Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Ospilitu Yaava Oumbangi Nospilitu Yetu

Ospilitu Yaava Oumbangi Nospilitu Yetu

“Ospilitu yatyo muene yava oumbangi nospilitu yetu okuti tuva na va Huku.”​—ROMANOS 8:16.

OVIIMBO: 109, 108

1-3. Oityi tyamonekele monthiki yo Pendekoste? Iya oñgeni tyafuisapo etyi Ovihonekwa viapopia? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

ANKHO Otyalumingu komuhuka mo Jelusalei. Ankho onthiki yakolela unene. Ovanthu ankho veli mo Pendekoste, otyipito tyimwe tyakolela tyihimbika pokuteya otiliku. Monthiki oyo komuhuka mondyuo ya Huku, omunene nakwa aave otyilikutila tyilingwa apeho. Konyima, aave onombolo onombali mbalingwa notiliku yokuatetekela okuteyua. Omunene nakwa ankho weendaisa ombolo ngotyawa pala Jeova. Otyo, otyo tyalingilwe mo Pendekoste yenima 33.—Levítico 23:15-20.

2 Omanima aeho, mokueenda kuomanima omanyingi, ankho omunene nakwa ulinga otyiawa otyo. Otyiawa otyo, ankho tyilekesa otyipuka tyimwe tyakolela unene tyamonekele mo Pendekoste yenima 33. Otyo tyamonekela ovalongwa 120 va Jesus ankho vekahi nokulikuambela aveho mokati kondyuo mo Jelusalei. (Atos 1:13-15) Momanima ovityita etyinana potete, omuuli Joele wahonekele konthele yetyi tyamonekele monthiki oyo. (Joel 2:28-32; Atos 2:16-21) Oityi tyamonekelepo tyakolela unene?

3 Tanga Atos 2:2-4. Mo Pendekoste yenima 33, Huku wavelele Ovakristau ovo ospilitu sandu yae, iya avakala ovalembulwa. (Atos 1:8) Konyima, ovanthu ovanyingi avahimbika okuliongiya ponthele yavo, iya ovalongwa avahimbika okupopia ovipuka vihuvisa vamona nevi veiva. Apostolu Petulu wahangununa oñgeni tyaendele iya omokonda yatyi otyo ankho tyakolela unene. Konyima apopila ovanthu okuti: “Livelei, iya kese umwe puonwe ambatisalwa menyina lia Jesus Kristu, opo muevelwe ononkhali mbenyi, amutambula otyali tyospilitu sandu.” Monthiki oyo, ovanthu 3.000 avambatisalwa, iya avatambula ospilitu sandu.​—Atos 2:37, 38, 41.

4. (a) Omokonda yatyi tuna okusuka netyi tyamonekele po Pendekoste? (b) Otyipuka patyi vali otyikuavo tyelifwa notyo tyamonekele potete? (Tala okatoi konthyulilo yonthele.)

4 Omunene nakwa noviawa ankho alinga omanima aeho po Pendekoste vilekesa tyi? Omunene nakwa ankho ulekesa Jesus. Onombolo ankho mbulekesa ovalembulwa vo tete, ovalongwa va Jesus. Ovalongwa ovo vaholovonwa povanthu ovakuankhali iya avaihanwa okuti “ovo tete.” (Tiago 1:18) Huku wevetavela vakale ovana vae iya vaholovonwa opo vakakale onohamba na Jesus keulu Mouhamba wa Huku. (1 Pedro 2:9) Jeova makaundapesa Ouhamba wae opo aavele ononkhano onongwa ovanthu vokutavela. Ngotyo, tyilinge matukakala na Jesus keulu ine matukakala pano pohi momphangu yombembwa, o Pendekoste yenima 33 yakolela unene kuonthue. [1]​—Tala okatoi konthyulilo yonthele.

OITYI TYIMONEKAPO TYINA OMUNTHU AMALEMBULWA?

5. Oñgeni tutyii okuti, haveho valembulwa vapewa ospilitu sandu monkhalelo ike?

5 Ovalongwa ankho veliongiya mondyuo nalumwe valimbilwe onthiki oyo. Kese wike puvo, ankho wakala ngatyina ena omutemo komutwe wae. Jeova eveavela ounongo wokupopia omalaka omakuavo. Ankho vetyii umwe nawa okuti valembulwa nospilitu sandu. (Atos 2:6-12) Mahi otyipuka otyo tyihuvisa katyamonekele Novakristau aveho valembulwa. Mongeleka, Ombimbiliya kaipopi okuti ovanthu ovanyingi-nyingi valembulwa konyima mo Jelusalei navo vakalele ngatyina vena otupia komitwe viavo. Vamwe valembulilwe vala puetyi vambatisalwa. (Atos 2:38) Tupu, ha aveho Ovakristau valembulwa momuvo vambatisalwa. Ova Samaria vamwe valembulwa vala konyima yetyi vambatisalwa. (Atos 8:​14-​17) Iya Korneliu novo meumbo liae, valembulwa puetyi vehenembatisalwe.—Atos 10:44-​48.

