1 . Ovitumino patyi tuvasa Mombimbiliya? Oñgeni okuendelamo tyituetela ouwa?

MOMBIMBILIYA, Jeova wetuavela ovitumino viayandyuluka nawa tupu uhanda tuvilandule. Mongeleka wetupopila okuti katupondola okufenda ovilolo, okuvaka, ounkholwa ine ovipuka vituhindila okulinga omaundalelapo. (1Coríntios 6:9, 10) Jesus Omona wa Jeova, wavela ovalongwa vae otyitumino tyayandyuluka nawa tyati: “Kalongesei ovanthu movilongo aviho opo vakale ovalongwa, iya amuvembatisala menyina lia Tate, no lio Mona, no liospilitu sandu. Velongesei okutavela ovipuka aviho ame nemutuma. Talei! Ame ndyikahi nonwe ononthiki mbatyo ambuho, alo konthyulilo youye uno.” (Mateus 28:19, 20) Ovipuka aviho Jeova na Jesus vetupopila tulinge, opala ouwa wetu. Ovitumino via Jeova vitulongesa oñgeni tuna okulitekula onthue muene, nombunga yetu, nokutukuatesako okukala nekongoko ewa nehambu. Tyakolela vali, tyina tutavela ovitumino via Jeova,  tyimwe puvio okukaivisa, Jeova utupanda tupu etuyambe.

2, 3. (a) Omokonda yatyi Ombimbiliya yehetupopila etyi tuna okulinga pokulinga omatokolo? (b) Omapulo patyi matulilongesa monthele ei? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

² Pamwe Ombimbiliya kaitupopila atyiho tuesukisa okulinga momuenyo wetu. Mongeleka, Mombimbiliya katuvahimo onondonga mbupopia oñgeni tuna okuvala. Otyo tyilekesa okuti Jeova omunongo. Mouye auho, ovanthu vavala ovikutu vielikalaila, iya onkhalelo vavala apeho ipilauluka, mahi etyi Ombimbiliya ipopia katyipiluluka. Tupu, Ombimbiliya kaipopi ovilinga, ine hamwe ovitalukiso patyi tuna okuholovona, tupu kaipopi oityi tuna okulinga opo tukale nekongoko likahi nawa. Jeova uyeka kese munthu ine hamwe onkhalamutwe yombunga alinge omatokolo konthele yotyipuka tyimwe.

³ Putyina tuhanda okulinga etokolo liakolela unene momuenyo wetu, mahi petupu otyitumino tyo Mbimbiliya tyipopia konthele yotyo, tuna okulipula okuti: ‘Jeova usuka netokolo ndyilinga? Okuti mahambukwa na kese tokolo ndyilinga namphila pehena otyitumino tyo Mbimbiliya lityiilika? Oñgeni mandyikala nonthumbi yokuti Huku wahambukwa netokolo nalinga?’

4, 5. Omatokolo tulinga etukalesa ñgeni iya akalesa ñgeni vakuetu?

⁴ Ovanthu vamwe vasoka okuti vapondola okulinga etyi vahanda. Mahi onthwe tuhanda okulinga etyi tyihambukiswa Jeova. Tyina tulinga omatokolo, tuesukisa okusoka kuetyi Ombimbiliya ipopia iya atutyitavela. Mongeleka, Ombimbiliya itupopila oñgeni Huku elitehelela konthele yohonde iya atuendela muetyi ipopia. (Gênesis 9:4; Atos 15:28, 29) Tupondola okuita ku Jeova opo etukuateseko okulinga omatokolo emuhambukiswa.

⁵ Oñgeni omatokolo tulinga etukalesa? Omatokolo omawa etukuatesako okufuena ku Jeova. Omatokolo omavi anyona oupanga wetu na Huku. Omatokolo etu, tupu apondola okuetela vakuetu ouwa ine ouvi. Katuhande okulinga natyike tyipondola okupundukisa ovakuatate vetu ine okunyona ekolelo liavo. Tupu onthue tulityilika okulinga tyimwe tyipondola okueta ovitateka pokati kovakuatate vetu mewaneno. Ngotyo, tyakolela tulinge omatokolo omawa.—Tanga Romanos 14:19; Gálatas 6:7.

