1. Oñgeni ovipuka tuesukisa nevi tuhanda vielikalela?

KUNA ovipuka viehehi tuesukisa opo tukale nomuenyo. Mongeleka, tuesukisa okulia, nomuvalo, nondyuo. Mahi kuna ovipuka ovinyingi tupondola okuhanda. Iya ovanthu ovanyingi kavetyivili okuimbuka okuti kavesukisile ovipuka aviho vahanda.

2. Ovipuka patyi ovanthu vahanda?

² Ovanthu vamwe vakala movilongo viahepa vahanda ovipuka vimwe vielikalela unene novanthu vakala movilongo viamona. Movilongo vimwe, vahanda ono telefone, no nomota mbulanda onombongo ononyingi. Ko nomphangu ononkhuavo, ovanthu vahanda ovikutu vilanda onombongo ononyingi, no kutunga onondyuo ononene ine omatuku-tuku alanda onombongo ononyingi. Mahi katyesukisile opi tukala ine onombongo patyi tuna, tupondola okuhimbika okuhanda ovipuka ovinyingi tuehesukisile ine tuhevili okulanda.

3. Ehando liomalumono oityi?

³ Ehando liomalumono oityi? Otyituwa tyina omunthu usuka vali unene nomalumono tyipona oupanga wae na Huku. Kahambukilwa etyi ena, mahi apeho uhanda vali ovipuka ovikuavo. Namphila ehena onombongo ononyingi ine ahalande ovipuka vilanda onombongo ononyingi mahi upondola okukala nehando liomalumono. Ovanthu ovo vapondola okuyekapo

okupaka tete momuenyo wavo Ouhamba wa Huku.​—Hebreus 13:5.

4. Oñgeni Satanasi aundapesa “epeleyo liomaiho”?

⁴ Satanasi uhanda tutavele okuti matukala vala nehambu inkha tukala novipuka ovinyingi. Ngotyo undapesa ouye wae “nepeleyo liomaiho” opo etulunde okuhanda ovipuka ovinyingi. (1 João 2:15-17; Gênesis 3:6; Provérbios 27:20) Apeho tutala nokuiva ovipuka vituhindila okulanda ovipuka ovipe. Okuti nthiki imwe walandele otyipuka tyimwe mokonda wetyivasa vala movenda ine mokonda wetyimona motelevisau? Inkha ongotyo, tyafuile konyima waimbuka okuti kuesukisile unene otyipuka otyo. Tyina tulanda ovipuka tuhesukisile, tupaka omuenyo wetu motyiponga. Ovipuka ovio vipondola okututalula movilinga via Jeova. Mongeleka, tupondola okuhakala nomuvo wokulilongesa Ombimbiliya, nokupongiya nokuenda komaliongiyo, nokuenda movilinga viokuivisa. Hinangela okuti apostolu João walondola okuti: “Ouye ukahi nokulamba, kumue nepeleyo liao.”

5. Oityi tyipondola okumoneka na vana vaundapa unene opo vaovole omalumono?

⁵ Satanasi uhanda tuundape unene opo tuovole onombongo tyipona okuundapa movilinga via Jeova. (Mateus 6:24) Mahi inkha tusuka vala nokukala novipuka ovinyingi, omuenyo wetu kamaukala nesilivilo. Tupondola okuhakala nehambu ine okukala novitateka vio nombongo. Haunene, tupondola okuhakala nekolelo mu Jeova no Mouhamba wae. (1 Timóteo 6:9, 10; Revelação 3:17) Jesus wapopia okuti “epeleyo liovipuka ovikuavo,” tyelifwa nevu lityilika ombuto okukula nokuava ovinyango.​—Marcos 4:14, 18, 19.

6. Oityi tulilongesila ku Baruke?

⁶ Soka katutu ku Baruke omuhoneki womuuli Jeremia. Etyi Baruke ehimbika ‘okuliovolela ovipuka ovinene,’ Jeova emuhinangelesa okuti apa katutu o Jerusalei maihanyuapo. Mahi alae Baruke okuti upondola okuyovola omuenyo wae. (Jeremias 45:1-5) Baruke ankho kakevelela ovipuka ovikuavo. Jeova kayovolele ovipuka ovanthu ankho vena. (Jeremias 20:5) Hono, tukahi konthyulilo youye wa Satanasi. Ngotyo ou hamuvo wokulipakela ovipuka ovinyingi. Iya onthue katukevelela konyima yononkhumbi ononene, okukala novipuka tuna pehepano namphila  tuvihole unene.​—Provérbios 11:4; Mateus 24:21, 22; Lucas 12:15.

