Ir al contenido

Ir al índice

Kui títjon si̱kʼéjnaa xi tsʼe Niná

Kui títjon si̱kʼéjnaa xi tsʼe Niná

“Tijnyísjao kjoatéxomale Niná, kʼoa ngayije je kjoabi kʼoaisonno” (LUCAS 12:31).

KJOAJNDA 40, 44

1. Jósʼin nga tsín mangóson jmeni xi ñaki machjénná kʼoa jmeni xi mená.

ALIKUI mangóson jmeni xi ñaki machjénná kʼoa kao jmeni xi mená. Je xi ñaki machjénná nga kuiyochoán tokuiní xi chi̱nee, xi chʼa̱kjá kʼoa jñani kuiyoaa. Tonga je tsojmi xi tomamená nʼio nkjín mani. Kʼoa nʼio nkjín chjota xi tsín be nga tsínni machjénle ngayeje tsojmi xi mele.

2. Jméni xi mamele je chjota nga sʼe̱le.

2 Jmeni xi mele je chjota xi tjín ya naxinandá jñani ma̱ chon alikui mangóson kao jmeni xi mele je chjota xi tjín ya naxinandá xi nyiná. Tjín naxinandá jñani jngo celular mele je chjota, tsa jngo motocicleta kʼoa tsa jngo nangi xi toʼndí kji. Kʼoa tjín naxinandá jñani kui xi mele je chjota nga nkjínsa najño xi nʼio chjí sʼe̱le, jngo niʼya xi ngisa jekji kʼoa tsa jngo karro xi ngisa chjí. Tojñani tsaan kʼoa tojo tjín tao̱n tjínná, tsakui nichxin sa nkjín sa nkjín tsojmi koa̱nmená, tsojmi xi tsínni machjénná kʼoa tsa xi tsín kʼoakoa̱nná nga kuindá.

SI̱KUINDAA YAONÁ NGA TSÍNKUI SI̱METOKOÁN NGA TSOJMI SʼE̱NÁ

3. Jósʼín jngo chjota xi jeto tsojmi fitjenngile.

3 Jeto tsojmi timangíntjenngilee kʼiatsa ngisa kui koa̱nndosinná tikʼoajinni je Jeobá. Tsa tsín tsjoa tjío tokoán nga tokui tsojmi xi machjénná tjínná kʼoa tsa mesaná nga sʼe̱ná tsojmi xi kjaʼaínile. Kʼoakoaan ninga tsín tse tao̱n tjínná kʼoa ninga tsín tsojmichjí bindaa. Tsakui nichxin likui tikui títjon si̱kʼéjnañá tʼatsʼe Niná (Hebreos 13:5).

4. Jósʼin síchjén je Na̱i “kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan”.

4 Je Na̱i kui xi mele nga kʼoasʼin si̱kjaʼaitsjeen nga kʼia tsjoa sʼe̱ tokoán tsa nʼio nkjín tsojmi sʼe̱ná. Kui síchjén jmeni xi tjín sonʼnde “kao kjoachi̱nga̱ xi tjínle xkoaan” nga nkjínsa tsojmi si̱metokoán (1 Juan 2:15-17; Génesis 3:6; Proverbios 27:20). Tokui ʼyaa kʼoa tokui noʼyalee ngantsjai xi kʼoatso nga kuindá tsojmi xi sʼa chjotse. Kʼianga tjín xi tsakindaa, a tokui tsakindañá nga ndasʼin matsen ya tienda kʼoa tsa tjín jña jaʼaitʼa. Tsa kʼoakinʼia tochale skanni tsaʼyaa nga tsínni machjénná. Tsa tosi tonda kʼoasʼiaan, ñʼaijin koa̱nná. Kuijin kʼoechjoaná nga si̱xálee je Jeobá. Tsakui nichxin likui tikoa̱nʼaniná nga chótʼayá je Biblia, nga kuiyondalee je kjoajtínná kʼoa nga kjuian, kʼoa tsínjin titsjoániná nichxin nga kjitʼa kʼuínyasoán. Je Pastro Juan kʼoakitso nga tokjoaʼato jmeni xi tjín sonʼnde.