6 . Oityi matyitukuatesako okulinga omatokolo?

⁶ Oñgeni matulingi omatokolo aviuka tyina Ombimbiliya ihapopi ñgeni tuna okuelinga? Onthwe katupondola okulinga vala etyi tuhanda, mahi tete, tuesukisa okusoka nawa kuetyi matulingi, opo tutyivile okulinga etokolo lihambukiswa Jeova. Inkha tulinga ngotyo, metukuatesako iya matyituetela ouwa.—Tanga Salmo 37:5.

7 . Tyina pehena tyitumino tyo Mbimbiliya tyituilika, oñgeni matunoñgonoka etyi Jeova ahanda tulinge?

⁷ Mahi oñgeni matunoñgonoka etyi tyihambukiswa Jeova? Efésios 5:17 itupopila okuti: “Tualeiko okupunga olipi ehando lia Jeova.” Tyina pehena tyitumino tyo Mbimbiliya tyiilika, onthwe tuesukisa  okunoñgonoka etyi Jeova ahanda tulinge mononkhalelo ombo. Oñgeni tupondola okutyilinga? Onthwe tuna okulikuambela kwe iya atuyeke ospilitu sandu yae ituhongolele.

8 . Oñgeni Jesus anoñgonoka etyi Jeova ahanda kwe? Ava ongeleka.

⁸ Jesus apeho ankho unoñgonoka etyi Jeova ahanda alinge. Mongeleka, movikando vivali Jesus welikuambelele iya alingi ehuviso opo avele okulia ovanthu ankho valiwa nondyala. (Mateus 14:17-20; 15:34-37) Mahi puetyi Jesus ankho aliwa nondyala, Eliapu alimupopila apilulule omamanya akale onombolo mahi Jesus waanyene. (Tanga Mateus 4:2-4) Ankho wii ehando lia Tate yae, tupu ankho utyii okuti Jeova kahande aundapese ononkhono mba Huku momasuka-suka ae. Jesus ankho utyii nawa okuti Tate yae memuhongolela iya tupu memuavela okulia.

9, 10. Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo aviuka? Ava ongeleka.

⁹ Nga Jesus, nonthwe tupondola okulinga omatokolo aviuka inkha tuyeka Jeova etuhongolele. Ombimbiliya yati: “Yumba onthumbi mu Jeova nomutima wove auho, uhakolele menoñgonoko liove muene. Muimbuka monondyila mbove ambuho, opo aviukise onomphai mbove. Uhakale omunongo komaiho ove muene. Kala nonthilo na Jeova nokuyapuka movivi.” (Provérbios 3:5-7) Putyina tulilongesa Ombimbiliya iya atunoñgonoka onkhalelo Jeova asoka matunoñgonoka etyi ahanda movipuka tulinga. Inkha tulilongesa omalusoke a Jeova matutyivili okulinga omatokolo maemuhambukiswa. Oyo, onkhalelo imwe ‘yokutavela ehongolelo lia Huku.’​—Ezequiel 11:19.

¹⁰ Soka ñgeno omukai umwe wanepua uli movenda amono onosapato mbumwe onongwa. Mahi mbulanda onombongo ononyingi. Namphila omulume wae ehepo, utyii oityi omulume wae ñgeno asoka inkha alanda onosapato ombo. Oñgeni etyii? Velinepale kohale, iya utyii oñgeni omulume wae ahanda vaundapese onombongo vena. Tyelifwa notyo, tyina tulilongesa konthele yomalusoke a Jeova, netyi alingile kohale, matunoñgonoka etyi ahanda tulinge mononkhalelo mbelikalaila.

11. Omapulo patyi tuna okulilinga putyina tutanga ine okulilongesa Ombimbiliya? (Tala okakasa “ Tyina Ulilongesa Ombimbiliya, Lipula Okuti.”)

