1, 2. (a) Oityi ovohe ovanyingi vena ovana vekahi nokukola vasukalala vali natyo? (b) Oñgeni ovana vapolako ouwa okuvelongesa tyina vahimbika okukola?

OVOHE vahambukwa unene tyina ovana vavo vambatisalwa. Ovana va Berenice vekuana vambatisalwa etyi vehenetuukise omanima 14. Wati: “Tyetuhambukisilwe unene. Tyotyili tupandula unene ovana vetu vahanda okuumbila Jeova. Mahi tupu tutyii okuti tyina ovana vetu vahimbika okukula valambela movitateka ovinyingi.” Noove hamwe tyikusukalalesa tyina omona wove ahimbika okukula.

² Omunongo umwe wapopia okuti ovana tyina vahimbika okukola kavelivili novohe, iya ovohe vapondola okusoka okuti hamwe ovana vavo vekahi nokukala ovityova. Tupu wapopia okuti tyina ovana vahimbika okukola vahanda okulinga ovipuka ovinyingi, iya vahanda okukala omuvo omunyingi nomapanga avo. Nongotyo, namphila ovana vove vekahi nokukola, vapondola okukala noupanga omuwa na Jeova, ngetyi Jesus alingile, etyi ankho omukuendye. (Tanga Lucas 2:52.) Vapondola okuyawisa kounongo wavo wokuivisa, nokuyawisa kehando liavo liokuundapa vali unene movilinga via Huku. Iya vapondola okulinga omatokolo avo muene, ngokupakula omuenyo wavo ku Jeova, nokumutavela. Mahi oityi ove upondola okulinga opo ukuateseko omona wove tyina ahimbika okukola opo aumbile Jeova? Upondola okulilongesila konkhalelo Jesus alongesile ovalongwa vae noluembia, nokuliola omutima, nokupunga nawa ovipuka.

3. Oñgeni ono apostolu vanoñgonokele okuti Jesus epanga liavo?

³ Jesus ankho Hamulongesi vala wovalongwa vae, mahi tupu ankho epanga liavo. (Tanga João 15:15.) Kohale, ankho omuhona kapopi novapika vae konthele yetyi asoka, noñgeni elitehelela. Mahi Jesus ankho katekula ovalongwa vae ngatyina ovapika. Ankho uvehole iya ankho ukala navo omuvo omunyingi. Ankho uhambukwa tyina evepopila etyi asoka noñgeni elitehelela, iya uvetehelela nawa tyina vapopia etyi vasoka noñgeni velitehelela. (Marcos 6:30-32) Mokonda ankho Jesus utomphola nawa novalongwa vae, avakala omapanga omanene, iya atyikuatesako ovalongwa movilinga vakala navio komutwe.

4. Vohe, oñgeni mupondola okukala omapanga ovana venyi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁴ Namphila ove utumina ovana vove, mahi tupu upondola okukala epanga liavo. Omapanga aovola omuvo wokukala kumwe. Hamwe upondola okukala omuvo wehehi kovilinga ine okulinga vali otyipuka otyikuavo, opo ukale nomuvo wokukala novana vove. Otyo otyipuka tyimwe tyakolela upondola okupopia melikuambelo. Omapanga tupu ehole ovipuka vielifwa. Ngotyo, noñgonoka oviimbo, nono vidiu ovana vove vehole vali. Hetekela okuhambukilwa ovipuka vehole. Ilaria, ukala ko Itália wati: “Ovo tate ankho vesuka nokutehelela oviimbo ndyitehelela. Ngotyo, tate akala epanga liange enene, iya hitili owoma okutomphola nae alo umwe ovipuka vinkhisa ohonyi.” Okukala epanga lio vana vove iya ovekuatesako okukala noupanga na Jeova, kamavatombo outumini wove. (Salmo 25:14) Tyina ovana vove vetyimona okuti uvehole iya una onthilo navo, matyivepepukila okukupopila ovipuka aviho.

5. Oñgeni ankho ovalongwa va Jesus vapondola okukala nehambu movilinga via Jeova?

⁵ Jesus ankho utyii okuti inkha ovalongwa vae vakala nombili movilinga via Jeova, iya avelipake movilinga viokuivisa onondaka onongwa, mavakala nehambu liotyotyili. Ngotyo, ankho uveavela ondundo opo vaundape unene movilinga viokuivisa, iya evelae okuti mevekuatesako.—Mateus 28:19, 20.