6. Oityi ovalembulwa mavakapewa, iya otyo tyivekalesa ñgeni?

6 Tyotyili, Ovakristau valinga ovipuka vielikalaila etyi valembulwa. Vamwe hamwe vaimbuka umwe nawa okuti ­Jeova wevelembula. Vamwe vetyinoñgonoka mokueenda kuomuvo. Mahi apostolu Paulu wahangununa etyi tyamoneka na kese umwe puvo. Wati: “Etyi mueiva ondaka yotyili, onondaka onongwa konthele yeyovo lienyi, amulembulwa nospilitu sandu mualaelwe, enyingilikilo liepingo lietu.” (Efésios 1:13, 14) Jeova waundapesa ospilitu sandu yae opo Ovakristau ovo vakale nonthumbi yokuti vaholovonwa opo vende keulu. Ngotyo, ospilitu sandu “enyingilikilo” ine elekeso liokuti mavakakala nomuenyo wahapu keulu.—Tanga 2 Coríntios 1:21, 22; 5:5.

Kese Omukristau omulembulwa kapondola okuyeka natyike tyimutalameke okuumbila Jeova

7. Oityi kese Omukristau omulembulwa ena okulinga opo akapewe ondyambi yae keulu?

7 Okuti tyina Omukristau amalembulwa, otyo tyilekesa okuti wapewale ondyambi yae? Au. Tyotyili una onthumbi yokuti wakongwa opo ende keulu. Mahi makapewa vala ondyambi yae inkha atualako nekolelo mu Jeova. Petulu wahangununa okuti: “Moluotyo, vakuatate, lingei vali ononkhono ononene opo mukamone ondyambi yenyi muaihanenwa. Mokonda inkha mutualako okulinga ovipuka ovio, kamamuponyo. Tyotyili, ngotyo mamukaikulilwa omphitilo ongwa yokunyingila Mouhamba uhapu wa Tatekulu yetu, Omuyovoli Jesus Kristu.” (2 Pedro 1:10, 11) Ngotyo kese Omukristau omulembulwa kapondola okuyeka natyike tyimutalameke okuumbila Jeova. Namphila akongwa, ine waihanwa opo ende keulu, inkha katualako nekolelo, kakatambula ondyambi yae.—Hebreus 3:1; Revelação 2:10.

OÑGENI VAMWE VETYI?

8, 9. (a) Omokonda yatyi kovanthu ovanyingi tyipuiya okunoñgonoka etyi tyimonekapo tyina umwe amalembulwa? (b) Oñgeni omunthu umwe etyinoñgonoka okuti wakongua opo ende keulu?

8 Ovaumbili ovanyingi va Huku hono tyivepuiya okunoñgonoka oityi tyimonekapo tyina umwe amalembulwa na Huku. Otyo katyapengele, mokonda ngwe kavalembulilwe. Huku watunga ovanthu opo vakale apeho pano pohi, ha keulu. (Gênesis 1:28; Salmo 37:29) Mahi Jeova uholovona vamwe opo vakakale onohamba novanakwa keulu. Ngotyo tyina amevelembula, ekevelelo liavo, nonkhalelo yavo yokusoka ipiluluka, avakevelela ondyambi yavo yomuenyo keulu.—Tanga Efésios 1:18.

9 Mahi oñgeni omukuatate ine omphange anoñgonoka okuti wakongua opo ende keulu? Tala etyi apostolu Paulu apopila ovakuatate vamwe ovalembulwa mo Roma, “vaihanwa opo vakale ono sandu.” Wevepopila okuti: “Kamuatambulile ospilitu youpika, pala okumuetela vali otyiho. Anthi, muatambula ospilitu yokukala ovana, ospilitu ina tuihanena okuti: ‘Aba, Tate!’ Ospilitu yava oumbangi nospilitu yetu okuti tuvana va Huku.” (Romans 1:7; 8:15, 16) Nospilitu sandu yae, Huku umunoñgonokesa okuti wakongwa opo akakale ohamba keulu na Jesus.—1 Tessalonicenses 2:12.

