Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

?From Wanem Yumi “Mas Lukaot Gud”?

?From Wanem Yumi “Mas Lukaot Gud”?

“Yufala i no save wanem dei, mi, mi Masta blong yufala, bambae mi kamtru long hem.”​—MATIU 24:42.

SINGSING: 136, 129

1. Yu talem wan stori we i soemaot from wanem yumi mas tingbaot taem mo ol samting we oli stap hapen raonabaot long yumi. (Yu Luk pija long stat blong stadi.)

I NO longtaem asembli bambae i stat. Jeaman i go antap long stej mo i welkamem evriwan. I no longtaem bambae miusik i stat. Mo ol man oli save se i taem nao blong sidaon. Ol man oli wantem harem ol naesfala miusik blong rerem tingting blong olgeta blong harem ol tok we bambae oli kamaot. Be maet, samfala oli no lesin gud long jeaman mo oli no haremsave se miusik i stat finis. Oli no luksave se asembli i stat finis, ale oli stap wokbaot olbaot yet mo storian wetem ol fren blong olgeta. Eksampol ya i soemaot samting we i save hapen long yumi sipos yumi no tingbaot taem we asembli bambae i stat, mo ol samting we oli stap hapen raonabaot long yumi. Yumi lanem se i impoten tumas we yumi mas rere gud, from i no longtaem wan bigfala samting bambae i stat. ?Wanem bigfala samting?

2. ?From wanem Jisas i talem long ol disaepol blong hem se oli mas “lukaot gud”?

2 Jisas Kraes i wonem ol disaepol blong hem blong oli mas wekap gud from we en i klosap. Hem i talem long olgeta se: “Oltaem, yufala i mas lukaot gud, mo oltaem yufala i mas rere, from we yufala i no save taem ya we bambae olgeta samting ya oli kamtru.” Biaen hem i talem plante taem long olgeta se: “Yufala . . . i mas lukaot gud.” (Matiu 24:3; ridim Mak 13:32-37.) Stori blong Matiu tu i soemaot se Jisas i wonem ol disaepol blong hem long saed ya. Hem i talem long olgeta se: “Yufala i mas lukaot gud, from we yufala i no save wanem dei, mi, mi Masta blong yufala, bambae mi kamtru long hem.” Mo bakegen hem i wonem olgeta se: “Oltaem yufala i mas rere, from we mi, mi Pikinini blong Man, bambae mi kamtru long taem we yufala i no tingbaot.” Biaen hem i ripitim bakegen se: “Yufala i mas lukaot gud, from we yufala i no save dei blong samting ya mo aoa blong hem.”​—Matiu 24:42-44; 25:13.

3. ?From wanem oltaem yumi mas tingbaot woning blong Jisas?

3 Yumi ol Witnes blong Jehova yumi tingbaot oltaem woning we Jisas i talem. Yumi save se yumi stap laef ‘klosap long en,’ mo “bigfala trabol” bambae i kam i no longtaem. (Daniel 12:4; Matiu 24:21) Jisas i talem finis se, ol man blong Jehova bambae oli talemaot gud nius blong Kingdom long olgeta ples long wol. Mo long sem taem, yumi luk se i gat ol faet, sik, etkwek, mo ol man oli hanggri long plante ples long wol. Mo tu, ol giaman tijing mo ol rabis fasin oli kam antap bigwan. (Matiu 24:7, 11, 12, 14; Luk 21:11) Naoia yumi stap wet blong luk we Jisas bambae i kam mo i mekem stamba tingting blong Jehova i kamtru.​—Mak 13:26, 27.

!BIGFALA TRABOL I KLOSAP TUMAS!

4. (1) ?From wanem yumi bilif se naoia Jisas i save finis taem we Amagedon bambae i stat? (2) Nating se yumi no save taem blong bigfala trabol, ?be yumi save sua long wanem samting?

