelo Huku alekesa oluembia lwae olunene?

13 Namphila tuvakuankhali, mahi tupondola okutavela ku Huku. Tupondola okukala noupanga wapama na Jeova mokonda yotyilikutila tyeyovo tya Jesus, otyilekeso tyoluembia olunene lwa Huku. Jeova waava otyilikutila tyeyovo opo ovanthu vetavela vakale nomphitilo yokuyovolwa konkhali nokononkhia. (Tanga Romanos 5:12; 6:23.) Jesus wali omukuatyili ku Huku mokueenda kuomanima omanyingi keulu, ngotyo Jeova ankho una onthumbi yokuti Omona wae matualako noukuatyili pano pohi. Mokonda o Tate yoluembia, Jeova wanumanene etyi atala ovanthu vatekula onya Omona wae. Nongotyo, Jesus noukuatyili aamena outumini wa Huku alekesa okuti omunthu wehena nkhali upondola okukala omukuatyili ku Huku namphila amoneswa ononkhumbi.

Mokonda yoluembia, Huku watuma Omona wae (Tala popalagrafu 13)

14, 15. Oityi ononkhia mba Jesus mbalingila ovanthu?

14 Namphila amonesilwe ononkhumbi, Jesus watuaileko nekolelo mu Huku iya ayakulila outumini wa Jeova. Onthue tupandula unene otyilikutila tya Jesus mokonda tyavela ovanthu omphitilo yokukala nomuenyo wahapu mouye omupe wa Huku! Apostolu Paulu wapopia konthele yoluembia Jeova na Jesus valekesa pokuava otyilikutila tyeyovo. Wati: “Tyetyi, puetyi nkhele tuvakuankhali, pomuvo wanakua Kristu wankhia mokonda yovanthu onondingavivi. Tyetyi, tyipuiya omunthu okunkhia mokonda yomuviuki. Mahi, ondalawa, tyafuile, omunthu upondola okumunkhila. Huku wetulekesa oluembia lwae ena nonthue, puetyi Kristu ankhia mokonda yetu, etyi ankho nkhele tuvakuankhali.” (Romanos 5:6-8) Apostolu João wahoneka okuti: “Moluotyo, oluembia Huku ena nonthue lualekeswa. Mokonda Huku watuma Omona wae wongunga pano pohi, opo tukamone omuenyo menyina liae. Oluembia omonkhalelo ei, hakuti onthue tuakala nohole na Huku, anthi oe wakala noluembia nonthue iya atumu Omona wae opo alinge otyilikutila tyononkhali mbetu.”—1 João 4:9, 10.

15 Jesus wapopia okuti “Huku una oluembia olunene novanthu, waava Omona wae wongunga, opo kese munthu ukala nekolelo mwe ahakanyimueko, mahi akakale nomuenyo wahapu.” (João 3:16) Namphila Jeova tyemuihamene unene, nongotyo waava Omona wae ngotyilikutila tyeyovo. Otyo tyalekesa oluembia olunene ena novanthu. Iya oluembia olo malutualako apeho. Paulu wahoneka okuti: “Ndyina onthumbi yokuti tyilinge ononkhia, ine omuenyo, ine onoandyu, ine omautumini, ine ovipuka vikahiko hono, ine ovipuka mavikeya, ine ononkhono, ine ovio keulu, ine ovio kuaya kohi, ine kese tyaetuako, natyike tyipondola okutuyapula mohole ya Huku, ikahi mu Kristu Jesus, Tatekulu yetu.”—Romanos 8:38, 39.

OUHAMBA WA HUKU UKAHI NOKUTUMINA

16. Ouhamba wa Mesia oityi, iya olie Jeova aholovona opo Akatumine?

16 Outumini wa Huku, Ouhamba wa Mesia otyilekeso otyikuavo tyoluembia Jeova ena novanthu. Ñgeni ngotyo? Jeova waholovona Omutumini uhole ovanthu iya wafuapo pala okutumina, Jesus Kristu. (Provérbios 8:31) Huku waholovona ovanthu 144.000 opo vakatumine na Kristu keulu. Tyina vatutiliswa, vatualako okuhinangela oityi ankho tyihangununa okukala omunthu nokumoneswa ononkhumbi. (Revelação 14:1) Puetyi ankho ekahi pano pohi, Jesus ankho upopia unene konthele Youhamba wa Huku, iya alongesa ovalongwa vae okulikuambela okuti: “Tate yetu keulu, enyina liove lisukukiswe. Ouhamba wove uye. Ehando liove lilingwe pano pohi, ngetyi lilingwa keulu.” (Mateus 6:9, 10) Tukevelela unene okufuisuapo kuomalikuambelo oo, tyina Ouhamba wa Huku wamaetela ovanthu ovipuka oviwa!

17. Eleka outumini wa Jesus no wovanthu.

17 Outumini woluembia wa Jesus welikalela unene noutumini wovanthu. Moutumini wovanthu muna ovilwa viaipaa ovanthu ovanyingi. Mahi Omutumini wetu, Jesus, utuhole unene iya uhetekela ovituwa oviwa via Huku, haunene oluembia. (Revelação 7:10, 16, 17) Jesus wati: “Endyuei kuame amuho mualemenwa, nokuaponwa, iya ame mandyimupameka. Lipakei okanga yange, nokulilongesila kuame, mokonda omutima wange wapoleya nokueliola, iya mamuvasi epameko pala omienyo vienyi. Mokonda okanga yange ongwa iya omutengi wange wapepuka.” (Mateus 11:28-30) Ou omulao woluembia!

18. (a) Oityi tyikahi nokulingwa tunde menima lio 1914? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

18 Ombimbiliya ilekesa okuti Ouhamba wa Huku wahimbika okutumina keulu mo 1914. Tunde opo, ovanthu vakamba kombalulo yavana mavakatumina na Jesus keulu, vekahi nokuongiyua, tupu “otyinyingi tyovanthu” mavakahupa konthyulilo youye uno, avanyingila mouye omupe navo vekahi nokuongiyua. (Revelação 7:9, 13, 14) Okuti otyinyingi tyovanthu vekahi nokuliyawisa unene hono? Oityi Huku ahanda kuvo? Onthele mailandulako maikumbulula omapulo oo.