Kotou Fakatotonu “Ke Koutou Tuumau i Te Ofa Fakatautehina”
“Ke koutou tuumau i te ofa fakatautehina.”—HEPELEO 13:1.
KATIKO: 72, 119
1, 2. He koʼe neʼe tohi e Paulo he tohi ki te kau Kilisitiano Hepeleo?
ʼI TE taʼu 61 H.T.S. [1] (vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike), neʼe maʼu ʼi te ʼu kokelekasio ʼo Iselaele te ʼu temi tokalelei. Logo la neʼe pilisoniʼi te apositolo ko Paulo ʼi Loma kaʼe neʼe falala kua vave pe tona fakaʼateainaʼi. Ko tona kaugā gaue ko Timoteo neʼe hoki mavae atu pe ʼi te pilisoni pea neʼe nā fakaʼamu fakatahi ke nā olo ʼo ʼaʼahi te ʼu tehina ʼo Sutea. (Hepeleo 13:23) Kaʼe hili ki ai taʼu ʼe nima, neʼe ‘ ʼa takatakai ia Selusalemi e te ʼu fua solia’ ohage ko tona fakakikite e Sesu. Neʼe tonu ki te kau Kilisitiano ʼo Sutea kaʼe tafitō ia natou ʼae ʼe maʼuʼuli ʼi Selusalemi ke natou foimo mavae. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ki muʼa atu, neʼe ui e Sesu ki ʼana tisipulo kapau ʼe natou sisio ki te aluʼaga ʼaia ʼe tonu ke natou feholaki.—Luka 21:20-24.
2 Kua hili ki ai taʼu ʼe 28 ki te foaki e Sesu ki ʼana tisipulo ia te fakatokaga ʼaia. Lolotoga te temi ʼaia, ko te kau Kilisitiano ʼo Iselaele neʼe natou nonofo agatonu logo la te ʼu fakataga pea mo te ʼu ʼahiʼahi. (Hepeleo 10:32-34) Kaʼe, neʼe loto e Paulo ke natou nonofo teuteu ki te aluʼaga ka hoko anai ʼi te ka haʼu. ʼE hoko anai kia natou ia he ʼahiʼahi lahi ʼo tanatou tui. (Mateo 24:20, 21; Hepeleo 12:4) Neʼe tonu ke natou maʼu te kataki pea mo te tui ʼo laka age ʼi te temi muʼa ke feala hanatou fakalogo ki te fakatotonu ʼa Sesu ke natou feholaki. Koteʼuhi ko tonatou maʼuli ʼe fakalogo ki te faʼahi ʼaia. (Lau ia Hepeleo 10:36-39.) Koia, neʼe takitaki ai e te ʼAtua ia Paulo ke faitohi ki ʼona tehina mo tuagaʼane. Ko te tohi ʼaia, ʼe tou fakahigoaʼi ʼi te temi nei ko te tohi ʼo Hepeleo, neʼe fakatuʼutuʼu moʼo fakalotomalohiʼi ʼo natou ki te aluʼaga ʼae ka hoko anai.
3. He koʼe ʼe tonu ke tou tokagaʼi te tohi ʼo Hepeleo?
3 ʼI totatou ʼuhiga hahaʼi ʼa te ʼAtua ia ʼaho nei, ʼe tonu ke tou tokagaʼi ia te tohi ʼo Hepeleo. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi ʼe tatau totatou aluʼaga mo te kau Kilisitiano ʼo Sutea. ʼE tou maʼuʼuli ʼi “he u temi faigataa,” pea tokolahi ia tatou ʼe tou katakiʼi he ʼu ʼahiʼahi peʼe ko he ʼu fakataga. (2 Timoteo 3:1, 12) Kaʼe, tokolahi ʼo tatou ʼe tou maʼuʼuli fimalie pea ʼe mole fakatagaʼi fakahagatonu tatou. Koia, ohage ko te kau Kilisitiano ʼo te temi ʼo Paulo, ʼe ʼaoga kia tatou ke tou nonofo tokakaga. Kotea tona tupuʼaga? Koteʼuhi kua vave pe te ʼahiʼahiʼi ʼo tatatou tui.—Lau ia Luka 21:34-36.