5. Jméni xi koa̱nná tsa tokui si̱kjelee nganʼioná nga tsojmi sʼe̱ná.

5 Je Na̱i kui xi mele nga tokui si̱kjelee nganʼioná nga tao̱n nʼio kjoásje kʼoa nga tsojmi sʼe̱ná. Tsín mele nga je Jeobá si̱xálee (Mateo 6:24). Tonga tsa to yaoná kjuinñá nga tsojmi kjoásjee, tsínjin tsjoa sʼe̱ tokoán. Kʼoa tsakui nichxin kjoa kuiyojiaan xi tʼatsʼe tao̱n. Kʼoa tsa saʼnda tsín tisi̱nʼiotʼañá je Jeobá kao Chjotaxále (1 Timoteo 6:9, 10; Apocalipsis 3:17). Je Jesús kʼoakitso nga jmeni xi nimetokoán yaa mangóson je naʼyá xi tsín tsjoáʼndele nga mangʼa je na̱xi̱n (Marcos 4:14, 18, 19).

6. Jmé xi bakóyaná jokoan je Baruc.

6 Si̱kjaʼaitsjenla je Baruc, xi secretariole koanni Jeremías. Kʼianga kui tsakásjai je Baruc “tsojmi xi nʼio yʼai kjoan”, je Jeobá kʼoakitsole nga tochoatsesa ma nga ni̱kjeson Jerusalén. Tonga kʼoakitsole nga kʼoasjentjai (Jeremías 45:1-5). Je Jeobá alikui tsojmile chjota tsakʼasjentjai (Jeremías 20:5). Jmé xi bakóyaná jokoan je Baruc. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tochoasa chale nga ni̱kjeson jme xi chonle sonʼnde je Na̱i. Alikui koa̱n nga tosi tonda tsojmi kuijnyísjee. Nga̱ kʼianga jekjoaʼato kjoañʼai xi nʼio tse, alikuijin tisʼe̱niná tsojmi xi tjínná ndʼaibi ninga nʼio tsjoachaa (Proverbios 11:4; Mateo 24:21, 22; Lucas 12:15).

7. Jméni xi chótʼayajiaan kʼoa ánni.

7 Jméni xi sʼiaan nga kuijnyíʼaa yaoná kao familianá kʼoa nga tsín kuinjiótokoán xi tʼatsʼe Niná. Jméni xi sʼiaan nga tsín to tao̱n kjuintjenngiaa. Jmé xi koasenkaoná nga tsín nʼio si̱kjáojiaan je tsojmi xi machjénná. Nʼio nda koasenkaoná je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús kʼianga kinchja̱ya ya jngo jko̱nindo (Mateo 6:19-21). Kuila kʼoéxkiaa kʼoa chótʼayajiaan Mateo 6:25-34. Kjoafaʼaitsjen jebi kui xi koasenkaoná nga kui títjon si̱kʼéjnaa xi tʼatsʼe Niná (Lucas 12:31).

JE JEOBÁ TSJOÁNÁ JMENI XI MACHJÉNNÁ

8, 9. 1) Ánni nga tsín nʼio si̱kjáojinñá je tsojmi xi machjénná. 2) Jméni xi be Jesús tʼatsaan kao jmeni xi machjénná.

8 (Tʼexkiai Mateo 6:25). * Je Jesús bení nga kui tjíosíkjáojin je chjotale je tsojmi xi ski̱ne kao najño xi kʼoakjá. Kuinga i̱ kitsosínile: “Ali bʼexkónjinlao yaono”. Je Jesús kui xi koanmele nga katamajinle chjotale nga tsín tjínnele kui sikjáojin. Je Jesús bení nga nʼio machjén tsojmi jebi, tonga kʼiatsa kui nʼio sikjaʼaitsjen je chjotale, jchajinjinle jmeni xi ngisa chjíle. Nga mandosinle Jesús je chjotale, nga tikuini nichxin ño kʼa kʼoakitsole jokji xkón tíjna tsa nʼio sikjáojin (Mateo 6:27, 28, 31, 34).