4 Taem yumi go long wan asembli, yumi save stret taem we bambae asembli i stat. Be, yumi no save stret taem we bambae bigfala trabol i stat. Taem Jisas i stap long wol, hem i talem se: “Be dei blong samting ya, mo taem blong hem, i no gat man i save. Ol enjel blong heven, mo mi tu we mi Pikinini blong God, be mifala i no save. Papa blong mi, hem nomo i save.” (Matiu 24:36) Jisas nao bambae i lidim faet blong Amagedon taswe, maet naoia hem i save finis taem we faet ya bambae i stat. (Revelesen 19:11-16) Be yumi no save yet dei mo taem we bambae en i kam. Taswe, i impoten we oltaem yumi mas lukaot gud. Jehova i save finis stret taem we bambae bigfala trabol i stat, mo evri dei yumi stap go klosap long hem. Baebol i talem se dei ya “i mas kamtru long stret taem blong hem.” (Ridim Habakuk 2:1-3.) ?From wanem yumi sua long samting ya?

Jehova i save finis stret taem we bambae bigfala trabol i stat

5. Yu talem wan eksampol we i soemaot se oltaem ol profet tok blong Jehova oli kamtru long stret taem.

5 Oltaem ol profet tok blong Jehova oli kamtru long stret taem blong olgeta. Traem tingbaot dei ya we hem i tekemaot ol man Isrel long Ijip. Hemia long 14 Nisan long yia 1513 bifo Kraes. Biaen, Moses i tokbaot dei ya se: “Olgeta twelef laen blong ol man ya blong Hae God oli kamaot . . . long kantri ya Ijip. Nao stret long dei ya we fo handred toti yia i finis, olgeta oli aot.” (Eksodas 12:40-42) Long 14 Nisan long yia 1943 bifo Kraes, Jehova i mekem promes wetem Ebraham blong blesem olgeta we oli kamaot biaen long hem. Hemia 430 yia stret, bifo we neson blong Isrel i kam fri. (Galesia 3:17, 18) Biaen, Jehova i talem long Ebraham se: “Ol pikinini blong yu we bambae oli kamaot biaen long yu bambae oli go stap long wan narafala kantri, we bambae oli strenja nomo long ples ya. Nao bambae oli kam slef nomo blong ol man blong kantri ya, mo ol man ya bambae oli mekem i strong tumas long olgeta, gogo kasem we fo handred yia i pas.” (Jenesis 15:13; Ol Wok 7:6) Ol 400 yia ya oli stat long yia 1913 bifo Kraes, taem Ismael i stat blong spolem Aesak. Mo taem ya i finis long dei ya we Jehova i mekem ol man Isrel oli aot long Ijip. (Jenesis 21:8-10; Galesia 4:22-29) Plante handred yia bifo we ol man Isrel oli go fri, Jehova i makemaot finis stret dei blong samting ya i kamtru.

6. ?From wanem yumi sua se Jehova bambae i sevem ol man blong hem?

6 Josua i wan long ol man Isrel we oli aot long Ijip. Plante yia afta, hem i talem bakegen long ol man Isrel se: “Yufala evriwan i savegud long tingting blong yufala we Hae God ya i givim ol gudgudfala samting ya long yumi, stret olsem we hem i promes bifo finis. Olgeta promes ya blong hem, hem i mekem oli kamtru evriwan, i no gat wan promes nating i stap we i no kamtru.” (Josua 23:2, 14) Jehova i promes se bambae hem i sevem ol man blong hem long taem blong bigfala trabol mo i givim laef we i no save finis long olgeta. Mo yumi sua se promes blong hem bambae i kamtru. Taswe, sipos yumi wantem stap long niufala wol, yumi mas lukaot gud oltaem.

LUKAOT GUD NAO BAMBAE YU SEF

7, 8. (1) ?Wanem wok blong ol wajman long taem bifo? ?Fasin blong olgeta i tijim yumi long wanem? (2) Yu tokbaot samting we i save hapen sipos ol wajman oli slip.

7 Fasin blong ol wajman blong gad long ol taon long taem bifo, i save tijim yumi blong lukaot gud. Jerusalem i wan long ol taon ya we i gat ol bigfala stonwol oli goraon long hem blong blokem ol enemi. Ol wajman oli stanap antap long ol stonwol ya, mo oli save luk ol ples afsaed long taon ya. Mo ol narafala wajman oli stanap long ol doa blong taon ya. Ol man ya oli mas gad long dei mo long naet, mo sipos oli luk ol enemi oli stap kam, oli mas wonem ol man long taon ya. (Aesea 62:6) Olgeta oli save se i impoten we oli wekap gud mo wajem gud ol samting we i stap hapen. Sipos no, plante man bambae oli save ded from.​—Esikel 33:6.