¹¹ Oñgeni tupondola okunoñgonoka omalusoke a Jeova? Otyipuka tyakolela tuesukisa okulinga, okutanga nokulilongesa apeho Ombimbiliya. Namphila tutyilinga apeho, tuesukisa okulipula okuti: ‘Oityi tyindongesa konthele ya Jeova? Omokonda yatyi Huku alingila ovipuka monkhalelo ei?’ Nga David, nonthue tuesukisa okuita ku Jeova opo etukuateseko okumunoñgonoka nawa. David wati:  “Noñgonokese onondyila mbove Jeova. Ndongese onomphai mbove. Ndyendese motyili tyove nokundongesa, mokonda ove Huku yange yeyovo. Ndyikahi nokukevelela kuove onthiki aiho.” (Salmo 25:4, 5) Putyina tuamelilongesa otyipuka tyimwe konthele ya Jeova, tupondola okusoka oñgeni tupondola okutyiundapesa momuenyo wetu. Okuti tupondola okutyiundapesa mombunga, kovilinga, kosikola ine hamwe omovilinga viokuivisa? Tyina onthue tusoka kotyipuka tyimwe, tuna okutala oñgeni Jeova ahanda tutyiundapese.

12. Oñgeni omikanda vietu nomaliongiyo vitukuatesako okunoñgonoka vali nawa etyi Jeova asoka?

¹² Onkhalelo onkhuavo tunoñgonoka omalusoke a Jeova oputyina tutehelela nawa tyina tulongeswa Ombimbiliya meongano liae. Mongeleka, putyina tuhanda okulinga omatokolo, o Índice das Publicações da Torre de Vigia nomukanda Wokuovolola wo Nombangi mba Jeova, vipondola okutukuatesako okunoñgonoka omalusoke a Jeova. Tupu onthue tupondola okupola ouwa komaliongiyo tyina tutehelela nawa na tyina tuava omakumbululo, natyina  tusokolola kuetyi tualongeswa. Otyo matyitukuatesako okulilongesa onkhalelo Jeova asoka. Ngotyo, matutyivili okulinga omatokolo maemuhambukiswa iya etuyambe.

13. Popia ongeleka ilekesa ipopia oñgeni tupondola okulinga omatokolo no nondunge tyina tusoka ngetyi Jeova asoka?

¹³ Tutalei ongeleka ilekesa oñgeni tupondola okulinga omatokolo no nondunge tyina tulilongesa etyi Jeova asoka. Hamwe uhanda okukala omukokoli-ndyila. Ukahi nokulinga omapiluluko amwe momuenyo wove opo uundape omuvo omunyingi movilinga viokuivisa. Mahi hamwe nkhele utupu nthumbi yokuti tyilityili mokala nehambu, mokonda pahe mokala no nombongo mbehehi novipuka vihehi. Mahi, Ombimbiliya kaipopi okuti tuna okukala ovakokoli-ndyila opo tuumbile Jeova. Onthue tupondola okutualako okuumbila Jeova otyo tuvaivisi vala. Mahi tupu Jesus wapopia okuti Jeova uyamba vana vaundapa unene movilinga Viouhamba. (Tanga Lucas 18:29,30) Ombimbiliya tupu ipopia okuti Jeova uhambukwa tyina tulinga atyiho tuvila opo tumuhivilike, iya uhanda tumuumbile nehambu. (Salmo 119:108; 2 Coríntios 9:7) Tyina tulikuambela konthele yovipuka ovio nokusokolola kuvio, tupondola okulinga omatokolo no nondunge elikuata kumwe nonkhalelo yetu yomuenyo iya Jeova etuyambe.

14. Oñgeni ove upondola okuimbuka omalusoke a Jeova konthele yomuvalo?

¹⁴ Tala ongeleka onkhuavo: Hamwe ove uhole ovikutu vimwe, mahi ove utyii okuti inkha uvivala upondola okupundukisa vakuenyi mewaneno. Ombimbiliya kaipopi ovikutu patyi tuna okuvala. Ngotyo, oñgeni upondola okunoñgonoka etyi Jeova asoka? Ombimbiliya itupopila okuti: “Ovakai vesukisa okuvala ovikutu vikahi nawa, no nondunge, nokuapola pokati. Hakusukalala novivindo vionohuki, no olu, ine ovikuavo vifiwisa, novikutu vilanda onombongo ononyingi. Mahi vena okuvala monkhalelo imwe yaviuka yovakai vafenda Huku, mokulekesa ovituwa oviwa.” (1Timóteo 2:9,10) Tyotyili, ovanthu aveho vaumbila Jeova, okukutikinyamo ovalume, vapondola okulilongesila konondaka ombo. Inkha tuapola pokati, matusoko oñgeni vakuetu velitehelela tyina vatala ovitutu tuvala. Mokonda tuhole ovakuatate vetu, tulityilika okulinga ovipuka vivenumanesa ine vivekalesa omapita. (1 Coríntios 10:23, 24; Filipenses 3:17) Inkha tulilongesa etyi Ombimbiliya ipopia noñgeni Jeova asoka, matulingi omatokolo ahambukiswa Jeova.

