Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

Longesha muanebe bua enzele Yehowa mudimu

Longesha muanebe bua enzele Yehowa mudimu

‘Witabuje bua muntu wa Nzambi atuyishe tshitudi mua kuenzela muana utualela.’​—BALUMBULUISHI 13:8.

MISAMBU: 88, 120

1. Ntshinyi tshivua Manoa muenze pakumvuaye ne: uvua ne bua kulua muledi?

MANOA ne mukajende bavua batuishibue ne: kabavua mua kulela to. Kadi dimue dituku, muanjelu wa Yehowa wakambila mukaji wa Manoa ne: uvua ne bua kulela muana wa balume. Bualu ebu buvua bubasankishe bikole! Pavua mukaji wa Manoa mumuambile lumu elu, wakasanka bikole. Kadi bu muvuaye ne bua kulua muledi, wakela kabidi meji bikole bua tshivua Yehowa mutekemene kudiye. Mmunyi muvua Manoa ne mukajende mua kulongesha muanabu bua anange Yehowa ne amuenzele mudimu mu tshikondo atshi tshivua bantu ba bungi mu Isalele benza malu mabi? Manoa wakalomba Yehowa bua amutumine kabidi muanjelu wende wamba ne: ‘Ndi nkusengelela ne: witabuje bua muntu wa Nzambi uwakutuma alue kutudi kabidi bua kutuyisha tshitudi mua kuenzela muana utualela.’​—Balumbuluishi 13:1-8.

2. Ntshinyi tshiudi natshi dijinga bua kulongesha bana bebe? Mmunyi muudi mua kuenza nanku? (Bala kazubu ka ne: “ Balongi bebe ba Bible ba mushinga mukole.”)

2 Biwikala muledi, udi pamuapa mumvue bimpe muvua Manoa mudiumvue. Wewe pebe udi ne mudimu wa kuambuluisha bana bebe bua kumanyabu Yehowa ne kumunanga. (Nsumuinu 1:8) Udi mua kubambuluisha mu ntendelelu wa mu dîku bua batungunuke ne kulonga bua kumanya Yehowa ne malu adi mu Bible. Bushuwa, kulonga Bible ne bana bebe nkayaku lumingu luonso ki nkukumbane to. (Bala Dutelonome 6:6-9.) Ntshinyi tshikuabu tshiakuambuluisha bua kubalongesha bua kunangabu Yehowa ne kumuenzela mudimu? Mu tshiena-bualu etshi, netuakule bua tshilejilu tshia Yezu. Nansha muvuaye kayi muledi, udi mua kupeta dilongesha ku mushindu uvuaye mulongeshe bayidi bende. Yezu uvua mubanange ne uvua ne budipuekeshi. Uvua ne dijingulula dia malu, mmumue ne: uvua umvua muvuabu badiumvua ne uvua mumanye mua kubambuluisha. Tumonayi mpindieu mutudi mua kuidikija Yezu.

NANGA BANA BEBE

3. Mmunyi muvua bayidi ba Yezu bafike ku dimanya ne: uvua mubanange?

3 Misangu ya bungi Yezu uvua wambila bayidi bende ne: uvua mubanange. (Bala Yone 15:9.) Uvua kabidi upitshisha nabu dîba dia bungi. (Mâko 6:31, 32; Yone 2:2; 21:12, 13) Yezu kavua anu mulongeshi wabu to, kadi uvua kabidi mulunda wabu. Nunku bavua batuishibue ne: uvua mubanange. Tshilejilu tshia Yezu etshi tshidi tshikulongesha tshinyi?

4. Mmunyi muudi mua kuleja bana bebe ne: udi mubanange? (Tangila tshimfuanyi tshia ntuadijilu.)

4 Ambila bana bebe ne: udi mubanange, ne ubaleje muudi ubangata ne mushinga wa bungi. (Nsumuinu 4:3; Tito 2:4) Samuel, wa mu ditunga dia Australie udi wamba ne: “Pantshivua muana mutekete, tatu uvua umbadila mukanda wa Miyuki ya mu Mukanda wa Nzambi dilolo dionso. Uvua wandamuna nkonko yanyi, ungela mu tshitupa ne untua mishiku bua kunjingila tulu tulenga. Biakankemesha bikole pangakamanya ne: tatu uvua mukolele mu dîku muvuabu kabayi belangana mu tshitupa ne batuangana mishiku to! Kadi uvua mudienzeje bikole bua kundeja muvuaye munnange. Nunku, malanda etu nende akakola, mvua ne disanka ne ndiumvua mu bukubi.” Ambuluisha bana bebe bua badiumvue mushindu eu pa kuikala ne tshibidilu tshia kubambila ne: “Ndi mununange.” Ikala ubela mu tshitupa ne ubatua mishiku. Ikala ne dîba dia kuyukila nabu, kudia nabu ne kunaya nabu.

