Ndaku munda

Ndaku ku tshikebelu

Nkonko ya babadi

Nkonko ya babadi

Mbinganyi bidi bakebuludi ba bintu bia muinshi mua buloba bapete bidi bileja ne: bavua bakuate tshimenga tshia Yeliko mu matuku makese?

Yoshua 6:10-15, 20 udi uleja ne: basalayi bena Isalele bavua banyunguluka tshimenga tshia Yeliko musangu umue ku dituku mu matuku asambombo. Mu dituku dia muanda mutekete, bakanyunguluka tshimenga misangu muanda mutekete. Pashishe Nzambi wakenza bua bimanu bikole bia Yeliko bikuluke, ke bena Isalele kukuatabu tshimenga. Kudiku bintu bidi bakebuludi bapete bidi bileja ne: bavua batshintshimike Yeliko mu matuku makese anu mudi Bible wamba anyi?

Mu bikondo bia kale, bavua bamba ne: mbatshintshimike tshimenga pavua tshiluilu kampanda tshia basalayi tshinyunguluka bimanu biatshi bua kutshiela mvita. Pavuabu batshintshimika tshimenga matuku a bungi, bantu ba mu tshimenga atshi bavua badia biakudia bivuabu balame. Ndekelu wa bionso pavua basalayi bakuata tshimenga, bavua bangata bintu bionso bivua bibasankisha, too ne biakudia bia bena mu tshimenga bivua bishale. Ke bualu kayi bakebuludi aba bavua bapete biakudia bikese anyi kabavua mene babipete mu bikulu bia bimenga bia mu Palestine bivuabu bele mvita mu mushindu wa muomumue. Kadi bavua bapete biakudia mu bikulu bia Yeliko. Mukanda kampanda udi wamba ne: “Pa kumbusha bintu bia mabumba, bintu bia bungi bivuabu bapete pavuabu babutule tshimenga bivua ntete.” Mukanda eu udi usakidila ne: “Kupeta ntete ya bungi nunku kuvua bualu bua pa buabu.”​—Biblical Archaeology Review.

Bible udi wamba ne: bena Isalele kabavua bangate tshiakudia nansha tshimue mu Yeliko to, bualu Yehowa uvua mubakandike. (Yoshua 6:17, 18) Bible udi wamba kabidi ne: bena Isalele bavua bakuate Yeliko mu tshikondo tshia disampila dia bintu panyima pa dinowa, tshikondo tshivuabu balame ntete ya bungi mu tshimenga. (Yoshua 3:15-17; 5:10) Bu muvuaku kushale ntete ya bungi mu tshimenga tshia Yeliko pavuabu batshikuate, bidi bileja ne: ditshintshimika edi divua dia matuku makese anu mudi Bible wamba.