Skip to content

Skip to table of contents

Espiritu Limba Uvangi Lespiritu Lietu

Espiritu Limba Uvangi Lespiritu Lietu

“Espiritu lia Suku limba uvangi lespiritu lietu okuti tumãla va Suku.”​—VA ROMA 8:16.

OVISUNGO: 109, 108

1-3. Ovolandu api a lingisa okuti eteke lio Pendekoste li kala eteke limue li likasi? Kuenda ovolandu aco a tẽlisa ndati ovina via tukuiwile Vovisonehua? (Tala ociluvialuvia kefetikilo liocipama cilo.)

CA KALA Calumingu komẽle Kopendekoste yunyamo wa 33, volupale luo Yerusalãi. Eteke liaco, lia kala eteke limue li likasi halio li komõhisa. Omanu va kala oku linga ocipito Copendekoste, okuti ocipito cimue ci kola ca enda oku lingiwa kefetikilo lioku ungula otiliku. Komẽle yaco, ocitunda cinene ca eca ocilumba vonembele ndomo a enda oku linga olonjanja viosi. Citava okuti kowola yeceya, eye wa lumba olombolo vivali via lingiwa losema ya fina, okuti viovaima atete poku ungula. Noke, ocitunda ca eca ocilumba caco ku Yehova.—Ovisila 23:15-20.

2 Vokuenda kuanyamo alua, ocitunda cinene ca enda oku eca ocilumba. Ocilumba caco ca li kuata locina cimue ci kuete esilivilo lialua, okuti ca pita Kopendekoste yunyamo wa 33. Ovina viaco, via pita lolondonge via Yesu vi soka 120 via kala oku likutilila vohondo yosapalalo yimue vo Yerusalãi. (Ovilinga 1:13-15) Uprofeto Yoeli wa sonehele ale catiamẽla kulandu waco eci pa kambele ovita ecelãla kanyamo. (Yoeli 2:28-32; Ovilinga 2:16-21) Nye ca pita kunyamo waco okuti ca kuata esilivilo lialua?

3 Tanga Ovilinga 2:2-4. Kopendekoste yunyamo wa 33, Suku wa eca espiritu sandu liaye Kakristão vaco kuenje va wavekiwa. (Ovilinga 1:8) Kuenje, owiñi walua wa liongoluila ponele yavo kuenda olondonge via fetika oku vangula catiamẽla kovina vi komõhisa va mola levi va yeva. Upostolo Petulu wa lombolola ovina via pita kuenda esunga lieci ovina viaco via kuatela esilivilo. Eye wa sapuila owiñi hati: “Likekembeli kuenda omunu lomunu pokati kene a papatisiwe vonduko ya Yesu Kristu oco akandu ene a ecelue kuenje vu tambula ocali cespiritu sandu.” Keteke liaco, kua papatisiwa eci ci soka 3.000 komanu kuenda omanu vaco va tambulavo espiritu sandu.—Ovilinga 2:37, 38, 41.

4. (a) Momo lie ulandu wa pita Kopendekoste u kuetele esilivilo kokuetu? (b) Ulandu upi ukuavo u kuete esilivilo wa pita kosimbu okuti wa likuata leteke limuamue? (Tala etosi kesulilo liocipama cilo.)

4 Nye ca lombolokele ocitunda cinene kuenda ocilumba eye a enda oku eca keteke lio Pendekoste? Ocitunda ca lombolokele Yesu. Olombolo via lombolokele olondonge via Yesu olombuavekua. Olondonge viaco va nõliwa pokati komanu vakuakandu kuenje va tukuiwa hati, “apako atete.” (Tiago 1:18) Ovo va taviwa la Suku oco va kale omãla vaye, kuenda va ka kala olosoma kumue la Yesu kilu Vusoma wa Suku. (1 Petulu 2:9) Yehova Vusoma waye, o ka sumũlũisa omanu vosi vakuepokolo. Ci kale okuti elavoko lietu lioku ka kala kilu ale voluali luokaliye palo posi, ovina via pita Kopendekoste yunyamo wo 33, vi kuete esilivilo liavelapo kokuetu. [1] —Tala etosi li sangiwa kesulilo liocipama cilo.

NYE CI PITA LOMUNU UMUE ECI A WAVEKIWA?