10. Oityi 1 João 2:27 ilekesa tyina ipopia okuti Ovakristau ovalembulwa kavesukisile nawike uvelongesa?

10 Vana vakongwa na Huku kavesukisile okupopilwa nomunthu okuti ovalembulwa. Jeova oe muene uvepopila. Apostolu João wapopila Ovakristau ovalembulwa okuti: “Onwe mualembulwa nomusukuki iya amuho mutyii.” Ayawisako vali okuti: “Iya onwe oulembulwa muatambula owenyi, iya kamuesukisile okupopilwa nomunthu, mahi umulongesa ovipuka aviho, otyili hamatutu, iya ngetyi emulongesa, tualeiko newaneko nae.” (1 João 2:20, 27) Ovakristau ovalembulwa vesukisa okulongeswa na Jeova ngovanthu ovakuavo. Mahi kavasukisile okupopilwa nomunthu okuti valembulwa. Jeova uundapesa ononkhono mbae, ospilitu sandu, opo vakale umwe nonthumbi yokuti valembulwa!

“VATYITWA OTYIVALI”

11, 12. Oityi Omukristau omulembulwa apondola okusoka, mahi utupu ondima yatyi?

11 Tyina Ovakristau valembulwa nospilitu sandu vapiluluka unene. Otyo Jesus apopila okuti “vatyitwa otyivali.” (João 3:3, 5) Konyima ahangununa okuti: “Uhakale tyahuva etyi nekupopila okuti: Muna okutyitwa otyivali. Omphepo ifila oku yahanda, iya ove utehelela omuyuelo wayo, mahi, kutyii oku itunda noku yenda. Ongotyo tyikala na kese munthu utyitwa nospilitu.” (João 3:7, 8) Tyotyili, katyitavela omunthu wahalembulilwe okuhangununa nawa-nawa oñgeni omulembulwa elitehelela. [2]​—Tala okatoi konthyulilo yonthele.

Omunthu walembulua utupu ondima yokuti Jeova wemuholovona

12 Omunthu walembulwa upondola okusoka okuti, ‘Omokonda yatyi aholovonena ame ahaholovona vali omunthu omukuavo?’ Upondola okusoka inkha wafuapo umwe pala otyilinga otyo. Mahi utupu ondima yokuti Jeova wemuholovona. Ngotyo, uhambukwa unene nokupandula otyiawa otyo. Ovalembulwa velitehela ngetyi tyalingile Petulu etyi ati: “Huku, He ya Tatekulu Jesus Kristu ahivilikwe, tyetyi monkhenda yae onene tuatyitwa otyivali, pala ekevelelo liomuenyo menyina lietutilo lia Jesus Kristu mononkhia. Opo tukamone epingo lihanyoneka, lihasilile nokuhapu. Epingo olio liapakwa keulu pala onwe.” (1 Pedro 1:3, 4) Tyina ovalembulwa vatanga onondaka ombo, vetupu ondima yokuti Tate yavo ukahi nokupopia navo.

13. Oñgeni omunthu apilulula onkhalelo yae yokusoka tyina amalembulwa nospillitu sandu, iya oityi tyimupilulula?

13 Tyina Jeova ehenekonge Ovakristau ovo opo vende keulu, ankho vena ekevelelo liokukala apeho pano pohi. Ankho vakevelela omuvo Jeova makapilulula ohi aikala omphangu yombembwa, nokuhanyako onondingavivi ambuho. Hamwe ankho vasoka okukamona vali vamwe mombunga yavo nomapanga vokuankhia. Iya ankho vakevelela okukatunga onondyuo avakalamo nokutuika omiti avakalia ovinyango viatyo. (Isaías 65:21-23) Omokonda yatyi vahimbikila okusoka monkhalelo yelikalela? Okuti vapiluluka mokonda vamona unene ononkhumbi? Okuti vatokola okuhakala vali pano pohi pala apeho mokonda kamavakala nehambu? Ine omokonda vahanda okutala oñgeni tyikala okukalala keulu? Au. Mahi, o Huku utokola pala avo. Tyina evekonga, uundapesa ospilitu sandu yae opo apilulule onkhalelo yavo yokusoka iya avasoko kekevelelo liavo.

14. Oñgeni ovalembulwa velitehelela tyina vekahi pano pohi?

14 Okuti otyo tyilekesa okuti ovalembulwa vahanda okunkhia? Paulu wapopia oñgeni ovalembulwa velitehelela. Waeleka olutu luomunthu “nekaka” etyi ati: “Moluotyo, onthue vokuli mekaka eli, tukema, nokuna otyiho, mokonda katuhande okulilula olutu olu, mahi tuhanda okuvala olukuavo, pala etyi tyinkhia tyihanyueko nomuenyo.” (2 Coríntios 5:4) Ovakristau ovo kavahande okunkhia. Vahanda okukala nomuenyo nokuundapa kese nthiki movilinga via Jeova no nombunga no mapanga avo. Mahi katyisukisa etyi valinga, vahinangela etyi Huku evelaa komutwe.—1 Coríntios 15:53; 2 Pedro 1:4; 1 João 3:2, 3; Revelação 20:6.