9 Ánni nga kʼoakitsosíni je Jesús nga tsín si̱kjáojiaan je tsojmi xi chi̱nee kao najño xi chʼa̱kjá. A tsín machjénná tsojmi jebi. Jaon, machjénná. Kʼoa toxá nikjáojinñá tsa tsínná tao̱n xi kuindáñá. Je Jesús bení jebi kʼoa bení jme xi machjénle je chjota. Kʼoa kʼoati be nga nʼio ñʼai koa̱nle je chjotale kʼianga toje tífikjetʼa nichxin (2 Timoteo 3:1). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi nʼio nkjín chjota xi tsín sokóxále kʼoa sa chjí sa chjí kjima je tsojmi. Kʼoa nʼio nkjín naxinandá jñani nʼio ma̱ tjío je chjota, nʼio tochoa tsojmi sokóle xi kjine kʼoa sakʼoaa ñaki tsín sokóle. Tonga je Jesús kʼoati be nga ngisa chjíle je kjoabijnachonle chjota tikʼoajinni je tsojmi xi chinee kʼoa nga ngisa chjíle je yaoná tikʼoajinni je najño xi chʼakjá.

10. Tojosʼin tsakakóya je Jesús, jméni xi ngisa títjon si̱kʼéjnaa.

10 Nga kui nichxin, je Jesús tokʼoa jekʼoakitsole chjotale nga kui katasíjéle Nʼaile jmeni xi machjénle. Kʼoakitsole nga i̱ katatso: “Tʼainajin nioxtila xi nichxin nga nyaon machjénnajin” (Mateo 6:11). Kʼoa xi koanskanni, tikʼoakitsongánile nga kui katasíjé jme xi machjénle nga nyaon nyaon (Lucas 11:3). Tonga jebi alikui xi tsonile tsa tokui si̱kjaʼaitsjeen nga kuijnyá jme xi machjénná. Je Jesús kʼoakitsole chjotale nga ngisa chjíle nga kui si̱jé nga katabatéxoma je Chjotaxále Niná tikʼoajinni nga kui si̱jé jme xi machjénná (Mateo 6:10; Lucas 11:2). Nga tsín tikui nʼio sikjáojinni je chjotale, je Jesús kʼoakitsole nga Jeobá síkuindaa jme xi kisinda.

11, 12. Jméni xi bakóyaná josʼin síkuinda ʼndínise je Jeobá (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

11 (Tʼexkiai Mateo 6:26). * Tosi̱kjaʼaitsjenla je “nise xi fitje̱n jinsén”. Ninga ʼndí kjoan nʼio tse kjen. Tsa jngolani nise xi kʼoakjije jotisoyoaa ngisajin nʼio tse koakjen tikʼoajinni jokji bichaa ñá. Je nise kjinee tsojmixi, tocho, cho̱ kao cho̱ndo. Tonga alikui tsojmi bʼéntje kʼoa alikui tsojmi binyáxkó, nga̱ jé Jeobá tsjoále ngayeje xi machjénle (Salmo 147:9). Alikuijin xi tsonile tsa je Jeobá yakjoan bʼéʼa tsʼoa ʼndínise jme xi kjine. Kui xi tsonile nga tjín je tsojmi xi ski̱ne, tonga jé koaikásjai.

12 Je Jesús be nga je Jeobá síkuinda je ʼndínise kʼoa nga kʼoati síkuinda je chjota (1 Pedro 5:6, 7). [1] Tonga tojo sʼín je ʼndínise, nga je fikásjai jme xi kjine, ñá xi chjotaa tjínnele nga si̱xá. Tjínnele nga kʼoéntjé je tsojmi xi chi̱nee kʼoa tsa maije̱ si̱xá nga kuindá. Tsa kʼoasʼiaan, je Jeobá sichikontʼainná. Tsa tsínná tao̱n kʼoa tsa tsínná xi tichinee, je Jeobá tsjoáná jme xi machjénná. Tobʼelañá, tsakui nichxin tjín xi tsjoáná jme xi machjénná. Xi ijngosani, je Jeobá kʼoati tsjoále je ʼndínise jñani batio. Kʼoasʼin kisinda nga male bʼénda je tjéle. Kʼoati je Jeobá kisinda jme xi síchjén je ʼndínise nga bʼénda tjéle. Tikʼoasʼinni tsanda ñá, je Jeobá koasenkaoná nga so̱koná jngo ʼnde jñani koa̱n kuiyoaa kao familianá.