7. Oityi matulilongesa iya omokonda yatyi?

⁷ Tyina tulitala onthue muene nombunga yetu, okuti tupaka tete momuenyo wetu ovipuka viakolela vali? Oñgeni tupondola okulityilika okuovola omalumono? Iya oityi tyipondola okutukuatesako okuhasuku unene nokuovola ovipuka tuesukisa? Jesus wetuavela elondolo ewa Melongomona liae lio Komphunda. (Mateus 6:19-21) Matutange nokutomphola konthele ya Mateus 6:25-34. Matyitukuatesako okukala nonthumbi yokuti tuna okuovola tete Ouhamba, hakuovola ovipuka.​—Lucas 12:31.

8, 9. (a) Omokonda yatyi katuesukisile okusukalala novipuka tuesukisa? (b) Oityi Jesus ankho ei konthele yovanthu novipuka vesukisa?

⁸ Tanga Mateus 6:25. Jesus ankho utyii okuti ovalongwa vae ankho vasukalala netyi mavali, netyi mavanu, netyi mavavale, otyo Melongomona liae lio Komphunda, evepopila okuti: “Yekeipo okukala notyiho nomuenyo wenyi.” Jesus ankho uhanda okuvekuatesako opo vanoñgonoke omokonda yatyi ankho vahapondola kusukalala novipuka ovio aviho. Ankho utyii okuti inkha vasukalala unene, alo umwe ovipuka vesukisa momuenyo, vapondola okulimbuako otyipuka tyakolela vali momuenyo. Jesus ankho wasukalala novalongwa vae iya evelondola unene konthele yotyitateka otyo melongomona liae lio komphunda.​—Mateus 6:27, 28, 31, 34.

⁹ Mahi omokonda yatyi Jesus etupopila opo tuahakale notyiho netyi matuli, netyi matunu, netyi matuvale? Okuti onthue katuesukisile okulia nomuvalo? Enga tuesukisa! Iya inkha tutupu onombongo mbokulanda ovipuka ovio, tukala notyiho. Jesus otyo utyii. Wii etyi ovanthu vesukisa. Iya ankho utyii okuti “kononthiki mbahulilila,” ovalongwa vae mavakala momuvo wepuiya unene. (2 Timóteo 3:1) Mahi, ovanthu ovanyingi hono kavavasi ovilinga iya ovipuka vikahi nokulanda onombongo ononyingi. Kovilongo ovinyingi, ovanthu vahepa unene iya vetupu okulia. Mahi Jesus tupu utyii okuti omuenyo womunthu wakolela vali tyipona okulia iya olutu tyipona omuvalo.

10. Etyi Jesus alongesa ovalongwa vae oñgeni tyilikuambelwa, oityi apopia okuti otyo tyina okukala otyipuka tyakolela vali momuenyo wavo?

¹⁰ Tete, Jesus walongesa ovalongwa vae okuti tyina velikuambela, vena okuita ku Tate yavo wo keulu opo eveavele etyi vesukisa. Vena okulikuambela okuti: “Tuavele-vo ombolo yonthiki yo hono.” (Mateus 6:11) Otyikando otyikuavo, evepopila velikuambele okuti: “Tuavele ombolo yonthiki yohono okutalela komasuka etu a kese nthiki.” (Lucas 11:3) Mahi otyo katyihangununa okuti tuna okusoka apeho kovipuka tuesukisa. Mahi, Jesus wapopila ovalanduli vae okuti okulikuambela opo Ouhamba  wa Huku uye otyipuka tyakolela vali tyipona omasuka-suka avo. (Mateus 6:10; Lucas 11:2) Opo akuateseko ovalongwa okuhakala notyiho, Jesus wevepameka etyi evehinangelesa oñgeni Jeova esuka novipuka aviho atunga.