4. Kotea ia te vaega ʼo te taʼu 2016? Pea he koʼe ʼe lelei te vaega ʼaia?
4 Kotea ʼae ʼe tokoni mai anai ke tou nonofo teuteu ki te aluʼaga ʼaia ka hoko ʼi te ka haʼu? ʼI te tohi ʼo Hepeleo, neʼe lahi te ʼu faʼahi neʼe ui e Paulo pea ʼe tokoni mai anai moʼo fakalotomalohiʼi tatatou tui. Ko te tahi fakamanatu maʼuhiga ʼe tou maʼu ia Hepeleo 13:1, ʼe ina fakalotomalohiʼi fenei ai tatou: “Ke koutou tuumau i te ofa fakatautehina.” Neʼe fili te vaega ʼaia ko te vaega ʼo te taʼu 2016.
Te vaega ʼo te taʼu 2016: “Ke koutou tuumau i te ofa fakatautehina.” —Hepeleo 13:1
KOTEA IA TE FAKAʼUHIGA ʼOFA FAKATAU TEHINA?
5. Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te ʼofa fakatau tehina?
5 Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te ʼofa fakatau tehina? Ko te kupu Fakakeleka ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼe fakaʼuhiga ki he “ ʼofa mamahi ki he tehina.” Pea ko te ʼofa fakatau tehina ʼaia ʼe malohi. ʼE ko he ʼofa ʼe logoʼi ʼe natou ʼo totatou famili peʼe ko ʼotatou kaumeʼa lelei. (Soane 11:36) ʼE mole tou lau pe ko tatou ko te ʼu tehina mo tuagaʼane. Kaʼe, ʼe ko tatou ko te ʼu tehina mo tuagaʼane. (Mateo 23:8) ʼE ui fenei e Paulo: “Ke kotou feofaofani i he ofa fakatautehina; ke kotou tokaga ki te fakaapaapa i okotou vahaa.” (Loma 12:10) ʼE ha mai ʼi te ʼu kupuʼi palalau ʼaia te malohi ʼo totatou ʼofa ʼae ki ʼotatou tehina. Ko te ʼofa fakatau tehina ʼaia pea mo te ʼofa ʼae ʼe fakatafito ki te ʼu pelesepeto Fakatohi-tapu, ʼe tokoni anai ki te hahaʼi ʼa te ʼAtua ke natou fefakakaumeʼaleleiʼaki pea mo logotahi.
6. Ki te kau Kilisitiano moʼoni, ʼe natou fakaʼuhiga feafeaʼi te kupu tehina?
6 Ko te kupusiga palalau “ofa fakatautehina” ʼe maʼu tafitō ʼi te ʼu tohi ʼo te lotu Fakakilisitiano. Ki te manatu ʼa te kau Sutea ʼo te temi muʼa, ko te kupu “tehina” ʼe fakaʼuhiga tuʼumaʼu ki he tahi ʼo te famili pea ʼi ʼihi temi ki he tahi ʼe mole kau ki te famili. Neʼe mole he temi neʼe fakaʼuhiga ai ki he tahi neʼe mole ko he Sutea. Kaʼe, ʼi totatou ʼuhiga Kilisitiano, ko totatou “tehina” ʼe ko he tahi pe ʼi te kau Kilisitiano moʼoni. Tatau aipe pe ʼe ko te tehina peʼe tuagaʼane ʼaia ʼe haʼu mai he tahi fenua. (Loma 10:12) Neʼe akoʼi mai e Sehova ʼe tonu ke tou maʼuʼuli feʼofaʼofani ohage ko he ʼu tehina. (1 Tesalonika 4:9) Kaʼe, he koʼe ʼe maʼuhiga ke tou haga fakaha te ʼofa fakatau tehina?
HE KOʼE ʼE MAʼUHIGA KE TOU HAGA FAKAHA IA TE OFA FAKATAU TEHINA?
