Eaha to roto?

Tapura tumu parau

Te haapapu mai ra te varua moˈa ia tatou

Te haapapu mai ra te varua moˈa ia tatou

“O te Varua iho hoi, e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua.”—ROMA 8:16.

HIMENE: 109, 108

1-3. (a) Eaha te mau tupuraa taa ê o tei faariro i te Penetekose ei mahana taa ê? (b) Mea nafea teie mau tupuraa i tupu i ta te mau Papai i fafau? (A hiˈo i te hohoˈa matamua.)

 E MAHANA taa ê e te faahiahia mau taua Tapati poipoi ra i Ierusalema. No te mau taata, e oroa Penetekose teie, o te hoê ïa oroa moˈa o tei faatupuhia i te omuaraa o te auhune sitona. Taua poipoi ra, ua pûpû noa te tahuˈa rahi i te mau tusia i te sekene. I te hora iva, ua pûpû oia i na pane faahopue e piti o tei hamanihia e te sitona matamua, aore ra i te oho matamua, o te auhune. Ua ueue te tahuˈa rahi i te mau pane i te hoê pae e i te tahi atu pae no te pûpû ia Iehova. O te Penetekose 33 ïa teie.—Lev. 23:15-20.

2 I te mau matahiti atoa, ua rave te tahuˈa rahi i teie pûpûraa ma te ueue na pane faahopue e piti e hanere matahiti i te maoro. Ua taai-roa-hia teie pûpûraa i te tahi mea faufaa roa o tei tupu i te Penetekose 33. Ua ite ïa na 120 pǐpǐ a Iesu i te reira a pure amui ai ratou i roto i te hoê piha i nia i Ierusalema. (Ohi. 1:13-15) A vau hanere matahiti aˈenei, i papai na Ioela no nia i teie tupuraa taa ê. (Ioe. 2:28-32; Ohi. 2:16-21) Eaha tei tupu o tei riro ei mea faufaa roa?

3 A taio i te Ohipa 2:2-4. I te Penetekose 33, ua horoa Iehova i teie mau Kerisetiano i to ˈna varua moˈa e ua faatavaihia ratou. (Ohi. 1:8) Ua haaatihia ratou e te hoê nahoa e ua haamata te mau pǐpǐ i te paraparau no nia i te mau mea faahiahia mau ta ratou i ite e i faaroo. Ua faataa te aposetolo Petero eaha tei tupu e no te aha mea faufaa ˈi te reira. Ua parau te nahoa: “E tatarahapa, e ia bapetizohia outou atoa i roto i te iˈoa o Iesu Mesia ia matara te hara, e horoahia mai ïa te [v]arua [m]aitai ia outou.” I taua mahana ra, fatata 3 000 taata o tei bapetizohia e o tei fanaˈo atoa i te varua moˈa.—Ohi. 2:37, 38, 41.

4. (a) No te aha e titauhia ia tatou ia haafaufaa i tei tupu i te Penetekose? (b) Eaha te tahi atu tupuraa faufaa o tei itehia i te hoê â mahana e rave rahi matahiti aˈenei?

4 Eaha te tahuˈa rahi e te pûpûraa ta ˈna i horoa atu i te mau Penetekose atoa e faataipe ra? O Iesu te tahuˈa rahi. Te mau pane, o te mau pǐpǐ a Iesu o tei faatavaihia. Ua maitihia teie mau pǐpǐ no ǒ mai i te mau taata tia ore e o tei piihia te “oho matamua.” (Iak. 1:18) Ua farii te Atua ia ratou no te faatere ei arii e o Iesu i te raˈi e ei melo o te Basileia o te Atua. (Pet. 1, 2:9) E faaohipa Iehova i to ˈna Basileia no te haamaitai i te mau taata atoa o te faaroo ra ia ˈna. No reira, noa ˈtu to tatou tiaturiraa i te raˈi e o Iesu aore i nia i te fenua nei i roto i te paradaiso, mea faufaa roa te Penetekose 33 no tatou. [1]

EAHA TE TUPU IA FAATAVAIHIA VETAHI?