15, 16. (a)  Oñgeni Jeova akala tyina tutualako okusoka kovipuka vituhindila okulinga oundalelapo? (b) Tyina tuholovona ovitalukiso, oñgeni tupondola okunoñgonoka okuti matyihambukiswa Jeova? (c) Oñgeni tupondola okulinga omatokolo akolela?

¹⁵ Mombimbiliya tulilongesa okuti Jeova tyimuihama unene tyina atala ovanthu valinga nokusoka kovipuka ovivi. (Tanga Gênesis 6:5, 6.) Otyo tyilekesa nawa okuti Jeova kahande tusoke kovipuka vituhindila okulinga oundalelapo. Ngotyo, Inkha tutualako okusoka kovipuka ovivi, tupondola okuvilinga. Mahi, Jeova uhanda tusoke ovipuka viasukuka no kovipuka  oviwa. Omulongwa Tiagu wahoneka okuti ounongo wa Jeova “tete wasukuka, vali una ombembwa, nokuapepuka, wafuapo pala okutavela, no kueyula okankhenda novinyango oviwa, utupu kapungulula nemphinia.” (Tiago 3:17) Ombimbiliya itulongesa okuti tuna okulityilika ovitalukiso aviho vipondola okutuhindila okukala nomalusoke omavi nokuasila. Inkha tunoñgonoka nawa-nawa etyi Jeova ehole netyi eyele, matyitupepukila okuholovona omikanda, no nosinema ine ovitalukiso matulingi. Kamatusukisa okupula vakuetu etyi tuna okulinga.

¹⁶ Tyina tulinga omatokolo, apeho tuna okuholovona okulinga atyiho tyihambukiswa Jeova. Mahi tyina tuesukisa okulinga etokolo limwe liakolela, otyiwa okupula omukulu umwe weuaneno ine omukuatate omukuavo omunongo ine omphange opo etuavele onondonga mbumwe. (Tito 2:3-5; Tiago 5:13-15) Tyotyili, onthue katupondola okuita komunthu etulingileko omatokolo. Mahi, tuesukisa okusoka nawa-nawa konthele yetyi twii tyikahi Mombimbiliya iya atulingi omatokolo etu muene. (Hebreus 5:14) Apostolu Paulu wapopia okuti: “Kese umwe matyindi omutengi wae.”—Gálatas 6:5.

17. Oñgeni omatokolo etu omawa apondola okuhambukiswa Jeova?

¹⁷ Tyina tulinga omatokolo ahambukiswa Jeova, tufuena vali kwe iya tupu utupanda nokutuyamba. (Tiago 4:8) Ngotyo ekolelo lietu mu Jeova malipame vali. Matunoñgonoka etyi Jeova asoka, tyina tusokolola kuetyi tuatanga Mombimbiliya. Ngotyo, matukala apeho notyipuka tyimwe otyipe tulilongesila ku Jeova. (Jó 26:14) Mahi inkha tulinga pehepano ononkhono mbokulilongesa konthele yae, matukala ovanongo iya atutyivili okulinga omatokolo omawa. (Provérbios 2:1-5) Omalusoke nomahando ovanthu apiluluka, mahi Jeova nalumwe maapiluluka. Omuhoneki wono Salmu wapopia okuti: “Jeova makala lutai pala apeho, omalusoke omomutima wae atualako apeho, opala ombuto yovanthu alo ombuto onkhuavo.” (Salmo 33:11) Tyayandyuluka nawa okuti, onthue tupondola okulinga omatokolo aviuka tyina tulilongesa onkhalelo ya Jeova yokusoka iya konyima atulingi etyi tyimuhambukiswa.