7. He koʼe ʼe tonu ke tou fakaha te ʼofa fakatau tehina?
7 Ko te tupuʼaga tafitō ʼo tatatou fakaha ia te ʼofa fakatau tehina, he ʼe ko Sehova ʼae 1 Soane 4:7, 20, 21) Pea ko te tahi tupuʼaga, ʼe ko te maʼuhiga ʼae ke tou fetokoniʼaki, tafitō la ʼi te ʼu temi faigataʼa. Koia, neʼe faitohi ai ia Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo, he neʼe ina iloʼi tokolahi ia natou ʼe kua vave mavae mai ʼonatou ʼapi pea mo ʼonatou koloa. Neʼe fakaha e Sesu ko te temi ʼaia ʼe ko he aluʼaga ʼe faigataʼa anai. (Maleko 13:14-18; Luka 21:21-23) Koia, ʼi muʼa ʼo te hoko mai ʼo te temi ʼaia, neʼe tonu ki te kau Kilisitiano ʼaia ke natou fakamalohiʼi tonatou ʼofa fakatau tehina.—Loma 12:9.
neʼe ina ui mai ke tou feʼofaʼaki. Koia, ʼe mole feala ke tou ʼoʼofa moʼoni ia Sehova mo kapau ʼe mole tou ʼoʼofa ki ʼotatou tehina. (ʼE ʼaoga ke tou fakamalohiʼi totatou ʼofa fakatau tehina ia ʼaho nei. Koteʼuhi ʼe tokoni mai anai ke tou katakiʼi ia he faʼahiga ʼahiʼahi pe ʼe hoko mai
8. Kotea ʼae ʼe ʼaoga ke tou fai ia ʼaho nei ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi?
8 ʼE kua vave hoko mai te mamahi lahi. (Maleko 13:19; Apokalipisi 7:1-3) Koia, ʼe ʼaoga anai ke tou fakalogo ki te tokoni ʼaeni: “Alu, siaku hahai, ulu ki tou kogafale, pea ke tapunu te matapa mai muli; nono i he kii temi nounou pe, o kaku ki te osi o te ita.” (Esaia 26:20) Ko te ʼu “kogafale” ʼaia, ʼe natou fakata ʼotatou kokelekasio ʼae ʼe tou fai ai tatatou tauhi kia Sehova mo ʼotatou tehina mo tuagaʼane. Kaʼe, ʼe mole tonu ke gata pe ʼi tatatou fakatahi tuʼumaʼu ʼi te ʼu fono. Neʼe fakamanatuʼi e Paulo ki te kau Kilisitiano Hepeleo, ʼe tonu ke natou fefakalotomalohiʼaki pea mo feagaleleiʼaki moʼo fakaha te ʼofa. (Hepeleo 10:24, 25) Koia, ʼe ʼaoga ai ke tou fakamalohiʼi totatou ʼofa fakatau tehina ia ʼaho nei. Koteʼuhi ʼe tokoni mai anai ke tou katakiʼi ia he faʼahiga ʼahiʼahi pe ʼe hoko mai.
9. (1) Kotea ia te ʼu faigamalie ʼe tou maʼu ke tou fakaha ai te ʼofa fakatau tehina ia ʼaho nei? (2) Kotou tuku mai he ʼu faʼifaʼitaki neʼe fakaha ai e te hahaʼi ʼa Sehova te ʼofa fakatau tehina. (Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.)
9 ʼE lahi te ʼu faigamalie ke tou fakaha ai te ʼofa fakatau tehina ia ʼaho nei, ʼi muʼa ʼo te kamata ʼo te mamahi lahi. Tokolahi ʼotatou tehina mo tuagaʼane ʼe maʼuʼuli mamahi ʼuhi ko te mafuike, mo te hake ʼo te vai, mo te ʼu afā, mo te hake ʼo te peau pea mo ʼihi atu tuʼutamaki fakanatula. Ko ʼihi tehina ʼe natou katakiʼi te fakataga. (Mateo 24:6-9) Pea ʼe ʼi ai mo te ʼu fihifihia fakaekonomika ʼi te ʼaho fuli ʼe tupu mai te agafakakakā ʼo te malama ʼaeni. (Apokalipisi 6:5, 6) Kaʼe, kapau ʼe lahi te ʼu fihifihia ʼe felaveʼi mo ʼotatou tehina, ʼe toe lahi age anai mo te ʼu faigamalie ke tou fakaha ai totatou ʼofa fakatau tehina. Logo la ʼe mole fakaha ʼi te malama ʼaeni ia te ʼofa, kaʼe ʼe tonu ke tou haga fakaha te ʼofa fakatau tehina. (Mateo 24:12) [2]—Vakaʼi te nota ʼi te fakaʼosi ʼo te alatike.
ʼE FEAFEAʼI HATATOU HAGA FAKAHA TE ʼOFA FAKATAU TEHINA?