5. E nafea tatou e ite ai e aita pauroa te feia faatavaihia i faatavaihia i te hoê â huru?

5 Eita roa ˈtu taua mahana ra e moe i te mau pǐpǐ i roto i te piha i nia. Mai te mea ra e e ura auahi i nia i to ratou upoo. Ua horoa Iehova ia ratou i te aravihi no te paraparau na roto i te hoê reo ê. Eita e ore, ua faatavaihia ratou e to ˈna varua moˈa. (Ohi. 2:6-12) Aita râ teie mau mea faahiahia mau i tupu i nia i te mau Kerisetiano atoa a faatavaihia ˈi ratou. Ei hiˈoraa, aita te Bibilia e parau ra e ua itehia te tahi mea mai te hoê ura auahi te huru i nia i te upoo o na tausani taata i Ierusalema tei faatavaihia i muri iho i taua mahana ra. Ua faatavaihia ratou a bapetizohia ˈi ratou. (Ohi. 2:38) Oia atoa, e ere pauroa te mau Kerisetiano o tei bapetizohia i tera taime tei faatavaihia. Ua faatavaihia to Samaria tau taime i muri iho i to ratou bapetizoraahia. (Ohi. 8:14-17) E i te hoê tupuraa matau-ore-hia, ua faatavaihia Korenelio e oia atoa te feia i roto i to ˈna fare hou a bapetizohia ˈi ratou.—Ohi. 10:44-48.

6. Eaha ta te feia faatavaihia atoa e fanaˈo ra e e nafea te reira e ohipa ˈi i nia ia ratou?

6 Mea papu, ua taa i te mau Kerisetiano e ua faatavaihia ratou na roto i te ravea huru rau. Ua taa oioi vetahi e ua faatavai Iehova ia ratou. No vetahi ê, ua taa ia ratou te reira i muri iho i te hoê area taime. Ua faataa mai râ te aposetolo Paulo eaha tei tupu i nia ia ratou pauroa a na ô ai: “E outou atoa hoi i faaroo, i tapaohia outou e ana i te Varua Maitai i parauhia maira, o te faaite ïa i ta tatou tufaa.” (Eph. 1:13, 14) No reira Iehova i faaohipa ˈi i to ˈna varua moˈa no te faaite papu i teie mau Kerisetiano e ua maiti oia ia ratou no te haere i te raˈi. Ma te na reira, te “faaite ra ïa,” aore ra ua haapapu oia ia ratou e i a muri aˈe, e ora ratou eiaha i te fenua nei, i te raˈi râ e a muri noa ˈtu.—A taio i te Korinetia 2, 1:21, 22; 5:5.

Eiaha te mau Kerisetiano faatavaihia taitahi e vaiiho i te tahi ohipa e tapea ia ratou ia tavini ia Iehova

7. Eaha te titauhia i te mau Kerisetiano faatavaihia ia rave no te fanaˈo i te haamaitairaa i te raˈi?

7 Ia faatavaihia te hoê Kerisetiano, te auraa anei ïa e e fanaˈo oia i ta ˈna haamaitairaa e a muri noa ˈtu? Aita. Ua papu ia ˈna e ua titau-manihini-hia oia no te haere i te raˈi. Teie râ, e fanaˈo ra oia i ta ˈna haamaitairaa ia vai taiva ore noa oia ia Iehova. Ua faataa Petero i te reira a na ô ai: “E teie nei, e au mau taeae, e faaitoito, ia itea-mau-hia to outou parauraahia e te maitiraahia: ia na reira hoi outou e ore roa outou e hiˈa; e e horoa-hua-hia mai te ô no outou, i roto i te basileia mure ore o to tatou Fatu o Iesu Mesia, to tatou ora ra.” (Pet. 2, 1:10, 11) Eiaha ïa te mau Kerisetiano faatavaihia taitahi e vaiiho i te tahi ohipa e tapea ia ratou ia tavini ia Iehova. Noa ˈtu e ua titau-manihini-hia oia, aore ra ua piihia oia ia haere i te raˈi, eita oia e fanaˈo i ta ˈna haamaitairaa ia ore o ˈna e vai taiva ore.—Heb. 3:1; Apo. 2:10.

E NAFEA TE HOÊ TAATA E ITE AI E UA FAATAVAIHIA O ˈNA?

8, 9. (a) No te aha mea fifi no te taata e rave rahi ia taa eaha te tupu ia faatavaihia te hoê taata? (b) E nafea te hoê taata e ite ai e ua titau-manihini-hia o ˈna no te haere i te raˈi?

8 I teie mahana, mea fifi roa no e rave rahi tavini a te Atua ia taa eaha te tupu ia faatavaihia te tahi taata e te Atua. Mai tera iho â, no te mea aita ratou i faatavaihia. Ua poiete te Atua i te taata no te ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei, eiaha râ i nia i te raˈi. (Gen. 1:28; Sal. 37:29) Ua maiti ïa Iehova ia vetahi ei arii e ei tahuˈa i te raˈi. Ia faatavaihia ratou, e taui to ratou tiaturiraa e to ratou manaˈo, a nehenehe atu ai ratou e fanaˈo i te ora i te raˈi.—A taio i te Ephesia 1:18.