5, 6. a) Bu muvua Yezu munange bayidi bende, ntshinyi tshivuaye wenza? b) Mmunyi muudi mua kunyoka bana bebe?

5 Yezu wakamba ne: “Bantu bonso bandi munange bikole ndi mbabela ne mbanyoka.” * (Tangila note.) (Buakabuluibua 3:19) Tshilejilu, bayidi bende bavua bakokangana misangu ya bungi bua kumanya uvua munene kupita bakuabu munkatshi muabu. Yezu kavua mulengulule tshilumbu etshi to. Kadi uvua ubabela ne lutulu ku musangu ne ku musangu. Misangu yonso uvua ne bulenga ne uvua windila tshikondo tshimpe ne ukeba muaba muimpe bua kubabela.​—Mâko 9:33-37.

Sungula tshikondo tshimpe ne muaba muimpe bua kunyoka bana bebe, ne enza nunku ne bulenga buonso

6 Bu muudi munange bana bebe, udi mumanye ne: udi ne bua kubanyoka. Imue misangu udi mua kubumvuija patupu bua tshinyi tshintu kampanda ntshimpe anyi ntshibi. Kadi bobu kabayi anu batumikila? (Nsumuinu 22:15) Idikija tshilejilu tshia Yezu. Tungunuka ne kubanyoka ne lutulu pa kubaludika, kubalongesha ne kubabela. Sungula tshikondo tshimpe ne muaba muimpe bua kubanyoka, ne enza nunku ne bulenga buonso. Elaine muanetu wa bakaji wa mu Afrique du Sud udi uvuluka mushindu uvua baledi bende bamunyoka. Misangu yonso bavua bamuleja tshivuabu basue bua yeye kuenza. Pavuabu bamuambila ne: bavua ne bua kumututa bua dibenga kutumikila diende, bavua anu bamututa. Kadi udi wamba ne: “Kabavua bannyoka ne tshiji anyi bannyoka kabayi bangumvuija tshivuabu bannyokela to.” Bua bualu ebu, uvua mumanye misangu yonso ne: baledi bende bavua bamunange.

IKALA NE BUDIPUEKESHI

7, 8. a) Ndilongesha kayi divua bayidi ba Yezu bapete mu masambila ende? b) Mmunyi mudi masambila ebe mua kulongesha bana bebe bua kueyemena Nzambi?

7 Pakavuabu pa kukuata Yezu ne kumushipa, wakalomba Tatuende ne: “Aba, Tatu wanyi, wewe udi mua kuenza malu onso, ngumbushilaku lupanza elu. Kadi kabienzeki bu mundi musue, bienzeke bu muudi wewe musue.” * (Tangila note.) (Mâko 14:36) Elabi meji muvua bayidi ba Yezu badiumvue pavuabu bumvue disambila diende edi anyi pavuabu balue kubambila bualu buadi. Bakajingulula ne: nansha muvuaye mupuangane, uvua anu ulomba Tatuende diambuluisha. Nunku bakapeta dilongesha dia ne: bobu pabu badi ne bua kuikala ne budipuekeshi ne kueyemena Yehowa.

Padi bana bebe bakumvua ulomba Yehowa mu disambila bua akuambuluishe, badi pabu balonga mua kueyemena Yehowa

8 Bana bebe badi mua kupeta malongesha a bungi mu masambila ebe. Bulelela, kuena usambila anu bua kulongesha bana bebe to. Kadi padibu bakumvua usambila, badi mua kulonga mua kueyemena Yehowa. Mu masambila ebe, kuikadi ulomba Yehowa bua ambuluishe bana bebe nkayabu to, kadi ikala umulomba bua akuambuluishe pebe. Ana wa mu ditunga dia Brésil, udi wamba ne: “Pavuaku ntatu, tshilejilu dîba divua bakakuanyi basama, baledi banyi bavua balomba Yehowa bua abapeshe bukole bua kutantamena nsombelu au, ne bamulomba meji bua kuangatabu mapangadika mimpe. Nansha pavuabu mu nsombelu mikole, bavua bateka ntatu yabu mu bianza bia Yehowa. Bu tshipeta, ngakalonga bua kueyemena Yehowa.” Padi bana bebe bakumvua ulomba Yehowa bua akupeshe dikima dia kuyisha anyi dia kulomba mfumuebe wa mudimu bua wewe kubuela mu mpungilu, badi bamona ne: udi weyemena Yehowa bua akuambuluishe ne bobu pabu badi balonga bua kumueyemena.