5. Tua kũlĩha ndati okuti olombuavekua viosi ka vi nõliwa lonjila yimuamue?

5 Olondonge via kala vohondo yosapalalo lalimue teke via ivaleleko eteke liaco. Omunu lomunu pokati kavo wa kala londimbukiso yimue yi sokisiwa lulienge wondalu kovitue viavo. Yehova wa eca kokuavo uloño woku vangula alimi a litepa. Ovo ka va kuatele atatahãi wokuti va wavekiwa lespiritu sandu. (Ovilinga 2:6-12) Pole, ovina viaco vi komohĩsa ka via siatele oku pita Lakristão vosi va nõliwa oku kala olombuavekua. Embimbiliya ka li lombolola okuti ondimbukiso yimue yi sokisiwa lulienge wondalu ya molẽha kovitue vieci ci soka olohũlũkãi viomanu va nõliwa oku kala olombuavekua noke lieteke liaco vo Yerusalãi. Ovo va nõliwa poku papatisiwa. (Ovilinga 2:38) Handi vali, kua kala Akristão vamue va nõliwa osimbu handi ka va papatisiwile. Va Samaria va nõliwa oku kala olombuavekua eci papita otembo yitito noke yepapatiso. (Ovilinga 8:14-17) Ulandu umue wa litepa wa kala wa Korneliu la vakuanjo yaye, okuti eci va nõliwa oku kala olombuavekua ka va papatisiwile handi.—Ovilinga 10:44-48.

6. Nye olombuavekua viosi vi tambula, kuenda nye ci pita lavo?

6 Akristão va limbuka okuti va nõliwa oku kala olombuavekua volonjila via litepa. Vamue va limbuka lonjanga okuti va wavekiwa la Yehova. Vakuavo va ci limbuka lika vokuenda kuotembo yimue. Pole, upostolo Paulu wa lombolola ovina vi pondola oku pita lomunu umue eci a nõliwa oku kala ombuavekua. Eye wa popia hati: “Noke yoku tava, wa tambulivo ondimbukiso lohuminyo yespiritu sandu mekonda liaye, ohuminyo ya lingiwa osimbu yi lekisa okuti tu tambula ocipiñalo.” (Va Efeso 1:13, 14) Espiritu sandu lia Yehova li eca uvangi Kakristão vaco okuti va nõliwa oco va ende kilu. Omo liaco, espiritu sandu “ohuminyo ya lingiwa osimbu,” ale ondimbukiso yi lekisa okuti kovaso yoloneke va ka kala kilu otembo ka yi pui, okuti palo posi hapoko.—Tanga 2 Va Korindo 1:21, 22; 5:5.

Ukristão ombuavekua, o sukila oku yuvula ovina viosi vi pondola oku u tateka oku vumba Yehova

7. Nye Ukristão ombuavekua a sukila oku linga oco a tambule onima yaye kilu?

7 Eci Ukristão umue a nõliwa oku kala ombuavekua, anga hẽ ci lekisa okuti wa tambula ale onima yaye? Sio. Eye wa kolela lika okuti wa nõliwa oco a ende kilu. Pole, o ka tambula lika onima nda wa amamako oku kolela Yehova. Petulu wa lombolola ovina viaco poku popia hati: “Kuenje a vamanji, likolisiliko oco vu koleli koku kovongiwa loku nõliwa kuene, momo nda wamamiko oku linga ovina evi, lalimue eteke vu kupuka. Kuenje vu kuata epuluvi lioku ĩnila Vusoma ka u pui wa Ñala yetu haeye Upopeli Yesu Kristu.” (2 Petulu 1:10, 11) Omo liaco, Ukristão ombuavekua, o sukila oku yuvula ovina viosi viu tateka oku vumba Yehova. Ndaño okuti wa nõliwila oku enda kilu, nda okuti ka amamako oku lekisa ekolelo ka tambule onima yaye.—Va Heveru 3:1; Esituluilo 2:10.

OMUNU O KŨLĨHA NDATI OKUTI WA NÕLIWA?

8, 9. (a) Momo lie komanu valua ka ca lelukile oku kuata elomboloko liokuti omunu umue wa nõliwa oku kala ombuavekua? (b) Omunu umue o kũlĩha ndati okuti wa nõliwila oku enda kilu?