13. Jméni xi bakó nga ngisa chjílee ñá tikʼoajinni ʼndínise.

13 Ya Mateo 6:26, je Jesús kʼoakitsole chjotale nga je Jeobá síkjen je ʼndínise. Kʼoa xijekoan i kitsole: “Ngisasa chjíno nga jon kaoni tsa nkjín ʼndínise” (kʼoati me tso én xi koa̱nsjaili ya Lucas 12:6, 7). Kʼianga kʼoakitso je Jesús tsakui nichxin kui tísíkjaʼaitsjen nga tojeme tsjoá kjoabijnachonle xi totʼatsʼe chjotasonʼnde. Je Jesús alikui nise kʼienntjai kʼoa alikui ʼya cho̱ kʼienntjai. Ñá kʼienntjainá nga koa̱n kuiyoaa ngantsjai nichxin (Mateo 20:28). Nga kʼoakisʼin Jesús, a tsíkui bakóná nga ngisa chjílee ñá tikʼoajinni ʼndínise.

14. Jméni xi tsín so̱kole jngo chjota xi nʼio síkjáojin.

14 (Tʼexkiai Mateo 6:27TNM). * Je Jesús kʼoakitso nga tsín koa̱nle jngo chjota nga “jngo xkó” kʼoetjon je kjoabijnachonle kʼiatsa kui nʼio sikjáojin je tsojmi xi machjénle. Jótsonile én jebi. Kui xi tsonile nga ninga nʼio si̱kjáojiaan alikui ngisa tse kuiyoaa. Tsa nʼio si̱kjáojiaan tochale tosa toso̱kochʼinná kʼoa tsakui nichxin saʼnda kuiyá.

15, 16. 1) Jméni xi bakóyaná josʼin síkuinda Jeobá je naxó (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi). 2) Jmé xi chjónangilee yaoná kʼoa ánni.

15 (Tʼexkiai Mateo 6:28-30). * Ngatsʼiñá nga tsjoachaa najño xi naskákjoan, kʼoa ngisaa xi chʼakjá kʼianga mangínkʼinyasoán, nga mangián kjoajtínná kʼoa kao kjoajtíntsená. A kui xi tsonile jebi nga nʼio si̱kjaʼaitsjeen jósʼin so̱koniná najño xi chʼa̱kjá. Mai. Je Jesús kʼoakitsole je chjotale nga je Jeobá síkuindaa jme xi kisinda. Jngo choa̱ tsakʼéjnale tʼatsʼe “naxójñá”. Tsakui nichxin kui xokitsole je naxó gladiola, jacinto kao tulipán. Naxó jebi alikui je sínda xi bʼakjá. Tonga nʼio naskánakjoan kʼoa je Jesús kʼoakitso nga je “Salomón, kao ngayije kjoajeyale, likui tsakʼakjáni najño xi kʼoakjoan jo kjoan” naxó jebi.

16 Kʼianga jekʼoakitsole Jesús je chjotale nga je Niná naskákjoan xi síkʼakjá je naxó, je Jesús kitsole: “A tsí sikʼakjáno jon, chjota xi tochoa makjainno”. Tojo kitso Jesús, je Jeobá tsjoále jme xi koa̱nchjénle, tonga tjínnele nga sʼe̱sale kjoamakjain (Mateo 8:26; 14:31; 16:8; 17:20). Machjén nga koa̱nkjainle nga mele Jeobá nga sikuinda kʼoa nga kʼoasʼin kjoaixi. Machjén nga si̱kjaʼaitsjenjiaan jebi kʼoa chjónangilee yaoná: “A ñaki makjainna nga sikuindana je Jeobá”.

17. Jméni xi tsín tinda sikatíoniná xi kao Jeobá.

17 (Tʼexkiai Mateo 6:31, 32). * Nʼio nkjín chjota xi tsín be Niná xi to tao̱n fitjenngile kʼoa xi to tsojmi nʼio batse. Tsa kʼoati sʼiaan tsanda ñá likuijin tinda kuiyoñá xi kao Jeobá. ʼYañá nga Nʼainá mani kʼoa nga tsjoakená. Kʼoa ʼyañá nga tsjoáná jme xi machjénná kʼoa nga tsʼato kʼoakji tsjoáná tsa kʼoasʼiaan josʼin mele kʼoa tsakui títjon si̱kʼéjnaa xi tʼatsʼe. Kʼoati ʼyaa nga je xi ñaki tsjoa kʼoee tokoán kuinga miyole koaan je Jeobá. Nga ʼyaa jebi kui xi basenkaoná nga tomajngoni tokoán jokjoan najño xi tjínná kʼoa jokjoan tsojmi xi chinee (1 Timoteo 6:6-8).