JEOVA UKAHI NOKUKUKONGA?

15. Oityi tyilekesa okuti omunthu kalembulilwe nospilitu sandu?

15 Hamwe ove uhuva inkha Jeova ukukonga opo wende keulu. Inkha ulitehelela okuti wakongua soka komapulo aa akolela: Okuti ulitehela okuti una ombili movilinga viokuivisa? Okuti uhambukilwa okulilongesa Ombimbiliya, nokunoñgonoka “ovipuka viaya kohi via Huku”? (1 Coríntios 2:10) Okuti ulitehela okuti Jeova ukuyamba movilinga viokuivisa? Okuti uhanda okulinga etyi Jeova ahanda tyipona ovipuka ovikuavo? Okuti una ohole onene navakuenyi iya ulitehela okuti una otyilinga otyinene tyokuvekuatesako okuumbila Jeova? Una etyi weete tyilekesa okuti Jeova ukukuatesako? Okuti inkha ukumbulula omapulo oo aeho okuti enga, tyilekesa okuti wakongua opo wende keulu? Au. Omokonda yatyi? Omokonda ovaumbili aveho va Huku velitehela ngotyo, tyilinge valembulwa ine kavalembulilwe. Nospilitu sandu yae, Jeova upondola okuavela epondolo ovaumbili vae, katyisukisa ekevelelo liavo. Moluotyo, inkha nkhele ukahi nokulipula inkha moende umwe keulu, otyo tyilekesa okuti kuakongelwe. Vana vaholovonwa na Jeova kavelipulu ngotyo! Ovo vetyii!

16. Oñgeni tutyii okuti haveho vatambulale ospilitu ya Huku vakongwa opo vende keulu?

16 Mombimbiliya muna onongeleka mbovanthu ovanyingi vekolelo vatambulile ospilitu sandu ya Jeova mahi avahaende keulu. Ongeleka imwe oya João Batista. Jesus wapopia okuti petupu vali omunthu omunene tyipona João, mahi konyima apopi okuti João kamakatumina keulu ngohamba. (Mateus 11:10, 11) Tupu David wahongolelelwe nospilitu sandu. (1 Samuel 16:13) Ospilitu sandu wemukuatesileko okunoñgonoka ovipuka ovinyingi konthele ya Jeova nokumukuatesako okuhoneka onthele imwe Yombimbiliya. (Marcos 12:36) Nongotyo, apostolu Petulu wapopia okuti David “kalondele keulu.” (Atos 2:34) Jeova waundapesa ospilitu sandu opo eveavele epondolo liokulinga ovipuka vihuvisa, mahi kevekongele opo vende keulu. Otyo tyilekesa okuti vetupu ekolelo ine kavafuilepo pala okukatumina keulu? Au. Otyo tyilekesa okuti Jeova mekevekondolela omuenyo Momphangu Yombembua pano pohi.—João 5:28, 29; Atos 24:15.

17, 18. (a) Ondyambi patyi ovaumbili ovanyingi va Huku vakevelela hono? (b) Omapulo patyi matukelilongesa monthele mailandulako?

17 Ovanyingi povaumbili va Huku hono kamavaende keulu. Nga Abraiau, na David, na João Batista, novakuavo vali ovalume novakai vokohale, vakevelela okukakala pano pohi tyina outumini wa Huku wamahimbika okuvetumina. (Hebreus 11:10) Makukakala 144.000 mavakatumina na Jesus keulu. Mahi Ombimbiliya ipopia konthele yovalembulwa “vahupapo” veli pano pohi komuvo uno wonthyulilo. (Revelação 12:17) Ngotyo, ovanyingi povo 144.000 vankhiale iya vekahi keulu.

18 Mahi inkha umwe upopia okuti omulembulwa, oñgeni vana vena ekevelelo liokukakala pano pohi vakala? Inkha umwe mewaneno liove uhimbika okulia kombolo nokunwa kovinyu Pehinangelo, oñgeni momutale? Iya inkha ombalulo yavana vapopia okuti ovalembulwa itualako okukula? Tupondola okusukalala? Matukumbulula omapulo oo monthele mailandulako.

^ [1] (opalagrafu 4) Otyipito tyo Pendekoste ankho opala okuhinangela omuvo Moisesi apelwe Ovitumino ko Sinai. (Êxodo 19:1) Ngotyo tyafuile Moisesi waetela ova Isilayeli omphango Yovitumino, ngonthiki yenima Jesus alinga omphango omphe novalembulwa.

^ [2] (opalagrafu 11) Opo unoñgonoke vali nawa oityi tyihangununa okutyitua otyivali, tala o Momutala Womulavi 1 ya Tyikukutu yo 2009, pomafo 3-11.