9 E nafea râ te hoê taata e ite ai e ua titau-manihini-hia o ˈna no te haere i te raˈi? A tapao na eaha ta Paulo i parau i te mau taeae no Roma o tei faatavaihia e o tei maitihia no te riro mai ei feia moˈa. Ua na ô oia ia ratou: “E ere hoi i te varua tavini tei noaa ia outou ia mǎtaˈu faahou; o te Varua faatamarii râ tei noaa ia outou, i parau ai hoi tatou, E Aba, e tau Metua. O te Varua iho hoi, e to tatou atoa nei varua, o tei faaite ïa e, e tamarii tatou na te Atua.” (Roma 1:7; 8:15, 16) Maoti to ˈna varua moˈa, e haapapu te Atua i te reira i te hoê taata e e titau-manihini-hia o ˈna no te faatere ei arii i te raˈi e o Iesu.—Tes. 1, 2:12.

10. Eaha te auraa o ta te Ioane 1, 2:20, 27 e parau ra e ia faatavaihia te hoê Kerisetiano, aita e faufaa ia haapii te tahi atu taata ia ˈna?

10 Aita e faufaa ia parau te hoê taata i te feia e fanaˈo ra i teie titau-manihini-raa no ǒ mai i te Atua ra e ua faatavaihia ratou. Na Iehova e haapapu i te reira ia ratou. Ua parau te aposetolo Ioane i te mau Kerisetiano faatavaihia: “Area o outou, e faatahinuraa tei noaa ia outou no ǒ mai i te [v]arua [m]aitai ra, e ua ite outou i te mau mea atoa ra.” Ua parau atoa oia: “Area outou, o taua faatahinu i noaa ia outou ia ˈna ra, te vai ra ïa i roto ia outou, e eiaha noa ˈtu outou ia haapiihia mai e vetahi ê: mai ta taua faatahinu râ e haapii mai ia outou i te mau mea atoa ra, e e mea mau hoi te reira, e ere i te haavare; mai ta te reira ra i haapii mai ia outou na, e ati atu â outou ia ˈna.” (Ioa. 1, 2:20, 27) Mea titauhia ia haapiihia te mau Kerisetiano faatavaihia e Iehova mai te taatoaraa o te taata. Tera râ, aita e faufaa ia haapapu atu vetahi e ua faatavaihia ratou. E faaohipa Iehova i te puai rahi roa ˈˈe, to ˈna varua moˈa, no te haapapu maitai ia ratou e ua faatavaihia ratou!

UA FANAU-FAAHOU-HIA RATOU

11, 12. Eaha ta te hoê Kerisetiano faatavaihia e manaˈo ra, e ua papu râ ia ratou i te aha?

11 Ia faatavaihia te mau Kerisetiano e te varua moˈa, e taui roa ratou. Ua parau râ Iesu e ua fanau-faahou-hia ratou, aore ra ‘ua fanauhia mai nia mai.’ (Ioa. 3:3, 5) I muri iho, ua faataa oia: “Eiaha oe e maere o vau i parau atu na e, Ia fanau faahou outou e tia ˈi. Te farara nei te mataˈi i ta ˈna vahi i hinaaro ra, e te ite ra oe i to ˈna haruru, aita râ oe i ite i te vahi no reira mai oia ra, e te vahi e haerehia ˈtu e ana ra; oia hoi e taata atoa ta te varua i fanau ra.” (Ioa. 3:7, 8) Mea papu, eita e nehenehe ta te hoê taata aita i faatavaihia e taa maitai eaha te huru aau o te hoê taata tei faatavaihia. [2]

Ua papu i te taata o tei faatavaihia e na Iehova i maiti ia ˈna

12 E nehenehe te hoê taata o tei faatavaihia e ui: ‘No te aha o vau ta Iehova i maiti eiaha te tahi atu taata?’ E nehenehe paha o ˈna e manaˈo e ua tano anei teie hopoia no ˈna. Ua papu râ ia ˈna e na Iehova i maiti ia ˈna. Noa ˈtu râ, e oaoa roa oia e e mauruuru roa oia no teie ô. Ua manaˈo atoa te feia faatavaihia mai ia Petero a parau ai oia: “Ia haamaitaihia te Atua te Metua o to tatou Fatu ra o Iesu Mesia, o tei faafanau faahou ia tatou no te rahi o to ˈna ra aroha, ia noaa te manaˈo ora i te tia-faahou-raa o Iesu Mesia mai te pohe maira, ia noaa te tufaa ino ore ra, e te viivii ore, e te maheahea ore, o tei vaiihohia i nia i te raˈi no outou.” (Pet. 1, 1:3, 4) Ia taio te feia faatavaihia i teie mau parau, ua papu ia ratou e te paraparau ra to ratou Metua ia ratou taitahi.

