Okutauluka omutete

Okutauluka omutete wononthele

Okuundapela Kumwe na Huku—Tyieta Ehambu Enene

Okuundapela Kumwe na Huku—Tyieta Ehambu Enene

“Okuundapela kumwe nae, tupu onthue tumuita okuti muhatavelei okankhenda ka Huku mu hatokalele, konyima amukepesela.”​—2 CORÍNTIOS 6:1.

OVIIMBO: 75, 74

1. Namphila Jeova Omukulami, ukonga vakuavo opo valinge tyi?

JEOVA Omukulami. Watunga ovipuka aviho, iya una ounongo wahaelekwa nepondolo. Etyi akuatesako Job okutyinoñgonoka, Job apopi okuti: “Ame ndyityii okuti utyivila okulinga ovipuka aviho iya petupu olusoko wehevili okuvasa.” (Jó 42:2) Jeova upondola okulinga etyi ahanda iya ahakuatesuako nomunthu nawike. Mahi ulekesa oluembia mokukonga vakuavo vaundape nae opo afuisepo ehando liae.

2. Otyilinga patyi tyakolela Jeova atuma Jesus okulinga?

2 Huku watunga Omona wae, Jesus, konyima atungu ovanthu aveho novipuka ovikuavo. Konyima, Jeova wayeka Omona wae emukuateseko okutunga ovipuka aviho. (João 1:1-3, 18) Apostolu Paulu wahoneka konthele ya Jesus okuti: “Mokonda ovipuka aviho ovikuavo peulu no pohi ­viatungwa menyina liae, ovipuka vimoneka na vina vihamoneka, tyilinge ovipundi, ine ovo tatekulu, ine ovatumini. Ovipuka aviho ovikuavo vialingwa menyina liae no palae. Tupu, oe tete kovipuka aviho ovikuavo iya ovipuka aviho ovikuavo viaetuako menyina liae.” (Colossenses 1:15-17) Ngotyo kaavelele vala Omona wae otyilinga tyakolela, mahi wetyipopila vakuavo. Olio elao enene!

3. Oityi Jeova atumine Andau okulinga, iya omokonda yatyi?

3 Jeova tupu ukonga ovanthu opo vaundape nae movilinga viae. Mongeleka, wavelele Andau otyilinga tyokuluka ovinyama. (Gênesis 2:19, 20) Soka ehambu Andau akalele nalio pokulinga otyilinga otyo! Watalele nawa oñgeni vitala netyi vilinga, konyima aholovona enyina lia kese tyinyama. Jeova oe watunga ovinyama aviho iya tupu ankho upondola okuviavela omanyina. Mahi, walekesa oluembia olunene ku Andau etyi emuyeka opo aluke ovinyama. Huku tupu waavela Andau otyilinga tyokuviukisa ohi aiho opo ikale omphangu ongwa. (Gênesis 1:27, 28) Mahi konyima Andau atokola okuyekapo okuundapa kumwe na Huku, atyimuetela ononkhumbi ononene kumwe novana vae.—Gênesis 3:17-19, 23.

4. Oñgeni vamwe vaundapele na Huku opo afuisepo ehando liae?

4 Konyima, Huku akongo ovanthu ovakuavo opo vaundape nae. Noe atungu owato ahupilamo nombunga yae Pombila Onene. Moisesi wayovola elongo lio Isilayeli okutunda ko Egitu. Josue wahongolela ova Isilayeli okuvetuala Motyilongo Valaelwe. Salomau atungu ondyuo ya Huku mo Jerusalei. Maliya akala me ya Jesus. Ovanthu ovo aveho vekolelo navakuavo vaundapele kumwe na Jeova opo afuisepo ehando liae.

5. Ovilinga patyi onthue tupondola okulinga, iya Jeova wesuka nokutupaka movilinga ovio? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

5 Hono, Jeova utukonga tulinge atyiho tuvila opo tukuateseko Ouhamba wae. Kuna ononkhalelo ononyingi tupondola okuundapela Huku. Namphila atuho tuhetyivili okuundapela Huku monkhalelo ike, atuho tupondola okuivisa onondaka onongwa Mbouhamba. Jeova muene ankho upondola okulinga ovilinga ovio. Upondola okupopila ovanthu pano pohi otyo eli keulu. Jesus wapopia okuti Jeova upondola okutuma omamanya opo apopile ovanthu konthele Yohamba Nouhamba Wae. (Lucas 19:37-40) Mahi Jeova wetuyeka opo tukale “ovaundapi kumwe nae.” (1 Coríntios 3:9) Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Okuundapela kumwe nae, tupu onthue tumuita okuti muhatavelei okankhenda ka Huku muhatokalele, konyima amukepesela.” (2 Coríntios 6:1) Otyo elao limwe enene okukongwa opo tuundape na Huku. Tutalei omahunga amwe omokonda yatyi otyo tyitukalesa nehambu.