6, 7. Oñgeni upondola okulekesa okuti uhole ovana vove tyina uvelongesa okuumbila apeho Jeova?

⁶ Ove uhanda ovana vove vatualeko okufuena ku Jeova. Iya Jeova uhanda ulongese ovana vove, nokuveviyula. Wekuavela outumini wokulinga ngotyo. (Efésios 6:4) Ngotyo ove una okukala nonthumbi yokuti ukahi nokuvelongesa apeho. Soka kuetyi: Ove una yokukala nonthumbi yokuti ovana vove vekahi nokuenda kosikola mokonda  utyii okuti okulongeswa tyakolela iya uhanda vahambukilwe okulilongesa ovipuka ovipe. Tyelifwa notyo, una okukala nonthumbi yokuti ovana vove vaya apeho komaliongiyo, no kovionge, no mefendelo liombunga. Tyakolela vali ondongeso vapewa na Jeova maiyovola omuenyo wavo. Ngotyo, vekuatesako okuhambukilwa etyi velilongesa konthele ya Jeova nokuimbuka okuti etyi evelongesa tyivekalesa ovanongo. (Provérbios 24:14) Tupu, longesa ovana vove okuenda apeho movilinga viokuivisa. Hetekela Jesus mokuvekuatesako okuhambukilwa okulongesa vakuavo Ondaka ya Huku.

⁷ Oñgeni okuumbila apeho Jeova nokulilongesa awike, nokuenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa, tyikuatesako ovana vokuekula? Erin, ukala ko África do Sul wati: “Onthue pamwe tulila tyina tulilongesa Ombimbiliya, nokuenda komaliongiyo, nomovilinga viokuivisa. Pamwe tulingila umwe tyawina ovipuka vihanyuna efendelo liombunga opo tutundemo. Mahi ovo tate kavetuyeke.” Erin upandula ovo tate yae mokonda vemukuatesako okuimbuka okuti okulinga ovipuka ovio tyakolela. Pehepano tyina pamwe amalañge keliongiyo ine omovilinga viokuivisa, ukala notyiho.

8. (a) Oñgeni Jesus alekesile okuti weliola omutima? (b) Iya oñgeni tyakuatesileko ovalongwa vae?

⁸ Namphila Jesus ankho hamukuankhali, mahi weliola omutima iya apopila ovalongwa vae okuti wesukisa okukuateswako na Jeova. (Tanga João 5:19.) Okuti etyi evepopila ngotyo onthilo ankho vena nae yatepulukile? Au. Vetyimuene okuti Jesus uyumba onthumbi mu Jeova, iya avemuyumbu vali unene onthumbi. Konyima, avahetekela ongeleka yae yokuliola omutima.—Atos 3:12, 13, 16.

9. Tyina wametavela okuti wapengesa iya oiti otyiponyo, oñgeni matyikuatesako ovana vove?

⁹ Tyelikalela na Jesus, onthue tuvakuankhali iya tulinga oviponyo. Ngotyo, liola omutima. Noñgonoka okuti una ovipuka ovinyingi wehevili okulinga, iya tavela tyina wamapengesa. (1 João 1:8) Ngotyo, ovana vove navo mavelilongesa okutavela okuviyulwa tyina vamapengesa, iya mavakala vali nonthilo noove. Olie ove ukala vali nae nonthilo? Omuhona wimbuka okuti wapengesa ine oyouna wahaiti otyiponyo? Rosemary, una ovana vetatu, wapopia okuti oe nomulume wae vetavela tyina vamapengesa. Wati: “Otyo tyikuatesako ovana vetu okutupopila etyi vasoka tyina vena ovitateka.” Wayauisako okuti: “Tulongesa ovana vetu okutetulula nawa ovitateka viavo. Tyina vesukisa okukuatesuako, apeho tutanga navo omikanda viapolwa Mombimbilliya, nokulikuambela atuho.”