9. a) Mmunyi muvua Yezu mulongeshe bayidi bende bua kuikala ne budipuekeshi ne kubenga kuikala badinangi? b) Wewe ne budipuekeshi ne kuyi mudinangi, nebilongeshe bana bebe tshinyi?

9 Yezu uvua muambile bayidi bende bua kuikala ne budipuekeshi ne kubenga kuikala badinangi; yeye muine uvua mushiye tshilejilu tshimpe. (Bala Luka 22:27.) Bapostolo bende bakamona ne: uvua mudipangishe malu a bungi bua kuenzela Yehowa mudimu ne kuambuluisha bantu bakuabu, bobu pabu bakalonga bua kuenza bia muomumue. Udi pebe mua kulongesha bana bebe ku tshilejilu tshiebe. Debbie udi ne bana babidi udi wamba ne: “Tshivua ngumvua mukawu bua dîba divua bayanyi upitshisha ne bakuabu mu mudimu wende wa bukulu to. Mvua mumanye ne: uvua utabalela dîku dietu dîba dionso dituvua nende dijinga.” (1 Timote 3:4, 5) Mmunyi muvua tshilejilu tshia Debbie ne bayende Pranas tshiambuluishe dîku diabu? Pranas udi wamba ne: bana banyi bavua badifila misangu yonso bua kuambuluisha mu mpuilu. Bavua ne disanka, bavua ne balunda bimpe ne bavua basue kuikala basomba ne bena Kristo nabu balume ne bakaji. Bonso buabu badi mpindieu benzela Yehowa mudimu wa ku dîba ne ku dîba. Wewe ne budipuekeshi ne kuyi mudinangi, udi ulongesha bana bebe buakuitababu bua kuambuluisha bantu bakuabu.

IKALA NE DIJINGULULA DIA MALU

10. Mmunyi muvua Yezu muenze mudimu ne dijingulula dia malu pavua bamue bantu ba mu Galela balue kumukeba?

10 Yezu uvua ne dijingulula dia malu dipuangane. Kavua wimanyina anu pa malu avua bantu benza to, kadi uvua wimanyina pa tshivua tshibasaka bua kuenza. Uvua umona malu avua mu mioyo ya bantu. Tshilejilu, umue musangu bantu ba mu Galela bakalua benda bamukeba. (Yone 6:22-24) Wakajingulula ne: bavua bamukeba nangananga bua abapeshe biakudia, kadi ki mbualu bavua basue kuteleja malongesha ende to. (Yone 2:25) Yezu uvua mumanye tshivua meji abu menemene. Nunku wakababela ne lutulu luonso ne kubaleja malu avuabu ne bua kushintulula.​—Bala Yone 6:25-27.

Ambuluisha bana bebe bua banange mudimu wa buambi (Tangila tshikoso tshia 11)

11. a) Mmunyi muudi mua kuteta bua kujingulula mudi bana bebe badiumvua bua mudimu wa buambi? b) Ntshinyi tshiudi mua kuenza bua mudimu wa buambi usankishe bana bebe?

11 Nansha muudi kuyi mua kumona malu adi mu muoyo wa muntu, udi mua kujingulula pebe amue malu. Tshilejilu, udi mua kuteta bua kujingulula mudi bana bebe badiumvua bua mudimu wa buambi. Udi mua kudiebeja ne: ‘Mbasue kuyisha anu bualu mbatekemene ne: nebikishe bua kudia ne kunua tshintu kampanda mu buambi anyi?’ Wewe mujingulule ne: bana bebe ki mbanange mudimu wa buambi bikole, keba tshia kuenza bua banange mudimu eu. Ubambile bidibu mua kuamba panudi mu buambi bua badiumvue ne mushinga.

12. a) Yezu uvua mudimuije bayidi bende bua bualu kayi? b) Bua tshinyi bayidi ba Yezu bavua dijinga menemene ne didimuija edi?