OKUUNDAPA NA HUKU TYITUKALESA NEHAMBU

6. Oñgeni Omona wa Huku wotyiveli elitehelela etyi ankho aundapa na Tate yae?

6 Okuundapa na Huku apeho tyihambukiswa unene ovaumbili va Jeova. Etyi Omona wa Huku wotyiveli eheneye pano pohi, wapopia okuti: “Jeova wanthunga ngonthyimbi yonondyila mbae . . . Iya ankho ndyikahi ponthele yae ngomesene yovilinga. Ame una ankho ehole unene kese nthiki. Iya ame ankho nahambukwa apeho kolupala luae.” (Provérbios 8:22, 30) Etyi Jesus aundapa na Tate yae, ankho uhambukwa mokonda walongeswa ovipuka ovinyingi iya ankho utyii okuti Jeova umuhole. Iya onthue?

Oityi vali tyipondola okutukalesa nehambu tyipona okulongesa omunthu otyili? (Tala popalagrafu 7)

7. Omokonda yatyi ovilinga viokuivisa vitukalesa nehambu?

7 Jesus wapopia okuti atuho tukala nehambu tyina tuava, na tyina tupewa. (Atos 20:35) Puetyi tuanoñgonoka otyili tuahambukilwe unene. Mahi omokonda yatyi tukalela nehambu tyina tupopila vakuetu otyili? Tukala tupu nehambu omokonda tuhanda navo vakale nehambu tyina vamanoñgonoka etyi Ombimbiliya ilongesa, iya avakala noupanga na Huku. Tyitukalesa nehambu tyina tuamatale okuti ovanthu vekahi nokupilulula omalusoke avo nomuenyo wavo. Ovilinga viokuivisa ovio ovilinga viakolela vali tuna okulinga. Ovilinga ovio vikuatesako ovanthu vakale noupanga na Huku opo vakamone omuenyo wahapu.​—2 Coríntios 5:20.

8. Oityi vamwe vapopia konthele yehambu liokuundapa kumwe na Jeova?

8 Tyina tukuatesako ovanthu vanoñgonoke konthele ya Huku, onthue tutyii okuti tukahi nokulinga etyi tyihambukiswa Jeova iya upanda unene ononkhono tulinga opo tumuumbile. Tupu otyo tyitukalesa nehambu. (1 Tanga Coríntios 15:58.) Marco ukala ko Italia wati: “Tyinthyambukiswa unene okunoñgonoka okuti ndyikahi nokulingila Jeova etyi ndyivila hakomunthu upondola okulimbuako etyi ndyilinga.” Tupu, Franco ukala ko Italia wati: “Nondaka yae novipuka ovikuavo etuavela, Jeova utuhinangelesa ononthiki ambuho okuti utuhole iya ovipuka aviho tumulingila viakolela, namphila tyimoneka ngoti tutupuale etyi tualinga. Otyo okuundapa kumwe na Huku tyintyambukisilwa iya omuenyo wange ukala nesilivilo.”

OKUUNDAPA NA HUKU TYITUFUENEKA KWE NOKUVAKUETU

9. Oupanga patyi ankho Jeova na Jesus vena, iya omokonda yatyi?

9 Tyina tuundapa kumwe naava tuhole, oupanga wetu upama. Tunoñgonoka vali nawa ovituwa viavo. Tunoñgonoka etyi vahanda okulinga iya oñgeni mavetyivasi. Jesus waundapa na Jeova omanima omanyingi. Oluembia luavo kese umwe na mukuavo alupame iya ankho petupu natyike tyipondola okunyona oupanga wavo. Jesus wahangununa oñgeni ankho oupanga wavo wapama etyi ati: “Ame na Tate tuike vala.” (João 10:30) Ankho vena ewaneko liotyotyili, iya ankho velipakelamo pokuundapa.