A KUI TÍTJON NIKʼÉJNAA TʼATSʼE CHJOTAXÁLE NINÁ

18. Jméni xi be Jeobá tʼatsaan kʼoa jmé xi sʼin.

18 (Tʼexkiai Mateo 6:33). * Tsakui títjon si̱kʼéjnaa Chjotaxále Niná, je Jeobá kʼoatso nga tsjoáná ngayeje xi machjénná. Jósʼin ʼyañá nga kʼoasʼin. Je Jesús i kitso ya Mateo 6:32: “Je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi be nga machjénno ngayije kjoa jebi”. Jé Jeobá títjon be jmeni xi machjénná tikʼoajinni ñá (Filipenses 4:19). Bení jókjoan najño xi koa̱nchjénná. Kʼoati be jmé tsojmi xi ma chine xi koa̱nchjénná. Kʼoa bení nga jngo ʼnde machjénle familianá jñani koatio. Je Jeobá tsjoáná jme xi nʼio machjénná.

19. Ánni nga tsínkui nʼio si̱kjáojinsíñá jme xi koa̱nchjénná nichxin xi nroa.

19 (Tʼexkiai Mateo 6:34). * Je Jesús kʼoati ñandia i̱ kitsole je chjotale: “Ali bʼexkónjinlao yaono”. Je Jeobá tsjoáná jme xi machjénná nga nyaon nyaon. Kuinga tsín nʼio si̱kjáojinsíñá jme xi koa̱nchjénná nichxin xi nroa. Tsa nʼio si̱kjáojiaan, tochale toñá si̱nʼiotʼaa yaoná ʼndele nga Jeobá si̱nʼiotʼaa. Tsa kʼoasʼiaan alikui tinda kuiyoñá kao Jeobá. Kuinga tosa ñaki je si̱nʼiotʼasíñá kao ngayeje ni̱ma̱ná (Proverbios 3:5, 6; Filipenses 4:6, 7).

JE JEOBÁ SIKUINDANÁ TSAKUI TÍTJON SI̱KʼÉJNAA CHJOTAXÁLE

Tokatamaniná josʼin tiyoaa kʼoa ngisa tse si̱xálee je Niná (Chótsenlai párrafo 20)

20. 1) Jósʼin koa̱n si̱xálai je Jeobá. 2) Jméni xi koa̱n sʼiain kʼianga tokoa̱njngoni tokuin josʼin kuijnai.

20 Alikuijin nda sʼiaan tsa tsín kao ngayeje nganʼioná si̱xálee je Jeobá kʼiatsa to tsojmila nʼio timangíntjenngilee. ʼNdele nga kʼoasʼiaan tosa nʼio ndasʼin si̱xálee je Jeobá. Koaan si̱kjaʼaitsjeen josasʼin nga ngisa tse si̱xálee. Tobʼelañá, koaan tsa ya kjuian jñani machjén xi tsoyason. Koaan precursor koaan. Kʼoa tsa jeprecursor maa, koaan koanngián Skuela xi síchjine je xi bakóyason tʼatsʼe Chjotaxále Niná. Koaan tsa jngo jao nichxin koanngínnixá ya Betel kʼoa tsa ya ndʼia jña faʼatoya xo̱n xi Énle Niná nroatʼa. Koaan kʼoainganʼioá nga katasʼenda Ndʼia jña chotʼayá. Si̱kjaʼaitsjeen josʼiaan kʼianga tokoa̱njngoni tokoán josʼin kuiyoaa. Tsa kʼoasʼiaan, ngisaa sʼe̱ná nichxin kao nganʼio nga si̱xálee Niná. Je rekuadro “ Jmé xi sʼiaan nga tokoa̱nniná josʼin kuiyoaa” tsjoáná kjoafaʼaitsjen jokoa̱n sʼiaan. Si̱jélee je Jeobá nga katabasenkaoná ánni nga jchasíñá jme xi tjínnele sʼiaan.

