1. Oityi Manoá alingile etyi anoñgonoka okuti makala nomona?

MANOÁ nomukai wae ankho vetyii okuti kamavakala nomona. Onthiki imwe, oandyu ya Jeova aipopila omukai wa Manoá okuti makala nomona. Otyo atyimuhambukiswa unene! Etyi Manoá eiva onondaka ombo, asukalala unene. Mahi tupu asoko unene oñgeni Jeova ahanda atekule omona oo. Oñgeni ankho mavalongesa omona wavo okukala nohole, nokufenda Jeova putyina ovanthu mo Isilayeli valinga ovipuka ovivi? Manoá aiti ku Jeova opo atume vali oandyu yae, ati: “Mbambavo tuma vali omunthu wa Huku yotyotyili etupopile oñgeni matutekula omona matyitwa.”—Juízes 13:1-8.

2. Omokonda yatyi wesukisila okulongesa ovana vove, iya oñgeni upondola okutyilinga? (Tala okakasa kati:  “Ovalongwa Vove Vombimbiliya Vakolela Vali.”)

² Inkha una ovana, hamwe upondola okunoñgonoka oñgeni Manoá akalele. Tupu noove una otyilinga tyokukuatesako ovana vove okunoñgonoka Jeova nokukala nohole nae. (Provérbios 1:8) Mefendelo liombunga, upondola okuvekuatesako okutualako okulilongesa konthele ya Jeova, nokutanga  Ombimbiliya. Tyotyili, wesukisa okulinga ononkhono mbokulilongesa Ombimbiliya novana vove onosimano ambuho. (Tanga Deuteronômio 6:6-9.) Oityi vali upondola okulinga opo uvelongese okufenda Jeova nokukala nohole nae? Monthele ei, matulilongesa ongeleka ya Jesus. Namphila wehena ovana, upondola okulilongesila konkhalelo Jesus alongesile ovalongwa vae. Jesus ankho uvehole iya ankho weliola omutima. Tupu ankho upunga nawa ovipuka, iya ankho utyii oñgeni mevekuatesako. Pahe matutale oñgeni tupondola okuhetekela Jesus.

3. Oñgeni ovalongwa va Jesus ankho vetyii okuti uvehole?

³ Jesus apeho ankho upopila ovalongwa okuti uvehole. (Tanga João 15:9.) Tupu ankho ukala navo omuvo omunyingi. (Marcos 6:31, 32; João 2:2; 21:12, 13) Jesus ankho hamulongesi vala, mahi tupu ankho epanga liavo. Ngotyo, ankho vetupu ondima yokuti uvehole. Oityi upondola okulilongesila ku Jesus?

4. Oñgeni molekesa kovana vove okuti uvehole? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁴ Popila ovana vove okuti uvehole, iya velekesa okuti vakolela unene kuove. (Provérbios 4:3; Tito 2:4) Samuele, ukala ko Austrália wati: “Etyi ankho ndyimona, Tate ankho unthangela Omukanda Womahipululo Ombimbiliya apeho kongulohi. Ankho ukumbulula omapulo ange, undyumbakana, amphe ombesu, ati lalapo nawa. Konyima andyihuvu unene etyi nanoñgonoka okuti mombunga Tate ekulila okuliavela onombesu nokuliumbakana ankho katyilinguamo! Mahi, Tate ankho ulinga ononkhono mbokundekesa okuti unthyole. Moluotyo, andyikala noupanga omuwa na tate iya  andyikala nehambu, nepamo.” Kuatesako ovana vove okulitehela ngotyo apeho tupu ovepopila okuti “ndyimuhole.” Veumbakana ovepe onombesu. Tomphola navo omuvo omunyingi, amuli navo iya amulikuambela kumwe.

5, 6. (a) Mokonda ankho Jesus uhole ovalongwa vae, oityi ankho alinga? (b) Oñgeni ove uviyula ovana vove?

⁵ Jesus wati: “Aveho ame ndyihole, ndyiveviyula nokuvelongesa.” * (Tala onondaka pokatoi.) (Revelação 3:19) Mongeleka, ovalongwa vae pamwe ankho vatañguna olie wakolela vali pokati kavo. Jesus ahayeke otyitateka otyo. Konyima, noumphwa lundo eveviyula ovikando ovinyingi. Mahi apeho ankho una okankhenda iya ukevela omuvo ukahi nawa nomphangu ikahi nawa opo eveviyule.—Marcos 9:33-37.