13. E nafea te manaˈo o te hoê taata e taui ai ia faatavaihia ratou e te varua moˈa, e eaha te tumu o teie tauiraa?

13 Hou Iehova a titau manihini ai i teie mau Kerisetiano no te haere i te raˈi, ua tiaturi ratou e ora e a muri noa ˈtu i te fenua nei. Te tiai ru nei ratou i te taime e faariro ai Iehova i te fenua ei paradaiso e e haamou ai oia i te ino atoa. Peneiaˈe ua feruri ratou e farii popou mai i te hoê melo o te utuafare aore ra i te hoê hoa tei pohe. E te tiai ru nei ratou e hamani i te hoê fare e e noho i roto aore ra e tanu i te tumu raau e i te amu i te maa hotu. (Isa. 65:21-23) No te aha ïa i taa ê ai to ratou manaˈo? Ua taui anei ratou no te hepohepo aore ra no te mauiui rahi? Ua faaoti oioi anei ratou e mea haumani ia ora e a muri noa ˈtu i nia i te fenua e aita ratou e oaoa ra i reira? Aore ra ua hinaaro anei ratou e ite mai te aha ra ia ora i te raˈi? Aita. O te Atua anaˈe te faaoti no ratou. A titau manihini ai oia ia ratou, ua faaohipa oia i to ˈna varua moˈa no te taui i to ratou manaˈo e te haamaitairaa ta ratou e tiai ru atoa ra.

14. Eaha te manaˈo o te feia faatavaihia no nia i to ratou oraraa i te fenua nei?

14 Te auraa anei ïa e te hinaaro ra te feia faatavaihia e pohe? Ua faataa o Paulo eaha to ratou huru aau. Ua faaau oia i to ratou tino taata i te hoê “tiahapa” a parau atu ai: “Tatou hoi e parahi nei i roto i teie nei tiahapa, te uuru nei ïa i te teimaha: aore hoi tatou i hinaaro e [tatara] i teie nei ahu, te hinaaro nei râ tatou e oomo i to tatou ahu api i nia iho i teie, ia horomiihia te mea pohe noa nei e te ora.” (Na matou i haameumeu i te papai; Kor. 2, 5:4, Te Faufaa Api) Aita teie mau Kerisetiano e hinaaro e pohe. Te fanaˈo nei ratou i te hoê oraraa oaoa e te hinaaro nei ratou e faaohipa i te mau mahana atoa no te tavini ia Iehova e to ratou utuafare e hoa atoa. Noa ˈtu râ eaha ta ratou e rave, te haamanaˈo ra ratou i ta Iehova i fafau no a muri aˈe.—Kor. 1, 15:53; Pet. 2, 1:4; Ioa. 1, 3:2, 3; Apo. 20:6.

UA TITAU MANIHINI ANEI IEHOVA IA OE?

15. Na te aha e haapapu e aita te hoê taata i faatavaihia e te varua moˈa?

15 Peneiaˈe te ui nei oe e ua titau manihini anei Iehova ia oe no te haere i te raˈi. Mai te peu e te manaˈo ra oe mai tera, a feruri na i nia i teie mau uiraa faufaa: Te manaˈo ra anei oe e mea itoito iho â oe i roto i te ohipa pororaa? Te oaoa ra anei oe i te haapii i te Bibilia e i te ite i “te mau mea hohonu atoa a te Atua”? (Kor. 1, 2:10) Te manaˈo ra anei oe e ua horoa ˈtu Iehova ia oe i te haamaitairaa faahiahia i roto i te ohipa pororaa? Te hinaaro ra anei oe e rave i ta Iehova e ani ra hau atu â i te tahi atu ohipa? E here rahi anei to oe no vetahi ê ma te manaˈo e e hopoia rahi ta oe i te tautururaa ia ratou ia tavini ia Iehova? E haapapuraa anei ta oe e ua tauturu mai Iehova i roto e rave rahi ravea taa ê o to oe oraraa? Mai te peu e ua pahono oe e, i te taatoaraa o teie mau uiraa, te auraa anei ïa e ua titau-manihini-hia oe ia haere i te raˈi? Aita roa ˈtu. No te aha? No te mea te manaˈo ra te taatoaraa o te mau tavini a te Atua mai tera, noa ˈtu e e feia faatavaihia ratou aore ra aita. E maoti to ˈna varua moˈa, e horoa Iehova i te hoê â puai i te tahi atu o ta ˈna mau tavini, noa ˈtu eaha to ratou tiaturiraa. Ia ui oe e e haere anei oe i te raˈi, te auraa ïa e aita oe i titau-manihini-hia. Eita te feia o tei maitihia e Iehova e manaˈo mai tera! Ua ite ratou!