8 Koloneke vilo afendeli valua va Suku ka va kuete elomboloko lieci ci pondola oku pita lomunu umue eci a nõliwa la Suku oku kala ombuavekua. Pole, ovisimĩlo viaco via sunguluka momo ovo halombuavekuako. Suku wa lulika omanu oco va kale lomuenyo otembo ka yi pui palo posi okuti kilu hakoko. (Efetikilo 1:28; Osamo 37:29) Pole, Yehova wa nõla omanu vamue oco va ende kilu okuti va ka kala olosoma kuenda ovitunda. Eci ovo va nõliwa, elavoko liavo kuenda ovisimĩlo viavo vioku kala palo posi vi pongoloka, kuenje va lavoka lesanju oku tambula omuenyo ko pui kilu.—Tanga Va Efeso 1:18.

9 Omunu o kũlĩha ndati okuti wa nõliwa oco a ende kilu? Kũlĩhĩsa olondaka Paulu a sapuila vamanjaye olombuavekua ko Roma haivo “va tukuiwa olosandu.” Eye wa va sapuila hati: “Momo espiritu lia Suku ka lia tu kokele oku linga apika okuti tu kuata vali usumba, puãi omo liespiritu liaco tu tendiwa ndomãla kuenda espiritu li tu vetiya oku vilikiya hati, “Aba, a Tate!” Espiritu lia Suku limba uvangi lespiritu lietu okuti tumãla va Suku.” (Va Roma 1:7; 8:15, 16) Lekuatiso liespiritu sandu, Suku o situlula komunu umue okuti eye wa nõliwa oku ka kala osoma la Yesu kilu .—1 Va Tesalonike 2:12.

10. Nye ukanda wa 1 Yoano 2:27 wa yonguile oku lombolola poku popia okuti Ukristão ombuavekua ka sukila oku longisiwa lomunu umue?

10 Omanu vana va nõliwa la Suku ka va sukila okuti umue o va sapuila hati, ovo olombuavekua. Yehova o va kuatisa oku ci kũlĩha. Upostolo Yoano wa sapuila Kakristão olombuavekua hati: “Ene wa wavekiwi la una o kola kuenje vosi yene wa ci kũlĩhi.” Kuenje wa amisako poku popia hati: “Oku wavekua eye o waveki lakuo ku kala vokuene kuenje ka vu sukila vali okuti umue o vu longisa; pole, oku wavekua eye o waveki lakuo ku vu longisa ovina viosi kuenda kuocili, hakuhembiko. Ndeci co longisiwi, kali vomunga kumue laye.” (1 Yoano 2:20, 27) Akristão olombuavekua va sukila oku longisiwa la Yehova ndeci omanu vakuavo va siata oku longisiwa. Pole, ka va sukila okuti omunu umue o va sapuila okuti ovo olombuavekua. Yehova wa siata oku talavaya lunene waye espiritu sandu, oco li va situluile okuti ovo olombuavekua!

OVO VA “CITIWA EVALI”

11, 12. Epulilo lipi omunu umue ombuavekua a sukila oku linga, pole, etatahãi lipi a sukila oku yuvula?

11 Eci Akristão va wavekiwa lespiritu sandu, va pongoloka. Yesu wa popia hati, ovo ‘va citiwa evali’ ale “oku citiwa ku tunda kilu.” (Yoano 3:3, 5; etosi pombuelo yemẽla) Eye wa lombolola hati: “Ku ka komõhe omo nda ku sapuila siti: Ene vu sukila oku citiwa evali. Ofela yi sikila oku yi yongola kuenje o yeva okuõla kuayo, pole kua kũlĩhĩle oku yi tunda. Cimuamue haico la vosi va citiwa lespiritu.” (Yoano 3:7, 8) Ocili okuti, omunu umue okuti hombuavekuako, ka tẽla oku lombolola ekalo liomunu umue wa wavekiwa oku kala ombuavekua. [2]—Tala etosi kesulilo liocipama cilo.