Okuivisa tyipameka ekolelo lietu mokonda tyituhinangelesa komilao via Huku nokukala nohole novitumino viae

10. Omokonda yatyi okuivisa tyitufueneka ku Huku nokuvakuetu?

10 Jesus waitile ku Jeova opo ayakulile ovalongwa vae. Omokonda yatyi? Welikuambela okuti: “Opo vakale kumwe, ngetyi onthue tukahi kumwe.” (João 17:11) Tyina tuendela movitumino via Huku nokuundapa movilinga viokuivisa, tunoñgonoka vali nawa ovituwa viae. Tunoñgonoka omokonda yatyi ounongo okuyumba onthumbi mwe nokulandula ehongolelo liae. Iya tyina tufuena kwe nae mafuene kuonthue. (Tanga Tiago 4:8.) Tupu tufuena kovakuatate vetu no nomphange mokonda tuna ovitateka vielifwa, nehambu, iya tuhanda okulinga ovipuka vielifwa. Tuundapa atuho, tuna ehambu atuho, iya tukoleleya atuho. Octavia, ukala ko Gra-Bretanha wati: “Okuundapa kumwe na Jeova tyinthyueneka kuvakuetu.” Wahangununa okuti ongotyo, mokonda pahe oupanga wavo utuka kokulinga “ovipuka vielifwa nehongolelo like.” Tyotyili nonthue ongotyo tulitehelela. Tyina tutala ononkhono ovakuatate vetu valinga opo vankhimaneke Jeova, tyitufueneka vali kuvo.

11. Omokonda yatyi matukafuena vali ku Jeova noko vakuatate vetu mouye omupe?

11 Ohole yetu na Huku novakuatate vetu pahe yapama, iya maikapama vali unene mouye omupe. Soka kovilinga vihambukiswa matukalinga komutwe! Matukaliepesa ovanthu mavatutiliswa atuvelongesa konthele ya Jeova. Tupu matukaundapa navo opo ohi ikale omphangu yombembwa. Matyiketuhambukiswa unene okukaundapa kumwe iya katutu-katutu atukala ovaviuki moutumini wa Kristu. Ovanthu aveho mavakakala vali noupanga omuwa navakuavo na Jeova, una “makahambukiswa ovipuka aviho viokuna omuenyo.”—Salmo 145:16.

OKUUDAPA NA HUKU TYITUYAKULILA

12. Oñgeni ovilinga viokuivisa vituyakulila?

12 Tuesukisa okuyakulila oupanga wetu na Jeova. Tukahi mouye wa Satanasi iya tuvakuankhali, mokonda yotyo tyapepuka okuhimbika okusoka nokulinga ovipuka ngouye. Otyo tyikahi ngatyina ukahi nokuyoa mondongi iya omaande aekutuala noku wahahande okuenda nako. Ngotyo tuesukisa okulinga ononkhono mbokuyoa okuenda nokonthele onkhuavo. Tyelifwa notyo, tuesikisa okulinga ononkhono mbokulityilika omahogiliyo ouye wa Satanasi. Oñgeni okuivisa tyituyakulila? Tyina tupopia konthele ya Jeova, Nombimbiliya, tusoka kovipuka viakolela vali, atuhasoko kovipuka vitendesa ekolelo lietu. (Filipenses 4:8) Okuivisa tyipameka ekolelo lietu mokonda tyituhinangelesa komilao via Huku nokukala nohole novitumino viae. Tupu matyitukuatesako okutualako novituwa tuesukisa opo vituyakulile ku Satanasi nouye wae.—Tanga Efésios 6:14-17.

Tyina tutualako okulipaka movilinga via Jeova, kamatukala nomuvo wokusukalala unene novitateka vietu

13. Oñgeni Ombangi umwe ko Austrália elitehelela konthele yovilinga viokuivisa?

13 Tyina tutualako okulipaka movilinga viokuivisa, nokulilongesa, nokulingilako vakuetu ovipuka mewaneno, matyituyakulila mokonda kamatukala nomuvo wokusukalala unene novitateka vietu. Joel ukala ko Austrália wati: “Ovilinga viokuivisa vinkhuatesako okutala ovipuka ngetyi vikahi. Tyinthyinangelesa ovitateka ovanthu venavio, nouwa ndyinao wokulandula ovitumino Viombimbiliya. Ovilinga viokuivisa vinkhuatesako okuliola omutima; iya otyo tyimpha omphitilo yokuyumba onthumbi mu Jeova nomo vakuatate no nomphange.”