11, 12. Oityi tulilongesila konkhalelo Jeova atekula oviila? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹¹ Tanga Mateus 6:26. Onthue tuna “okutala nawa oviila viomeulu.” Namphila oviila ovinyama ovitutu, mahi vilia unene. Mahi, inkha otyiila ñgeno tyilifwe pomunthu, tupu ñgeno tyilia vali tyipona omunthu. Oviila vilia ovinyango, novilia, nomativa. Mahi kaviesukisile okulima opo vilipakele okulia. Jeova uviavela atyiho viesukisa. (Salmo 147:9) Tyotyili, kaviongiya okulia momulungu! Vikanyanga okulia mahi etyi vivasa vituuka.

¹² Jesus una onthumbi yokuti ngetyi Tate utekula oviila, tupu matekula ovanthu. ^[1] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) (1 Pedro 5:6, 7) Tyotyili, ngoviila, nonthue tuna okuundapa. Tuesukisa okuundapa opo tulipakele okulia ine okukekulanda. Jeova mayambe ononkhono tulinga. Iya tyina tuhena onombongo ine okulia, Jeova metuavela etyi tuesukisa. Mongeleka, vakuetu vapondola okutuavela etyi vena. Jeova wovolela oviila omphangu mavikala. Tupu uviavela ounongo wokutunga ovityiyu, novipuka oviila viundapesa opo vitunge ovityiyu. Jeova tupu utukuatesako okuvasa omphangu ikahi nawa opo tukalemo nombunga yetu.

13. Oityi tyilekesa okuti onthue tuakolela vali koviila?

¹³ Konyima etyi Jesus ahinangelesa ovalongwa vae okuti Jeova wavela okulia oviila, evepulu okuti: “Onwe kamuavililepo vali tyipona ovio?” (Tyieleka na Lucas 12:6, 7.) Etyi apopia ngotyo, Jesus tupu evelongesa okuti apa katutu maave omuenyo wae pala ovanthu aveho. Enga, Jesus kankhile mokonda yoviila ine otyinyama otyikuavo. Mahi wankhia mokonda yonthue opo tukale nomuenyo wahapu.​—Mateus 20:28.

14. Oityi omunthu wokuna otyiho ehevili okulinga?

¹⁴ Tanga Mateus 6:27. Oityi Jesus ankho ahanda okupopia etyi ati tyina tuasukalala unene, katupondola okuyawisa vali ononthiki komuenyo wetu? Otyo tyihangununa okuti omuenyo wetu kamaukala vali omule mokonda yokusukalala novipuka tuesukisa. Mahi matukala tyehena ehambu, atyituetela ouvela no nonkhia.

15, 16. (a) Oityi tulilongesila konkhalelo Jeova atekula ononthemo mbomofika? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Omapulo patyi tuesukisa okulilinga iya omokonda yatyi?

¹⁵ Tanga Mateus 6:28-30. Onthue tuhambukwa tyina tuamavale ovikutu vikahi nawa, haunene tyina tuenda movilinga viokuivisa ine komaliongiyo no kovionge. Mahi okuti tuesukisa okukala “notyiho novikutu”? Motyikando otyikuavo, Jesus wahinangelesa ovalongwa vae oñgeni Jeova atekula ovipuka atunga. Jesus wapopia  ongeleka “yo nonthemo mbomofika.” Ononthemo ombo onongwa unene “alo umwe Salomau, menkhimano liae aliho, ankho kavale ngo nonthemo ombo”!

¹⁶ Soka kuetyi Jesus apopia vali, wati: “Inkha Huku, uvaleka ngotyo eholi liomofika . . . , kememuvaleka vali unene onwe, onwe vekolelo lihehi?” Tyotyili metyilingi! Mahi ovalongwa va Jesus ankho vesukisa vali ekolelo. (Mateus 8:26; 14:31; 16:8; 17:20) Ankho vesukisa okuyumba onthumbi yokuti Jeova uhanda okuvetekula iya tyilityili upondola okutyilinga. Iya onthue? Okuti tuna onthumbi yokuti Jeova metutekula?