21. Jméni xi koasenkaoná nga ngisa koa̱nnʼiotʼaa je Jeobá.

21 Je Jesús kʼoakitso nga kui títjon Chjotaxále Niná si̱kʼéjnaa. Tsa kʼoasʼiaan, alikui nʼio si̱kjáojiaan jmeni xi machjénná. Ñaki kʼoakʼoé tokoán nga je Jeobá sikuindaná. Kʼoati koa̱nná chjoéxkoá yaoná nga tsín tokuindáyejee jmeni xi mená kʼoa kao tsojmi xi ʼyaa ninga tjínná tao̱n xi kuindáñá. Tsa kʼoasʼiaan ngisaa koa̱nchriantʼasalee je Jeobá. Tsa tokoa̱njngoni tokoán josʼin si̱jchá yaoná kui xi koasenkaoná nga kixi kjuintʼalee je Jeobá kʼoa nga tjoéná je kjoabijnachon xi tsínkʼia fetʼa (1 Timoteo 6:19).

^ [1] (párrafo 12): Tjínkʼa je choʼndale Jeobá xi sakʼoa tsín tse tsojmi sokóle xi kjine. Nga koa̱njinli anni nga tsjoáʼndeni Jeobá nga kʼoama, chótʼai Xo̱n xi Bájinkonná xi tsʼe 1 sá octubre nó 2014 ya pájina 31 jñani “Tjínkʼa xi kjonangi” tso.

^ párr. 8 Mateo 6:25: “Kʼoaxinno: Ali bʼexkónjinlao yaono xi tʼatsʼe kjoabijnachonno, jme xi chi̱nao, jme xi sʼio, ni xi tʼatsʼe yaono, jme xi chʼakjáo. A tsí ngisa chjíle kjoabijnachonno kaoni tsa xi chi̱nao, kʼoa je yaono kaoni tsa je xi chʼakjáo”.

^ párr. 11 Mateo 6:26: “Chótsenlao nise xi fitje̱n jinsén, nibʼéntjejin jno̱, nibʼéxkójin, nibinyájin ya ningʼa. Kʼoa je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi, tsjoále xi kjine. Kʼoa jon ngisasa chjíno kaoni tsa je”.

^ párr. 14 Mateo 6:27TNM: “Xi jon, ʼyáni xi koa̱nle jngo xkó kʼoetjonle je kjoabijnachonle ninga nʼio sikjáojin”.

^ párr. 15 Mateo 6:28-30: “Xi chʼakjáo, ánni bʼexkónnilao yaono. Chótsenlao naxójñá, josʼin majchá. Alikui síxá, nibáʼajin. Tonga an xinno, nda tsa Salomón, kao ngayije kjoajeyale, likui tsakʼakjáni najño xi kʼoakjoan jo kjoan naxóbe. Kʼoa tsa Niná kʼoasʼin síkʼakjá je xka̱jñá xi tjío ndʼaibi, kʼoa nyaonli sʼe̱tsaoya ngajáʼndí, a tsí sikʼakjáno jon, chjota xi tochoa makjainno”.

^ párr. 17 Mateo 6:31, 32: “Ali bʼexkónjinlao yaono, tsokʼoa, nga kuixón: Jmé xi chi̱nee, kʼoa jmé xi sʼioa, axo jmé xi chʼakjá. Nga̱ jé chjota xi li judíojin xi básjai je kjoa xotjínbi. Je Nʼaino xi tíjna ngʼajmi be nga machjénno ngayije kjoa jebi”.

^ párr. 18 Mateo 6:33: “Tonga títjon tijnyísjao je kjoatéxomale Niná, kao kjoakixile, kʼoa ngayije kjoa jebi kʼoasʼin kʼoaisonno”.

^ párr. 19 Mateo 6:34: “Kʼoasʼin ali bʼexkónjinlao yaono xi tʼatsʼe nyaon, nga̱ nyaonli sʼe̱no kjoa xi kʼoéxkónnilao yaono. Katamanile jngójngó nichxin kjoañʼaile”.