10. Kotea ʼae ka tou vakaʼi anai?
10 Logo la te ʼu fihifihia ʼe tou felaveʼi mo ia, kaʼe ʼe tou iloʼi feafeaʼi ʼe tou haga fakaha te ʼofa fakatau tehina? ʼE feafeaʼi hatatou fakamoʼoni ʼe kei tou maʼu te taʼi ʼofa ʼaia ki ʼotatou tehina? Hili tana fai te ʼu palalau ʼaeni “ke koutou tuumau i te ofa fakatautehina,” neʼe fai e Paulo he lisi ʼe feala ai ki
te kau Kilisitiano ke natou fai te faʼahi ʼaia. Koia, tou vakaʼi faʼahi ʼe ono.11, 12. Kotea ia te fakaʼuhiga ʼae ke tou tali kaiga? (Vakaʼi te ʼuluaki pāki.)
11 “Aua naa koutou galoi te talitali kaiga.” (Lau ia Hepeleo 13:2.) Kotea ia te fakaʼuhiga ʼo te kupuʼi palalau ʼae “talitali kaiga”? Ko te kupu ʼae neʼe fakaʼaogaʼi e Paulo ʼe fakaʼuhiga ki te “agalelei ki te kau matapule.” Ko te kupusiga palalau ʼaia ʼe lagi ina fakamanatuʼi mai ia Apalahamo pea mo Lote. Neʼe fakaha e te ʼu tagata ʼaia ʼe toko lua ia tanā agalelei ki he hahaʼi neʼe mole nā iloʼi. Ki muli age, neʼe iloʼi e Apalahamo pea mo Lote ko te kau matapule ʼaia neʼe ko te ʼu ʼaselo. (Senesi 18:2-5; 19:1-3) Ko te ʼu faʼifaʼitaki ʼaia, neʼe ina fakalotomalohiʼi te kau Kilisitiano Hepeleo ke natou fakaha te ʼofa fakatau tehina ʼaki tanatou tali kaiga.
12 ʼE feafeaʼi hatatou fakaha te tali kaiga ki ʼihi? ʼE feala ke tou fakaafe ʼotatou tehina mo tuagaʼane ki totatou ʼapi ke tou kakai fakatahi peʼe fefakalotomalohiʼaki. Logo la ʼe mole tou iloʼi lelei ia te taupau ʼo te siliko pea mo tona ʼohoana, kaʼe ʼe feala ke tou fakaafe ia naua moka nā ʼaʼahi totatou kokelekasio. (3 Soane 5-8) ʼE mole ʼaoga ke tou fai he toe katoaga peʼe ke tou maʼu he toe paʼaga lahi. Ko tatatou fakatuʼutuʼu ke tou fakalotomalohiʼi ʼotatou tehina, kaʼe ke mole tou fakahaha kia natou ia te ʼu meʼa ʼae ʼe tou maʼu. Pea ʼe mole tonu pe ke tou fakaafe ia natou ʼae ʼe feala ke natou toe liufaki mai. (Luka 10:42; 14:12-14) Koia, ko te faʼahi ʼae ʼe maʼuhiga ke tou fakaha te tali kaiga.
13, 14. ʼE feafeaʼi hatatou “manatui natou e pilisoni”?
13 “Kotou manatui natou e pilisoni.” (Lau ia Hepeleo 13:3.) ʼI tana tohi ia te kupusiga palalau ʼaia, neʼe fakaʼuhiga e Paulo ki te ʼu tehina ʼae neʼe pilisoniʼi ʼuhi ko tanatou tui. Neʼe fakamalō ia Paulo ki te kokelekasio koteʼuhi neʼe natou “manavaofa kia natou ae nee pilisoni.” (Hepeleo 10:34) Ko ʼihi tehina neʼe natou tokoni kia Paulo lolotoga taʼu ʼe fa ʼi tana nofo pilisoni. Kaʼe ko ʼihi neʼe toe tokoni kia Paulo logo la tanatou maʼuli mamaʼo. Neʼe feafeaʼi tanatou tokoni kia Paulo? Neʼe natou hufakiʼi ia ia ʼi ʼanatou faikole.—Filipe 1:12-14; Hepeleo 13:18, 19.