17. Oityi tyipondola okupaka motyiponga oupanga wetu na Jeova?

¹⁷ Tanga Mateus 6:31, 32. Ovanthu ovanyingi vehei Jeova, vapaka vali tete momuenyo wavo onombongo novipuka ovikuavo. Mahi inkha nonthue tulinga ngotyo, tupondola okupaka motyiponga oupanga wetu na Huku. Onthue tutyii okuti Jeova o Tate yetu iya utuhole. Iya onthue tuna onthumbi yokuti inkha tulinga etyi etutuma, nokupaka tete momuenyo wetu Ouhamba, Jeova metuavela ovipuka aviho tuesukisa novikuavo vali. Onthue tupu tuimbuka okuti okukala noupanga omuwa na Jeova tyituavela ehambu liotyotyili, tyitukuatesako okuhambukilwa ovipuka tuna, tupu tuesukisa, “ovikutu nokulia.”—1 Timóteo 6:6-8.

18. Oityi Jeova ei konthele yetu iya oityi etulingila?

¹⁸ Tanga Mateus 6:33. Inkha tupaka tete momuenyo wetu Ouhamba, Jeova metuavela ovipuka aviho tuesukisa. Jesus wahangununa omokonda yatyi tupondola okuyumba onthumbi momulao oo. Wapopia okuti: “Tate yenyi keulu utyii okuti muesukisa ovipuka ovio aviho.” Jeova wii etyi wesukisa tyina nkhele wehenetyiimbuke. (Filipenses 4:19) Jeova wii ovikutu patyi mosukisa. Tupu wii ovikulia patyi wesukisa. Iya wii okuti ove nombunga yove muesukisa okukala nomphangu apa mamukala. Jeova malingi atyiho opo ukale novipuka tyilityili wesukisa.

19. Omokonda yatyi katupondola okusukalala unene netyi matyiya komutwe?

¹⁹ Tanga Mateus 6:34. Otyikando otyikuavo Jesus wapopila ovalongwa vae okuti: “Muhakalei notyiho.” Jeova memuavela etyi muesukisa ononthiki ambuho. Ngotyo katupondola okusukalala unene netyi matyiya komutwe wandyila. Inkha tulinga ngotyo, matuhimbika okuliyumba onthumbi, iya otyo tyipondola okupaka motyiponga oupanga wetu na Jeova. Mahi, tuna okuyumba onthumbi mu Jeova.—Provérbios 3:5, 6; Filipenses 4:6, 7.

20. (a) Oityi uhanda okulinga movilinga via Jeova? (b) Oityi upondola okulinga opo utyinde omuenyo wapola pokati?

²⁰ Katyaviukile inkha tumanena ononkhono mbetu movipuka ovikuavo  atuhembumanena movilinga via Jeova, mokonda tuhanda okukala vali no nombongo ine ovipuka ovikuavo! Mahi, tuna okulinga atyiho tuvila movilinga via Jeova. Mongeleka, okuti upondola okuilukila kewaneno liesukisa vali ovaivisi? Okuti upondola okukala omukokoli-ndyila? Ine inkha umukokoli-ndyila, okuti upondola okuenda Kosikola Yovaivisi Vouhamba wa Huku? Okuti upondola okupola ononthiki mbumwe opo ukakuateseko Ombetele ine oseketa yokupitiya? Ine upondola okukakuatesako Oseketa Yokutunga iya ovikando vimwe okakuatesako okutunga Onondyuo mbo Maliongiyo. Soka oityi upondola okulinga opo utyinde omuenyo wapola pokati opo uundape vali unene movilinga Viouhamba. Okakasa kati, “ Oñgeni Motyindi Omuenyo Wapola pokati ” muna onondonga mbumwe. Likuambela ku Jeova opo ekukuateseko okutokola etyi wesukisa okulinga. Konyima linga omapiluluko esukisa.

21. Oityi matyitukuatesako okufuena ku Jeova?

 ²¹ Jesus utulongesa okupaka tete momuenyo wetu Ouhamba. Tyina tulinga ngotyo, tulityilika okusukalala unene novipuka tuesukisa. Tufuena vali ku Jeova mokonda tuna onthumbi yokuti metutekula. Onthue tulilongesa okuliyunga atuhalande vala ovipuka tuhanda, ine ovipuka aviho ouye wava, namphila tuna onombongo mbokuvilanda. Inkha tutyinda omuenyo wapola pokati pehepano, matyitukuatesako okukala nekolelo mu Jeova “nokukakatela momuenyo wotyotyili” Huku etulaa.—1 Timóteo 6:19.