8 Josephus, wan man blong raetem histri blong ol man Jiu, i eksplenem olsem wanem ol man Rom oli go insaed long Jerusalem long yia 70 afta Kraes. Ol wajman we oli stap gad long taon ya oli slip. Ale, ol soldia blong Rom oli go insaed. Oli bonem haos tempol, mo oli spolem gud taon ya. Hemia nao laswan bigfala trabol we ol man Jiu oli kasem.

9. ?Tede, plante gavman oli no luksave wanem samting?

9 Tede, plante gavman oli putum ol soldia mo ol kamera blong lukaot long boda blong kantri blong olgeta. Olsem nao, oli save wajem ol man no eni samting we oli save kam spolem kantri blong olgeta. Be oli no luksave se i gat wan gavman we i gat moa paoa i bitim olgeta. Gavman ya i stap long heven mo Jisas Kraes nao i king long hem. I no longtaem, gavman ya bambae i faet agensem ol gavman blong wol ya. (Aesea 9:6, 7; 56:10; Daniel 2:44) Yumi wantem tumas blong luk dei ya i kamtru, mo yumi wantem rere gud from dei ya. Taswe, i gud yumi tingting gud long ol profet tok, mo yumi gohed blong mekem wok blong Jehova.​—Ol Sam 130:6.

NO LETEM ENI SAMTING I BLOKEM YU

10, 11. (1) ?Yumi mas lukaot gud long wanem samting? ?From wanem? (2) ?Olsem wanem yu luksave se Setan i pulum ol man blong oli ting nating long ol profet tok?

10 Yu traem tingbaot wan wajman we i wekap fulnaet. Long ol las aoa blong hem bifo we hem i spel, hem i harem se i had blong hem i wekap from we hem i taed tumas. Long sem fasin, yumi stap laef long ol lasdei blong wol ya. Mo taem yumi stap go klosap moa long en, bambae i had moa blong yumi stap wekap. Sipos yumi no lukaot gud, bambae yumi harem nogud tumas. I gud yumi tokbaot tri samting we oli save blokem yumi blong no lukaot gud.

11 Setan i trikim ol man. Smoltaem bifo we Jisas i ded, hem i talem tri taem long ol disaepol blong hem se Setan i “stap rulum wol ya.” (Jon 12:31; 14:30; 16:11) Setan i yusum ol giaman skul blong trikim ol man. Taswe, plante oli no wantem save long ol profet tok we oli soemaot se en i klosap tumas. (Sefanaea 1:14) I tru nomo se Setan i ‘satem tingting blong olgeta we oli no gat bilif.’ (2 Korin 4:3-6) Taswe, taem yumi talem long ol man se en i klosap mo se Jisas i stap rul finis, olgeta oli no wantem lesin. Plante taem oli talem se, “mi no intres.”

12. ?From wanem yumi no mas letem Setan i trikim yumi?

12 Nating se plante man oli no intres long ol profet tok, yumi no mas letem fasin blong olgeta i spolem yumi. Yumi save from wanem i impoten blong yumi lukaot gud oltaem. Pol i talem long ol brata blong hem se: ‘Yufala i save finis we dei ya blong Masta blong yumi i stap kam.’ Hem i gohed i se dei ya i, “olsem wan man blong stil, we i kamtru long naet.” (Ridim 1 Tesalonaeka 5:1-6.) Jisas i wonem yumi se: “Oltaem yufala i mas rere, from we mi, mi Pikinini blong Man, bambae mi kamtru long taem we yufala i no tingbaot.” (Luk 12:39, 40) I no longtaem Setan bambae i trikim ol man, blong oli ting se ‘olgeta samting long wol oli kwaet, mo oli gud nomo.’ Biaen, bambae dei blong Jehova i kam wantem nomo mo ol man bambae oli sek from. ?Olsem wanem long yumi? Sipos yumi wantem rere gud from dei ya mo yumi no letem Setan i trikim yumi, naoia yumi mas “wekap, we hed blong yumi i klia gud.” Taswe, yumi mas ridim Baebol evridei mo tingting dip long samting we Jehova i talem.

13. ?Olsem wanem spirit blong wol ya i pulum ol man? ?Yumi save blokem samting ya olsem wanem?