10. Oñgeni ankho Jesus alekesa okuti weliola omutima tyina apopila ovalongwa vae etyi vena okulinga?

¹⁰ Jesus ankho una outumini wokupopila ovalongwa vae etyi vena okulinga. Mahi mokonda ankho weliola omutima,  apeho ankho uvepopila omokonda yatyi vena okutyilinga. Mongeleka, Jesus kapopilile vala ovalongwa vae vapake tete momuenyo wavo Ouhamba nouviuki wa Huku. Tupu wapopia okuti: “Ovipuka ovikuavo mamuviyawiswa.” Etyi Jesus evepopila opo vahakoyese vakuavo, wahangununa okuti: “Yekeipo okukoyesa, opo nonwe muhakoyeswe. Tyetyi ekoyeso mukoyesa nalio, tupu nonwe olio mamukakoyeswa nalio.”—Mateus 6:31–7:2.

11. Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove vokuekula mokuvehangununina omokonda yatyi walingila etokolo limwe?

¹¹ Ovola omuvo ukahi nawa opo uhangununine omona wove omokonda yatyi walingila otyitumino tyimwe ine etokolo. Tyina ametyinoñgonoka omokonda yatyi, mekutavela. Barry, una ovana vekuana vekula wati: “Okupopia omokonda yatyi wevetumina otyipuka tyimwe, matyivekuatesako okukuyumba onthumbi.” Ovana mavetyimono okuti wevetuma tupu otyipuka tyimwe hamokonda vala una outumini wokutyilinga, mahi omokonda una omahunga omawa. Tupu hinangela okuti havatutu vali. Vekahi nokulilongesa okusoka etyi muene vena okulinga, nokulinga omatokolo avo muene. (Romanos 12:1) Barry wahangununa okuti: “Ovakuendye vesukisa okulilongesa okulinga omatokolo nonondunge hamokonda vala vetyihanda.” (Salmo 119:34) Ngotyo liola omutima iya ohangununa omokonda yatyi walingila etokolo limwe. Monkhalelo ngoyo, mavelilongesa okulinga omatokolo avo muene, iya mavanoñgonoka okuti una onthilo navo iya mavaimbuka okuti ove utyeete okuti vekahi nokukala ovakulu.

12. Mokonda ankho Jesus upunga nawa ovipuka, oñgeni akuatesileko Petulu?

¹² Jesus ankho upunga nawa ovipuka iya tupu ankho ukuatesako ovalongwa vae muetyi vesukisa. Mongeleka, etyi Jesus apopila ovalongwa vae okuti maipawa, Petulu apopila Jesus opo elilingile okankhenda. Jesus ankho utyii okuti Petulu umuhole, mahi tupu ankho utyii okuti onkhalelo asoka yapenga. Oñgeni Jesus akuatesileko Petulu novalongwa ovakuavo? Tete, waviyula Petulu. Konyima Jesus ahangununa oityi matyimonekela vana vaanya okulinga ehando lia Huku momivo viovitateka. Jesus tupu apopi okuti Jeova makayamba vana vehena elungavi. (Mateus 16:21-27) Petulu elilongesilako unene.—1 Pedro 2:20, 21.

13, 14. (a) Oityi tyipondola okulekesa okuti omona wove wesukisa okupameka ekolelo liae? (b) Oñgeni upondola okukuatesako omona wove muetyi esukisa?

¹³ Likuambela ku Jeova ekukuateseko okupunga nawa ovipuka opo unoñgonoke oñgeni mokuatesako ovana vove muetyi vesukisa. (Salmo 32:8) Hamwe umona okuti omona wove utupu vali ehambu ngokohale ine upopia omapita ovakuatate. Hamwe utyii okuti una otyipuka ehekupopilile. Wahasoke vala liwa okuti hamwe omona wove una etyi alinga tyapenga. * (Tala pokatoi.) Mahi wehemuniangele otyitateka ine okukevela okuti muene mavilambiale. Wesukisa okumukuatesako okupameka ekolelo liae.