Ukristão ombuavekua, o sukila oku yuvula ovina viosi vi pondola oku u tateka oku vumba Yehova

12 Omunu umue okuti wa nõliwa oku kala ombuavekua, o sukila oku li pula ndoco: ‘Momo lie Yehova a ndi nõlela okuti ka nõlele omunu ukuavo’? O sukilavo oku lipula nda o pondola oku tẽlisa ciwa ocikele caco. Eye ka kuata atatãhai wokuti Yehova wo nõla. Pole, eye eca olopandu kuenda o sanjukila ombanjaile yaco. Olombuavekua vimue vi popia olondaka ndevi Petulu a popia hati: “Suku, Isia ya Ñala yetu Yesu Kristu a sivayiwe, omo liohenda yaye yalua tua citiwa evali oco tu kuate elavoko li kasi lomuenyo omo liepinduko lia Yesu Kristu kuava va fa, okuti ocipiñalo caco ka ci futi, ca pua evĩho kuenda ka ci kunguka. Ocipiñalo caco co pongiyiwili kilu.” (1 Petulu 1:3, 4) Eci omunu umue ombuavekua a tanga olondaka evi, o kuata elomboloko liokuti Isiaye wokilu o kasi oku sapela laye.

13. Eci omunu a wavekiwa lespiritu sandu ovisimĩlo viaye vi pongoloka ndati, kuenda nye ci koka apongoloko aco?

13 Osimbu Yehova ka nõlele Akristão vaco oco va ende kilu, ovo va kuatele elavoko lioku kala palo posi otembo ka yi pui. Ovo, va lavokaile otembo Yehova a ka pongolola ongongo oco yi linge oluali luokaliye kuenda oku nyõla olondingaĩvi viosi. Va kuatelevo elavoko lioku yolela vangandiavo kuenda akamba va ka pinduiwa. Handi vali, va kuatele elavoko lioku tunga onjo yavo muẽle oco va kalemo, ale oku kũla oviti viapako kuenda oku lia kapako aco. (Isaya 65:21-23) Momo lie va fetikila oku kuata elavoko likuavo? Anga hẽ, va pongolola elavoko liavo omo liesumuo ale ohali? Anga hẽ, vocipikipiki va limbuka okuti nda va kala palo posi otembo ka yi pui ka va ka kuata esanju? Ale va yonguile oku mõla ndomo ekalo liomuenyo kilu li kasi? Sio. Pole, Suku eye wa linga eliangiliyo liaco kokuavo. Eci eye a va nõla, espiritu sandu lia pongolola ovisimĩlo viavo kuenda elavoko va kuatele.

14. Ovisimĩlo vipi Akristão olombuavekua vi kuete catiamẽla komuenyo wavo osimbu va kasi palo posi?

14 Anga hẽ, ci lomboloka okuti olombuavekua vi yongola oku fa? Paulu wa lombolola ovisimĩlo olombuavekua vimue vi kuete. Eye wa sokisa etimba liomunu “ndombalaka” kuenda wa popia hati: “Kuenje etu tu kasi vombalaka yilo, tu leña leña omo tua lemẽlelua, momo ka tu yongola oku lula ombalaka yaco nduwalo pole, tu yongola oku tambula onjo kilu, okuti eci ci fa fa ci taka vomuenyo.” (2 Va Korindo 5:4) Akristão vaco ka va yongola oku fa. Ovo va sanjukila oku kala lomuenyo kuenda va kuete onjongole yoku vumba Yehova kumue lepata liavo kuenda akamba olonjanja viosi. Pole, kovina viosi va linga, va siata oku ivaluka ovina Suku a li kuminya kokuavo kovaso yoloneke.—1 Va Korindo 15:53; 2 Petulu 1:4; 1 Yoano 3:2, 3; Esituluilo 20:6.

ANGA HẼ YEHOVA WA KU NÕLA?

15. Nye ci lekisa okuti omunu ka wavekiwile lespiritu sandu?

15 Citava okuti o li pula nda Yehova wa ku nõla oco ende kilu. Nda o sima okuti wa nõliwa oku kala ombuavekua, sokolola lutate kapulilo a kuaĩmo a kuete esilivilo: O tenda hẽ okuti wa siata oku lekisa ombili kupange woku kunda? O sanjukila hẽ oku tanga Embimbiliya loku lilongisa “ovina via longa via Suku”? (1 Va Korindo 2:10) Anga hẽ, wa limbuka okuti Yehova wa siata oku ku kuatisa oco kuate onima yiwa kupange woku kunda? O yongola hẽ oku pitisa kovaso ovina Yehova a ku yonguila? Wa siata hẽ oku lekisa ocisola cocili ku vakuetu, loku sanjukila ocikele coku va kuatisa oku vumba Yehova? Ove hẽ, wa limbuka ndomo Yehova a siata oku ku kuatisa volonjila vialitepa viomenyo wove? Nda etambululo liove kapulilo aco a lekisa okuti oco, ci lekisa hẽ okuti wa nõliwa oco ende kilu? Sio, hacoko. Momo lie? Momo afendeli vosi va Suku va siata oku limbuka ovina viaco, cikale okuti olombuavekua ale sio. Yehova lekuatiso liespiritu sandu o pondola oku eca unene waye kafendeli vaye vosi, ndaño okuti va kuete elavoko lia litepa. Omo liaco, nda o kuete atatahãi catiamẽla kelavoko liove lioku enda kilu, ci lomboloka okuti kua nõliwile. Vana va nõliwa la Yehova ka va kuete atatahãi atiamẽla kelavoko liaco! Ovo, va ci kũlĩha!