⁶ Mokonda uhole ovana vove, wesukisa okuvelongesa. Mahi pamwe wesukisa okuvehangununina omokonda yatyi otyipuka tyimwe tyaviuka ine tyapenga. Mahi inkha kavetavela? (Provérbios 22:15) Lilongesila ku Jesus. Noumphua-lundo tualako okuvehongolela, nokuvelongesa, nokuveviyula. Holovona omuvo waviuka, nomphangu yaviuka opo uveviyule, mahi tyilinga noluembia. Omphange umwe ukala ko Àfrica do Sul utiwa o Elaine uhinangela oñgeni ankho ovohe vemuviyula. Ovohe apeho ankho vemuhangununina etyi vahanda alinge. Inkha vemupopila okuti mavemuvete mokonda ketavelele etyi vemupopila, otyo umwe valinga. Elaine wati: “Ovo tate ankho kavetyilingi tyina vanumana ine okuahamphopila omokonda yatyi vambiyulila.” Mokonda yotyo, apeho ankho utyii okuti ovohe vemuhole.

7, 8. (a) Oityi ovalongwa va Jesus velilongesilile komalikuambelo ae? (b) Oñgeni omalikuambelo ove apondola okulongesa ovana vove okuyumba onthumbi mu Huku?

⁷ Etyi Jesus ankho etyii okuti maipawa, waitile ku Tate yae okuti: “Aba, Tate, ovipuka aviho uvivila, mphole okopo ei. Mahi, ha ngetyi ame nahanda, mahi tyilingwe ngetyi ove uhanda.” * (Tala onondaka pokatoi.) (Marcos 14:36) Soka oñgeni ovalongwa va Jesus vakala etyi veiva ine okulilongesa konthele yelikuambelo liae. Vanoñgonokele okuti namphila Jesus omuviuki, mahi ankho wiita ku Tate yae opo emukuateseko. Ngotyo velilongesile okuti navo vesukisa okuliola omutima nokuyumba onthumbi mu Jeova.

⁸ Ovana vove vapondola okulilongesila unene komalikuambelo ove. Mahi, kumelikuambela vala opo ulongese ovana vove. Mahi tyina veiva omalikuambelo ove, vapondola okulilongesa okuyumba onthumbi  mu Jeova. Momalikuambelo ove wahaite vala opo Jeova akuateseko ovana vove, mahi tupu ita opo ekukuateseko. Ana, ukala ko Brasil wati: “Tyina tuna ovitateka, ngo puetyi ankho ovo tate mbuale vavela, ovo tate vaita ku Jeova opo eveavele ononkhono mbokutetulula otyitateka, nounongo wokulinga omatokolo omawa.” Na tyina umwe vena otyitateka otyinene, vetyiyekela pomaoko a Jeova. Ngotyo, nelilongesa okuyumba onthumbi mu Jeova. Tyina ovana vove vekutehelela putyina ulikuambela ku Jeova opo ekukuateseko okukola omutima, nautyivile okuivisa ovo munthele yove, ine okuita komuhona wove opo wende kotyonge, vetyimona okuti uyumba onthumbi mu Jeova opo ekukuateseko, iya navo mavelilongesa okulinga ngotyo.

9. (a) Omokonda yatyi Jesus alongesile ovalongwa vae okuliola omutima, nokukala noluembia? (b) Inkha ove uliola omutima nokukala noluembia, oityi ovana vove mavelilongesilako?

⁹ Jesus wapopilile ovalongwa vae opo veliole omutima, nokukala noluembia, iya tupu weveavelele ongeleka. (Tanga Lucas 22:27.) Ovalongwa vae vetyimwene okuti ankho ulinga ononkhono mbokuumbila Jeova nokukuatesako vakuavo, navo ngatyo valinga. Tupu nove upondola okulongesa ovana vove movipuka ulinga. Debbie, una ovana vevali, wati: “Ame hisuku tyina omulume wange akala omuvo navakuetu mokonda omukulu weuaneno. Ndyityii okuti apeho tyina ombunga yetu yesuka nomulume wange, utukuatesako.” (1 Timóteo 3:4, 5) Oñgeni ongeleka ya Debbie nomulume wae, Pranas yakalesa ombunga yavo?  Wapopia okuti ovana vavo apeho ankho vafuapo opo vaundape movionge. Vena ehambu, nomapanga omawa, iya vakala apeho novakuatate nonomphange. Ombunga yetu aiho yuumbila Jeova movilinga viokuivisa omuvo auho. Inkha uliola omutima nokukala noluembia, molongesa ovana vove okukala nehando liokukuatesako vakuavo.

10. Oñgeni Jesus alekesile okuti upunga nawa ovipuka etyi ovanthu vamwe mo Galileia veile okumuovola?

¹⁰ Jesus ankho upunga nawa ovipuka. Ankho katale vala kovipuka ovanthu valinga, mahi ankho utala nawa omokonda yatyi valingila otyipuka tyimwe. Ankho upondola okutala etyi ovanthu vasoka. Mongeleka, ovanthu vamwe mo Galileia veile okumutala. (João 6:22-24) Anoñgonoka okuti etyi ovanthu veya kwe, hamokonda ankho vahanda okumutehelela etyi alongesa, mahi omokonda ankho vahanda vala okulia. (João 2:25) Jesus ankho unoñgonoka oñgeni ovanthu velitehelela. Noumphua-lundo eveviyula, iya evepopila oityi vesukisa okulinga opo vapiluluke.—Tanga João 6:25-27.