12 Mmushindu kayi mukuabu uvua Yezu muenze mudimu ne dijingulula dia malu? Uvua mumanye ne: tshilema tshimue tshidi mua kulela tshikuabu ne pamuapa kufikisha ku bubi bunene. Ke bualu kayi wakadimuija bayidi bende bua bualu ebu. Tshilejilu, bayidi bende bavua bamanye ne: kuenda masandi nkubi. Kadi Yezu wakabadimuija bua malu avua mua kufikisha muntu ku dienda masandi. Wakamba ne: “Muntu yonso udi utungunuka ne kutangila mukaji mu mushindu wa kumvua dijinga dia kusangila nende, ukadi muende nende masandi mu muoyo wende. Bikala dîsu diebe dia balume dikulenduisha, uditule, udimanshe.” (Matayi 5:27-29) Bayidi ba Yezu bavua munkatshi mua bena Lomo bavua basue kumona manaya avua muule tente ne malu a masandi ne ngakuilu wa busenji. Ke bua tshinyi Yezu wakadimuija bayidi bende ne dinanga dionso bua kuepuka tshintu tshionso tshivua mua kubapangisha bua kuenza malu makane.

13, 14. Mmunyi muudi mua kuambuluisha bana bebe bua kuepuka dijikija lutetuku didi ne malu a tshiendenda?

13 Bu muudi muledi, udi mua kuenza mudimu ne dijingulula dia malu bua kuambuluisha bana bebe bua kabenji bualu budi bunyingalaja Yehowa. Bia dibungama, lelu nansha bana batekete badi mu njiwu ya kutangila bimfuanyi bia bantu kabayi bilamba ne bintu bikuabu bidi ne malu a tshiendenda. Bushuwa, udi ne bua kuambila bana bebe ne: kutangila bintu bidi ne malu a tshiendenda nkubi. Kadi kudi malu a bungi audi mua kuenza bua kubakuba. Udiebeje ne: ‘Bana banyi mbamanyaku bua tshinyi kutangila bimfuanyi bia bantu kabayi bilamba nkubi anyi? Ntshinyi tshidi mua kubasaka bua kumona bimfuanyi ebi? Ntuku ngenza bua bangambile bualu kayi buonso badilekelele bua bibambuluishe bua kundomba diambuluisha biobi bibafikile bua kumona bimfuanyi bia bantu kabayi bilamba anyi?’ Nansha bana bebe bobu batshidi bapuekele, udi mua kubambila ne: “Nuenu bamone tshintu kampanda ku Enternete tshidi ne malu a busenji, ne muoyo wenu musue bua kutshimona, nulue kungambila. Kanutshinyi anyi kanumvu bundu bua kundomba diambuluisha to. Ndi musue kunuambuluisha.”

14 Paudi usungula mushindu wa wewe kujikija lutetuku, ela kabidi meji bimpe bua muudi mua kuikala tshilejilu tshimpe kudi bana bebe. Pranas utukadi batele udi wamba ne: “Udi mua kuambila bana malu a bungi, kadi bana nebatangile malu audi wenza ne nebakuidikije.” Wewe usungula bimpe misangu yonso misambu, mikanda ya kubala ne filme bidi ne malu mimpe, udi mua kuambuluisha bana bebe bua kuenza bia muomumue.​—Lomo 2:21-24.

YEHOWA NEANUAMBULUISHE

15, 16. a) Ntshinyi tshidi tshikujadikila ne: Yehowa neakuambuluishe bua kulongesha bana bebe? b) Ntshinyi tshituamona mu tshiena-bualu tshidi tshilonda?

15 Ntshinyi tshiakenzeka pavua Manoa mulombe Yehowa bua amuambuluishe bua kuikala muledi muimpe? Bible udi wamba ne: ‘Nzambi wakumvua dîyi dia Manoa.’ (Balumbuluishi 13:9) Baledi wetu, Yehowa neateleje masambila enu penu. Neanuambuluishe bua nuenu kulongesha bana benu. Neanuambuluishe kabidi bua nuenu kuikala ne dinanga, budipuekeshi ne dijingulula dia malu.

16 Anu muikala Yehowa mua kukuambuluisha bua kulongesha bana bebe patshidibu bapuekele, ke muakuambuluishaye kabidi bua kubalongesha nansha paluabu bitende. Mu tshiena-bualu tshidi tshilonda, netumone mudi tshilejilu tshia Yezu tshia dinanga, tshia budipuekeshi ne tshia dijingulula dia malu mua kukuambuluisha bua kulongesha bana bebe bakadi bitende bua benzele Yehowa mudimu.

^ tshik. 5 Bible udi ulongesha ne: kunyoka kudi kumvuija kuludika, kulongesha, kubela, ne imue misangu kututa. Baledi badi ne bua kunyoka bana mu mushindu muimpe, kadi kababanyoki bikale ne tshiji to.

^ tshik. 7 Mu matuku a Yezu, bana bavua babikila tatuabu ne: Aba. Muaku eu uvua uleja dinanga ne kanemu.​—The International Standard Bible Encyclopedia.