13 Spirit blong wol i pulum tingting blong ol man. Tede, plante man oli harem se i no nid blong save God. (Matiu 5:3) Be, oli yusum taem mo paoa blong olgeta blong kasem plante samting blong wol ya. (1 Jon 2:16) Mo tu, tede i gat plante samting blong spel mo pleplei, we oli pulum ol man blong wantem tumas ol samting we oli save harem gud long hem. (2 Timoti 3:4) Ol samting ya oli blokem ol man blong no tingbaot ol samting we oli moa impoten, mo blong fren gud wetem God. Taswe, Pol i talem bakegen long ol Kristin se i ‘taem blong oli wekap, oli no moa slip.’ Oli no mas putum tingting blong olgeta long ol samting we oli wantem harem gud nomo long hem.​—Rom 13:11-14.

Yumi wantem se spirit blong God i lidim yumi, be i no spirit blong wol ya

14. ?Luk 21:34, 35, i givim wanem woning?

14 Yumi wantem se spirit blong God i lidim yumi, be i no spirit blong wol ya. Jehova i yusum spirit blong hem blong givhan long yumi blong kasemsave samting we bambae i hapen. (1 Korin 2:12) [1] (Yu luk ol not, pej 15.) Be yumi mas lukaot gud tu long ol samting we yumi stap mekem evridei. Ol samting ya oli save blokem yumi blong wosipim Jehova. (Ridim Luk 21:34, 35.) Mo tu, maet ol narafala oli talem se yumi krangke nomo blong bilif se yumi stap laef long ol lasdei. (2 Pita 3:3-7) Be yumi no mas letem tingting ya i spolem yumi. Ol samting we oli stap hapen, oli soemaot klia nomo se en i klosap. Taswe, sipos yumi wantem se spirit blong God i lidim yumi, yumi mas go oltaem long ol miting.

15. ?Wanem i hapen long Pita, Jemes mo Jon? ?Olsem wanem samting ya tu i save hapen long yumi?

15 Ol slak fasin blong yumi oli mekem i had blong lukaot gud. Jisas i save se ol man oli no stret gud olgeta mo oli gat ol slak fasin. Traem tingbaot samting we i hapen long naet bifo we hem i ded. Nating se Jisas i stret gud olgeta, be hem i prea long Papa blong hem blong i halpem hem blong holemstrong. Jisas i talem long Pita, Jemes mo Jon blong oli wekap taem hem i stap prea. Be olgeta oli no luksave se i impoten blong oli wekap. Olgeta oli taed, mo oli slip. Jisas tu i taed, be hem i wekap mo i prea long Papa blong hem. Long taem ya, ol aposol tu oli sud wekap mo prea.​—Mak 14:32-41.

16. ?Long Luk 21:36, Jisas i talem se yumi mas mekem wanem blong ‘rere oltaem’?

16 ?Wanem bambae i givhan long yumi blong yumi ‘rere oltaem’ from dei blong Jehova? Yumi mas gat strong tingting blong mekem samting we i stret. Be i no hemia nomo. Sam dei bifo we Jisas i ded, hem i talem long ol aposol blong hem se oli mas gohed blong prea blong Jehova i givhan long olgeta. (Ridim Luk 21:36.) Yumi tu yumi mas prea oltaem long Jehova, blong yumi rere oltaem long ol las dei ya.​—1 Pita 4:7.

LUKAOT GUD OLTAEM

17. ?Olsem wanem yumi save rere from en we bambae i kamtru i no longtaem?

17 Jisas i talem se en bambae i kam ‘long taem we man i no tingbaot.’ (Matiu 24:44) Taswe, yumi mas rere oltaem. Naoia i no taem blong yumi harem gud long ol samting we wol blong Setan i stap givim, from we hemia i wan drim nomo. Be Jehova mo Jisas i yusum Baebol blong talem samting we yumi mas mekem blong lukaot gud oltaem. Taswe, i gud we yumi tingting gud long ol profet tok blong Baebol, mo luk olsem wanem oli stap kamtru. Mo yumi gohed blong kam klosap moa long Jehova, mo putum Kingdom long fasples long laef blong yumi. Long rod ya, bambae yumi rere taem en i kam. (Revelesen 22:20) Laef blong yumi i dipen long samting we yumi mekem.

^ [1] (yu luk haf 14) Yu luk japta 21 blong buk ya !Kingdom Blong God i Rul!