11. (a) Oñgeni upondola okuhetekela okunoñgonoka onkhalelo ovana vove velitehelela konthele yovilinga viokuivisa? (b) Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove okukala nehambu movilinga viokuivisa?

¹¹ Namphila ove wahapondola okutala momitima viovanthu, mahi upondola okupunga nawa ovipuka. Mongeleka, ove upondola okunoñgonoka oñgeni ovana vove velitehelela tyina veli movilinga viokuivisa. Upondola okulipula: ‘Okuti vasukalala novilinga viokuivisa, ine vasukalala nokuenda keumbo opo vakapululukwe, nokulia, nokunwapo otyipuka tyimwe? Inkha utala okuti ovana vove vetupu ehambu movilinga viokuivisa, upondola okuvekuatesako opo vakale vali nehambu. Veavela ovilinga viehehi opo velitehelele okuti navo vesukisa.

12. (a) Jesus walondolele ovalongwa vae konthele yatyi? (b) Omokonda yatyi ovalongwa va Jesus ankho vesukisila elondolo olio?

¹² Oñgeni tupu ankho Jesus apunga nawa ovipuka? Jesus ankho utyii okuti otyiponyo tyipondola okututuala kokulinga ononkhali ononene, iya alondola ovalongwa vae. Mongeleka, ovalongwa ankho vetyii okuti okulinga oundalelapo tyapenga. Mahi Jesus evelondola konthele yovipuka vituala okulinga oundalelapo. Apopi okuti: “Kese una utualako okutala omukai, nepeleyo lio kumuhanda, ngotyo momutima walingale nae oumbalehi. Inkha eiho liove lio kokulio likupundukisa, litokolamo oliyumbu kokule nove. Mokonda tyakolela vali ukale tyihena onthele imwe yolutu.” (Mateus 5:27-29) Ovalongwa va Jesus ankho vakala mo Roma pokati kovanthu valinga ovinyano vilekesa oundalelapo nomupopio omuvi. Ngotyo, noluembia Jesus alondola ovalongwa vae opo velityilike ovipuka aviho vipondola okuvetyilika okulinga etyi tyaviuka.

13, 14. Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove okulityika ovitalukiso ovivi?

¹³ Mokonda una ovana, upondola okupunga nawa ovipuka mokuyakulila ovana vove okulinga ovipuka viahahambukiswa Jeova. Ovana vamwe hono veli motyitateka tyokutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola. Ngotyo, upondola okupopila ovana vove okuti okutala ovipuka ovio tyapenga. Mahi una vali etyi una okulinga opo uyakulile ovana vove. Lipula okuti: ‘Okuti  ovana vange vetyii omokonda yatyi okutala ovipuka vihongiliya ovanthu okulinga otyihola otyiponga? Oityi tyikahi nokuvehongiliya okutala omalutalatu oo? Okuti tyapepuka okutomphola naame ovipuka aviho, iya tyivepepukila okundyita ndyivekuateseko tyina vahongiliyua okutala ovipuka ovivi?’ Namphila ovana vove ovatutu, upondola okuvepopila okuti: “Inkha umona otyipuka tyimwe mo Internet atyikukalesa noluiho luokutala ovipuka ovivi, endyu umphopile. Wahatile owoma wokumphopila. Ame nahanda okukukuatesako.”

¹⁴ Tyina uholovona otyitalukiso, soka nawa inkha matyiavela ongeleka ongwa ovana vove. Pranas, wapopiwa konthyimbi wati: “Upondola okupopila ovipuka ovinyingi ovana vove, mahi ovana vatala etyi ulinga, avekuhetekela.” Inkha apeho wikula oviimbo, nomikanda, nono vidiu mbukahi nawa pala okutalukwa, mokuatesako ovana vove okulinga ngotyo.—Romanos 2:21-24.

15, 16. (a) Omokonda yatyi una okukala nonthumbi yokuti Jeova mekukuatesako okulongesa ovana vove? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁵ Oityi tyamonekelepo etyi Manoá aita ku Jeova emukuateseko okutekula omona wae? “Huku yotyotyili atehelela Manoá.” (Juízes 13:9) Vohe, Jeova tupu matehelela omalikuambelo enyi. Memukuatesako okulongesa ovana venyi. Tupu memukuatesako okulekesa oluembia, nokuliola omutima, nokupunga nawa ovipuka.

¹⁶ Ngetyi Jeova emukuatesako okulongesa ovana venyi tyina ovatutu, tupu memukuatesako okuvelongesa tyina vamekulu. Monthele mailandulako, matulilongesa oñgeni ongeleka ya Jesus yokulekesa oluembia, nokuliola omutima, nokupunga nawa ovipuka ipondola okukukuatesako okulongesa ovana vove okuumbila Jeova tyina vamekulu.