16. Tua kũlĩha ndati okuti havosiko va tambula espiritu lia Suku, va nõliwila oku enda kilu?

16 Vembimbiliya mu sangiwa ovolandu alua viomanu vakuekolelo okuti va tambula espiritu sandu lia Yehova, pole ka va endele kilu. Umue pokati komanu vaco, Yoano Upapatisi. Yesu wa popia hati, ka kua la kala omunu umue wa velapo okuti Yoano Upapatisi o sule, noke wa popia hati, Yoano ka ka viala ndosoma kilu. (Mateo 11:10, 11) Daviti wa songuiwavo lespiritu sandu. (1 Samuele 16:13) Espiritu sandu lio kuatisa oku kuata elomboloko liovina via longa viatimẽla ku Yehova, kuenda lio songuilavo poku soneha olonepa vimue Viembimbiliya. (Marko 12:36) Upostolo Petulu wa popia hati, ‘Daviti ka endele kilu.’ (Ovilinga 2:34) Yehova lekuatiso liespiritu sandu, wa kuatisa omanu vaco oku linga ovina vialua vi komõhĩsa, pole, ka va nõlele oco va ende kilu. Anga hẽ, eci ci lekisa okuti ovo ka va kuatele ekolelo liasuapo ale ovituwa vi semẽla oku ka viala kilu? Sio. Eci ci lekisa okuti Yehova o ka va pindula oco va kale voluali luokaliye palo posi.—Yoano 5:28, 29; Ovilinga 24:15.

17, 18. (a) Koloneke vilo afendeli va Suku va lavoka oku tambula asumũlũho api? (b) Apulilo api tu ka konomuisa vocipama ci kuãimo?

17 Afendeli valua va Suku koloneke vilo, ka va kuete elavoko lioku enda kilu. Ndeci Avirahama, Daviti, Yoano upapatisi kuenda omanu vakuavo alume lakãi kosimbu, va kuete elavoko lioku kala palo posi eci Usoma wa Suku u ka viala. (Va Heveru 11:10) Ci soka 144.000 komanu ovo lika va ka viala la Yesu kilu. Pole, Embimbiliya li lombolola ovina viatiamẽla “kocitumbulukila” colombuavekua vi kasi handi palo posi koloneke vilo via sulako. (Esituluilo 12:17) Valua va panga onepa ketendelo lieci ci soka 144.000 kolombuavekua, va fa ale kuenda va kasi kilu.

18 Nda omunu umue o popia hati ombuavekua, vana va kuete elavoko lioku kala palo posi va pondola oku u tenda ndati? Nda omunu umue vekongelo o fetika oku lia kombolo loku nyua kovinyu Kocipito Conjivaluko, ove o tenda ndati omunu waco? Nye o sukila oku linga nda wa limbuka okuti etendelo liomanu vana va siata oku lia kombolo loku nyua kovinyu li kasi oku livokiya? Anga hẽ, o sukila oku sakalala lovina viaco? Apulilo aco, a ka tambuluiwa vocipama ci kuãimo.

^ [1] (ocinimbu 4) Citava okuti eteke liunyamo Ocipito Copendekoste ca lingiwa ci likuata leteke Mose a tambula Ocihandeleko ca eciwa komunda Sinai. (Etundilo 19:1) Omo liaco, citava okuti eteke Mose a linga ocisila Cocihandeleko lepata lia va Isareli, lia likuata leteke limuamue liunyamo Yesu a linga ocisila cokaliye lolombuavekua.

^ [2] (ocinimbu 11) Oco o kuate elomboloko liasuapo liatiamẽla koku citiwa evali, tanga Utala Wondavululi 1 ya Kupupu wo 2009, kamẽla 3-11.