14. Omokonda yatyi okukoleleya movilinga viokuivisa tyilekesa okuti tuna ospilitu ya Huku?

14 Okuivisa tupu tyituavela vali onthumbi yokuti tuna ospilitu ya Huku. Mongeleka, soka ñgeno ovilinga viove okutuaila ovanthu onombolo pomaumbo avo. Mahi kufetwa, iya ove muene una yokuovola onombongo mbokulanda ovipuka wesuka navio. Tupu, ovanyingi kavahande onombolo, iya vamwe vanumana okuvetuaila onombolo. Omuvo ulifuepi motualako nokulinga otyilinga otyo? Pakala vala katutu oponwa, iya upondola okutyiyekapo. Mahi ovanyingi ponthue tutualako novilinga viokuivisa omanima aeho, namphila tupesela omuvo nonombongo iya ovanthu vetukuela ine vetunumanena. Otyo tyilekesa okuti ospilitu ya Huku itukuatesako.

OKUUNDAPA KUMWE NA HUKU TYILEKESA OLUEMBIA TUNALO NAE NAVAKUETU

15. Oñgeni okuivisa onondaka onongwa tyelikuata kumwe nehando Huku ena novanthu?

15 Oñgeni ovilinga viokuivisa vielikuata nehando Jeova ena novanthu? Ehando lia Huku ankho opala ovanthu vakaleko apeho, iya ehando liae kaliapilulukile etyi Andau alinga onkhali. (Isaías 55:11) Huku walinga epongiyo opo etuyovole konkhali noko nonkhia. Ñgeni? Jesus weya pano pohi iya alingi otyilikutila tyomuenyo wae. Mahi opo ovanthu vapole ouwa kotyilikutila otyo, vesukisa okutavela ku Huku. Ngotyo Jesus alongesa ovanthu oityi Huku ahanda kuvo, iya tupu ngatyo atuma ovalongwa vae. Tyina hono tuivisa nokukuatesako vakuetu okukala omapanga a Huku, tukahi nokuundapa na Huku mepongiyo liae liokuyovola ovanthu konkhali noko nonkhia.

16. Oñgeni ovilinga vietu viokuivisa vielikuata kumwe notyitumino otyinene vali tya Huku?

16 Tyina tukuatesako vakuetu opo vavase ondyila yomuenyo, tulekesa okuti tuvehole iya tuhole Jeova. “Huku uhanda ovanthu vomihoko viatyo aviho vayovolwe iya avakala nenoñgonoko liafuapo konthele yotyili.” (1 Timóteo 2:4) Etyi omu Faliseu umwe apula Jesus okuti otyipi otyitumino otyinene vali tya Huku, Jesus emukumbulula okuti: “‘Una okukala nohole na Jeova Huku yove nomutima wove auho, nomuenyo wove auho nonondunge mbove ambuho.’ Otyo, otyo otyitumino tyotete, otyinene vali. Tyavali tyelifwa notyo, otyetyi: ‘Una okukala nohole na mukuenyi ngetyi ulihole ove muene.’” (Mateus 22:37-39) Pokuivisa onondaka onongwa, tukahi nokufuisapo otyitumino otyo.—Tanga Atos 10:42.

17. Oñgeni ulitehelela konthele yelao unalio liokuivisa onondaka onongwa?

17 Tuna ononkhano onongwa! Jeova wetuavela ovilinga vituetela ehambu, vitufueneka kwe no kovakuatate vetu, iya viyakulila oupanga wetu nae. Tupu vituavela omphitilo yokulekesa ohole ku Huku nokuvakuetu. Jeova una ovaundapi ovanyingi mouye auho, iya aveho vena ovitateka vielikalela. Mahi tyilinge ovakuendye ine ovakulu, ovahona ine ovahepi, vapama ine vasoya, atuho tulinga atyiho tuvila opo tulipameke. Tulitehelela nga Chantel woko França, wati: “Omunthu wepondolo aliho mouye, Omutungi wovipuka aviho, Huku wehambu, wamphopila okuti: ‘Popia! Mphopile, popia etyi tyili momutima wove. Mandyikuavela ononkhono, nondaka yange Ombimbiliya, mandyikukuatesako, mandyitualako okukulongesa, mandyikuavela onondonga momuvo wafuapo.’ Tuna elao enene liokulinga etyi Jeova etuita nokuundapa kumwe na Huku yetu!”