16. E nafea tatou e ite ai e ere pauroa te feia o te fanaˈo i te varua moˈa o te Atua tei titau-manihini-hia ia haere i te raˈi?

16 I roto i te Bibilia, e rave rahi hiˈoraa o te feia taiva ore o tei fanaˈo i te varua moˈa o Iehova e aita râ ratou i haere i te raˈi. Hoê hiˈoraa, o Ioane bapetizo ïa. Ua parau Iesu e aita e taata hau aˈe ia Ioane. I muri iho râ, ua parau oia e eita Ioane e faatere ei arii i te raˈi. (Mat. 11:10, 11) Ua aratai-atoa-hia o Davida e te varua moˈa. (Sam. 1, 16:13) Ua tauturu te varua moˈa ia ˈna ia taa i te mau parau hohonu no nia ia Iehova e ua arataihia o ˈna ia papai i te mau tuhaa o te Bibilia. (Mar. 12:36) Noa ˈtu râ, ua parau te aposetolo Petero e eita Davida e ‘haere i nia i te raˈi.’ (Ohi. 2:34) Ua faaohipa Iehova i to ˈna varua moˈa no te horoa na teie feia i te puai no te rave i te mau mea faahiahia mau, aita râ oia i faaohipa i te reira no te titau manihini ia ratou ia ora i te raˈi. Te auraa anei ïa e e ere ratou i te mea taiva ore roa aore ra e ere ratou i te mea aravihi roa no te faatere i te raˈi? Aita. Ua faahoˈi noa mai Iehova ia ratou i te ora i roto i te paradaiso i te fenua nei.—Ioa. 5:28, 29; Ohi. 24:15.

17, 18. (a) Eaha te haamaitairaa no te mau tavini a te Atua e tiai ru nei i teie mahana? (b) Eaha te mau uiraa ta tatou e hiˈopoa mai i roto i to muri nei tumu parau?

17 Eita te tavini a te Atua e rave rahi i teie mahana e haere i te raˈi. Mai ia Aberahama, Davida, Ioane bapetizo e te tahi atu mau tane e vahine i tahito ra, te tiai ru ra ratou e ora i te fenua nei ia aratai te faatereraa a te Atua ia ratou. (Heb. 11:10) E faatere na 144 000 taata e o Iesu i te raˈi. Tera râ, te faahiti atoa ra te Bibilia i “te toea” o te feia faatavaihia e ora noa ra i te fenua nei i teie tau hopea. (Apo. 12:17) Ua pohe aˈena te rahiraa o na 144 000 taata e tei te raˈi atoa ratou.

18 Ia parau râ te hoê taata e ua faatavaihia oia, eaha te huru o te feia e tiaturiraa to ratou e ora i te fenua nei? Ia haamata te hoê taata o ta oe amuiraa e rave i te pane e te uaina i te Oroa haamanaˈoraa, eaha to oe huru i nia ia ˈna? Mai te peu e te maraa noa ˈtu ra te numera o te feia faatavaihia, te haapeapea ra anei oe no nia i te reira? E pahonohia teie mau uiraa i roto i to muri nei tumu parau.

^ [1] (paratarafa 4) Ua tupu paha te Oroa o te Penetekose i te hoê â taime i te matahiti a horoahia ˈi te ture ia Mose i Sinai. (Exo. 19:1) Peneiaˈe ua faaô Mose i te nunaa o Iseraela i roto i te faufaa a te Ture i te hoê â mahana i tera matahiti a faaô ai Iesu i te feia tei faatavaihia i roto i te faufaa apî.

^ [2] (paratarafa 11) No te ite hau atu â eaha te auraa ua fanau-faahou-hia, a hiˈo i Te Pare Tiairaa o te 1 no Me 2009 api 3-11.