ʼE feala ke tou hufakiʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane pea mo te ʼu fanau ʼae ʼe pilisoniʼi ʼi Érythrée
14 Ia ʼaho nei, tokolahi te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ʼe pilisoniʼi ʼuhi ko tanatou tui. Ko te ʼu tehina mo tuagaʼane ʼae ʼe maʼuʼuli ovi kia natou ʼe feala ke natou tokoni kia natou. Kaʼe, tokolahi ia tatou ʼe maʼuʼuli mamaʼo mai ia natou ʼaia ʼe pilisoniʼi. ʼE feafeaʼi hatatou tokoni pea mo manatuʼi natou? Ko te ʼofa fakatau tehina ʼe ina ʼekenaki anai tatou ke tou hufakiʼi ia natou ʼi ʼatatou faikole. Ohage la, ʼe feala ke tou hufakiʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane pea mo te ʼu fanau ʼae ʼe pilisoniʼi ʼi Érythrée. ʼE kau ai ʼotatou tehina ko Paulos Eyassu, mo Isaac Mogos, pea mo Negede Teklemariam ʼae ʼe kei natou pilisoni talu mai taʼu ʼe 20.
15. ʼE feafeaʼi hatatou fakamaʼuhigaʼi te nofo ʼohoana?
15 “Koutou fakaapaapa fuli ki te nofo ohoana.” (Lau ia Hepeleo 13:4.) ʼE feala ke tou toe fakaha totatou ʼofa fakatau tehina ʼaki te maʼa ʼo te aga ʼae ʼe tonu ke tou fai. (1 Timoteo 5:1, 2) Ohage la, kapau ʼe tou fai he aga heʼe ʼaoga mo he tehina peʼe ko he tuagaʼane, ʼe tou fakamamahiʼi anai te kilisitiano ʼaia pea mo tona famili. Pea ʼe feala ke puli ai tatatou fefalalaʼaki mo ʼotatou tehina. (1 Tesalonika 4:3-8) Kotou toe fakakaukauʼi age muʼa, pe ʼe kotea ʼae ka logoʼi e te fafine mo kapau ʼe ina iloʼi ʼe sioʼi e tona ʼohoana he ʼu ʼata ʼe ha ai te aga heʼe ʼaoga. ʼE manatu anai koa ʼe ʼofa tona ʼohoana ia ia pea mo fakaʼapaʼapa ki te nofo ʼohoana?—Mateo 5:28.
16. ʼE tokoni feafeaʼi mai te maʼuli fakafeʼauga ke tou fakaha te ʼofa fakatau tehina?
16 “Ke kotou fiafia i te mea e kotou mau.” (Lau ia Hepeleo 13:5.) ʼE tokoni mai anai tatatou falala ʼae kia Sehova ke tou maʼuli fakafeʼauga, ko tona fakaʼuhiga ke tou fiafia pe ʼi te ʼu meʼa ʼae ʼe tou maʼu. ʼE tokoni feafeaʼi mai te faʼahi ʼaia ke tou fakaha te ʼofa fakatau tehina? Kapau ʼe tou maʼuli fakafeʼauga, ʼe tou manatuʼi anai ko ʼotatou tehina mo tuagaʼane Kilisitiano ʼe maʼuhiga age ia ʼi te paʼaga peʼe ko te ʼu koloa. (1 Timoteo 6:6-8) ʼE mole tou meo anai ʼo ʼuhiga mo ʼotatou tehina peʼe ko te aluʼaga ʼo totatou maʼuli. Pea ʼe mole tou maheheka anai peʼe tou manumanū. Kaʼe, kapau ʼe tou maʼuʼuli fakafeʼauga, ʼe tou lotofoaki anai.—1 Timoteo 6:17-19.
17. Ka “tou . . . malohi,” ʼe tokoni feafeaʼi mai anai ke tou fakaha te ʼofa fakatau tehina?
17 “Ke tou . . . malohi.” (Lau ia Hepeleo 13:6.) Ka tou falala kia Sehova, ʼe tou lotomalohi anai ʼo katakiʼi te ʼu ʼahiʼahi faigataʼa. ʼE tokoni mai te lotomalohi ʼaia ke tou taupau he manatu ʼe lelei. Pea ka tou maʼu he ʼu manatu ʼe lelei, ʼe feala ke tou fakaha totatou ʼofa fakatau tehina ʼaki tatatou fakalotomalohiʼi mo fakafimalieʼi ʼotatou tehina mo tuagaʼane. (1 Tesalonika 5:14, 15) O feia pe ʼi te mamahi lahi, ʼe feala ke tou lotomalohi koteʼuhi ʼe tou iloʼi kua fakaovi mai totatou fakaʼateaina.—Luka 21:25-28.