¹⁴ Opo unoñgonoke oñgeni upondola  okukuatesako omona wove mulinga omapulo noluembia, mahi nonthilo. Tyikahi ngatyina upola omaande monyombo. Inkha ukuluminya kumapolomo omaande omanyingi ngetyi uhanda. Tyelifwa notyo, inkha kupu elundo tyina umupula, ine umukuluminya okupopia, kumanoñgonoka etyi asoka noñgeni elitehelela. (Tanga Provérbios 20:5.) Ilaria uhinangela okuti etyi ankho omuhikuena ankho ukala omuvo omunyingi navana valongeswa navo kosikola, mahi ankho utyii okuti tyapenga. Ovo tate yae avetyimono okuti ankho una etyi asukalala natyo. Ilaria wati: “Otyinthiki tyimwe, ovo tate avamphopila okuti vamona okuti ndyitupu vali ehambu, avamphulu omokonda yatyi. Andyihimbika okulila, andyivepopila otyitateka tyange, iya andyiveiti opo vankhuateseko. Avandyumbakana, avamphopila okuti vetyinoñgonoka iya mavankhuatesako. Ovo tate ya Ilaria liwa-liwa avehimbika okumukuatesako okukala nomapanga omawa mewaneno.

15. Omonkhalelo patyi onkhuavo Jesus alekesa okuti upunga nawa ovipuka?

¹⁵ Jesus tupu ankho upunga nawa ovipuka tyina amamono ovituwa oviwa movalongwa vae. Mongeleka, etyi Natanael eiva okuti Jesus matundu ko Nazare, apopi okuti: “Ko Nazare kupondola okutunda otyipuka otyiwa?” (João 1:46) Inkha walipo, ñgeno wasoka okuti Natanael wasoka omapita ine utupu ekolelo? Jesus kasokele ngotyo. Mahi, ankho upunga nawa ovipuka iya ankho utyii okuti Natanael omukuatyili, ngotyo apopi okuti: “Ove umu Isilayeli wo tyotyili, uhena omatutu.” (João 1:47) Jesus ankho utala etyi tyikahi momutima, iya aundapesa ounongo oo opo atale ovituwa oviwa movanthu.

16. Oñgeni upondola okuavela ondundo omona wove okupiluluka?

¹⁶ Namphila wehetyivili okutala etyi tyikahi momutima nga Jesus, mahi upondola okupunga nawa ovipuka. Jeova mekukuatesako opo umone ovituwa oviwa movana vove. Namphila omona wove  ekunumanesa wahasoke okuti omukalavi ine ukuetela vala ovitateka. Wahasoke ngotyo. Mahi, mupopila okuti una ovituwa oviwa, iya mupopila okuti una onthumbi yokuti uhanda okulinga etyi tyaviuka. Tala inkha omona wove ukahi nokupiluluka, iya omuhilivika. Mukuatesako opo akale novituwa oviwa mokumuavela vali ovilinga inkha tyitavela. Jesus otyo alingile ovalongwa vae. Etyi palamba enima notyihupe, Jesus avelivasi na Natanael (tupu wihanuwa okuti Bartolomeu), emuavela otyilinga tyimwe tyakolela. Jesus aavela Natanael otyilinga tyokukala o apostolu, iya Natanael afuisapo noukuatyili otyilinga apewa na Jesus. (Lucas 6:13, 14; Atos 1:13, 14) Ngotyo wahalinge ovipuka vikalesa omona wove okulitehela okuti ketyivili okulinga etyi tyaviuka, mahi muhilivika nokumupameka. Mukuatesako opo elitehelele okuti upondola okulinga ovipuka vihambukiswa ove na Jeova, nokuundapesa ounongo wae opo aumbile Jeova.

17, 18. Inkha ulongesa omona wove okuumbila Jeova, oityi matyitundililako?

¹⁷ Upondola okulitehela nga apostolu Paulu. Wakalele unene notyiho novanthu ankho vekahi ngatyina ovana vae. Ovo ankho ovanthu akuatesako okunoñgonoka Jeova, iya ankho uvehole unene. Ngotyo ankho tyimuihama unene tyina asoka okuti vamwe vayekapo okuumbila Jeova. (1 Coríntios 4:15; 2 Coríntios 2:4) Victor, una ovana vetatu wati: “Omanima oukuendye kaapepukile. Mahi, tukala nomivo viehambu namphila tyahapepukile. Nekwateso lia Jeova, tuna ehambu noupanga omuwa novana vetu.”

¹⁸ Vohe, muna otyilinga otyinene tyokulongesa ovana venyi mokonda muvehole unene. Muheveyekei. Mupondola okusoka ehambu mamukala nalio tyina ovana venyi mavalingi etokolo liokufenda Huku nokutualako okumuumbila noukuatyili.—3 João 4.