Yaa mi ní ɔ nɔ

Yaa e mi ní ɔ mi

Sane Bimihi Nɛ Je Ní Kaneli A Ngɔ

Sane Bimihi Nɛ Je Ní Kaneli A Ngɔ

Mɛni nihi nɛ a tsuaa si kɛ hlaa blema níhi a mi ɔ na nɛ tsɔɔ kaa be bɔɔ ko pɛ nɛ a kɛ ngɔ Yeriko ma a?

Yoshua 6:10-15, 20 ɔ tsɔɔ kaa daa ligbi ɔ, Israel ta buli ɔmɛ bɔleɔ Yeriko ma a si kake. A pee jã ligbi ekpa. Ngɛ ligbi kpaagone ɔ nɔ ɔ, a bɔle ma a si kpaago. Kɛkɛ nɛ Mawu ha nɛ Yeriko gbogbo nɛ he wa a hule pue si nɛ Israel bi ɔmɛ ngɔ ma a. Anɛ nihi nɛ a tsuaa si kɛ hlaa blema níhi a mi ɔ na nɔ́ ko nɛ tsɔɔ kaa be bɔɔ ko pɛ nɛ a kɛ wo Yeriko ma a he ka kaa bɔ nɛ Baiblo ɔ de ɔ lo?

Blema a, ke ta buli bɔle ma ko konɛ a kpata ma a hɛ mi ɔ, a deɔ ke a wo ma a he ka. Ke ka a nɛ a wo ɔ se kɛ ɔ, ma mi bi ɔmɛ yeɔ niye ní nɛ a kɛ to ngɛ ma a mi ɔ hiɛhiɛɛ. Nyagbenyagbe ɔ, ke ta buli ɔmɛ ngɔ ma a, a ngɔɔ niye ní nɛ piɛ ngɛ ma a mi ɔ kɛ nɔ́ fɛɛ nɔ́ nɛ a suɔ. Enɛ ɔ he ɔ, benɛ nihi nɛ a tsuaa si kɛ hlaa blema níhi a mi ɔ ya hla níhi a mi ngɛ Palestina mahi nɛ nihi ya tua mɛ nɛ a kpata a hɛ mi ɔ mi ɔ, he komɛ ngɛ nɛ niye ní bɔɔ ko pɛ nɛ a na, nɛ he komɛ lɛɛ a nɛ niye ní ko kulaa. Se Yeriko ma doku ɔ lɛɛ, e slo lɛ kulaa. Womi ko nɛ a tsɛɛ ke Biblical Archaeology Review ɔ de ke: “Ngɛ níhi nɛ a kɛ zu pee nɛ a na ngɛ Yeriko ma doku ɔ mi ɔ se ɔ, a na ngma aloo akoko babauu nitsɛ.” Womi ɔ de hu ke: “Ke a kpata ma ko hɛ mi ɔ, a pɔɛ ngma aloo akoko fuu nami jã ngɛ ma a mi.”

Baiblo ɔ tsɔɔ kaa Israel bi ɔmɛ ngɔɛ niye ní ko niye ní ko ngɛ Yeriko ma a mi, ejakaa Yehowa fã mɛ ke a ko pee jã. (Yoshua 6:17, 18) Baiblo ɔ tsɔɔ hu kaa Israel bi ɔmɛ ya tua Yeriko ma a ngɛ gbiɛ be mi, benɛ a kpa ní wo gba mi ta pɛ. (Yoshua 3:15-17; 5:10) Akɛnɛ Israel bi ɔmɛ wui Yeriko ma a he ka be kɛkɛɛ kaa bɔ nɛ Baiblo ɔ tsɔɔ ɔ he je ɔ, benɛ a ngɔ ma a se ɔ, loloolo ɔ, ngma aloo akoko fuu ngɛ ma a mi.