ʼE tou lotomalohi he ʼe tou iloʼi kua ovi mai totatou fakaʼateaina
18. ʼE feafeaʼi hatatou fakamalohiʼi totatou ʼofa fakatau tehina ki ʼotatou tagata ʼafeā?
18 “Kotou manatui okotou takitaki.” (Lau ia Hepeleo 13:7, 17.) Ko te kau tagata ʼafeā ʼo totatou kokelekasio ʼe natou fakaʼaogaʼi tonatou temi ke natou gaue kinakina maʼa tatou. Pea ka tou fakakaukauʼi ia te ʼu faʼahi fuli ʼae ʼe natou fai, ʼe tuputupu anai totatou ʼofa mo totatou lotofakafetaʼi kia natou. ʼE mole tou fai anai he meʼa ʼe feala ke puli ai tonatou fiafia peʼe ke natou lotovaivai ai. Kaʼe, ʼe tou fia fakalogo anai ʼaki he lotolelei. ʼI tatatou fai te faʼahi ʼaia, ʼe tou fakaha “kia natou he ofa lahi, uhi ko tanatou gaue.”—1 Tesalonika 5:13.
ʼE tou leleiʼia koa te gaue ʼae ʼe fai e te kau tagata ʼafeā maʼa tatou? (Vakaʼi te palakalafe 18)
KE KOTOU HAGA FAI KE LAHI AGE
19, 20. ʼE feafeaʼi hatatou haga fakaha te ʼofa fakatau tehina ʼi hona aluʼaga ʼe lahi age?
19 ʼE iloa te hahaʼi ʼa Sehova ʼuhi ko tonatou ʼofa fakatau tehina. Neʼe toe feia pe ʼi te temi ʼo Paulo. Kaʼe, neʼe fakalotomalohiʼi e Paulo te ʼu tehina ke natou fakaha te ʼofa ʼi hona aluʼaga ʼe lahi age. Koia, neʼe ina ui fenei: “Ke kotou haga fai ke lahi age.” (1 Tesalonika 4:9, 10, MN) ʼE mahino ia, ʼe ʼi ai te ʼu faʼahi ʼe tonu ke tou tuputupu ai.
20 Koia, ka tou sisio ki te vaega ʼo te taʼu ʼaeni ʼi totatou Fale Fono, tou fakakaukauʼi te ʼu fehuʼi ʼaeni: Kotea ʼae ʼe tonu ke au fai ke lahi age taku tali kaiga? ʼE feafeaʼi haku tokoni ki ʼotatou tehina ʼae ʼe pilisoniʼi? ʼE au fakamaʼuhigaʼi koa te fakatuʼutuʼu ʼa te ʼAtua ʼo ʼuhiga mo te nofo ʼohoana? Kotea ʼae ka tokoni mai anai ke au maʼuli fakafeʼauga? Kotea ʼae ʼe feala ke au fai ke lahi age taku falala kia Sehova? ʼE au fakalogo feafeaʼi kia natou ʼae ʼe takitaki? Kapau ʼe tou faiga ke tou tuputupu ʼi te ʼu aluʼaga ʼaia ʼe ono, ko te vaega ʼo te taʼu ʼe mole fakatuʼu pe mai muʼa moʼo fakamataleleiʼi. Kaʼe, ʼe ina fakamanatuʼi mai anai ke tou fakalogo ki te ʼu palalau ʼaeni ʼa Paulo: “Ke koutou tuumau i te ofa fakatautehina.”—Hepeleo 13:1.
^ [1] (palakalafe 1) Ko te ’u mata ʼi tohi ʼaeni H.T.S. ko tona fakaʼuhiga: Hili te Temi ʼo Sesu.
^ [2] (palakalafe 9) Te ʼu faʼifaʼitaki neʼe fakaha ai e te kau Fakamoʼoni ʼa Sehova ia te ʼofa fakatau tehina ʼi te ʼu temi ʼae neʼe hoko ai te ʼu tuʼutamaki fakanatula, vakaʼi Te Tule Leʼo ʼaho 15 ʼo Sulio 2002, pasina 8-9 mo te tohi Les Témoins de Jéhovah, prédicateurs du Royaume de Dieu, kapite 19 (Fakafalani).