Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Mok katik yopijuk ja jkʼabʼtiki

Mok katik yopijuk ja jkʼabʼtiki

«Moka wakan oj yopijuk jawa kʼabʼi» (SOFONÍAS 3:16).

TSʼEBʼOJ 54 SOK 32

1, 2. a) ¿Jastik tikʼe wokol wa x-ekʼ jbʼajtik, sok jasa wa x-ekʼ yajni wa x-ekʼ ja tyempo? b) ¿Jasa wa xya jipjkʼujoltik ja Isaías 41:10, 13?

JUN jmoj-aljeltik kʼotel precursora regular sok nupanelsok jun ansyano. Ja yeʼn wa xyala: «Anima wa xchʼak jkʼuluk ja jas wa skʼanaki ja Dyosi, jitsanxa jabʼil wanon wokol soka chamkʼujolil. Mini la wayon lek, mi lekukxta ayukon sok mi tolabida xkiʼaj jbʼaj soka tuki. Ayni ekʼele wa xyaki gana tixa tikʼan oj kʼotkona».

2 ¿Wan maʼ xkabʼtik stojol ja jastal wa xyabʼ ja jmoj-aljeltik it? Tukni yabʼjel, pe tini aytik ja bʼa sluʼumkʼinal ja Satanás. Ja yuj jelxelxa ja tʼenwaneli. Ja chamkʼujoliki wani xbʼobʼ ya el jganatik sok wa xya yajtikaxukotik, jach jastal jun karro wa xkan tsʼapan ja bʼa lokok sok mi xbʼobʼ eluk (Proverbios 12:25). ¿Jastik junuk wa xbʼobʼ ya chamkʼujolik? Bʼobʼta jelni tristeʼaytik yuja cham june maʼ jel xkʼanatik. Ma bʼobʼta jel maloʼaytik ma wan ijel jpatiktik. Ma bʼobʼta wantik wokolanel bʼa yajelyi ja jpamilyatik ja jas tʼilan wa xmakuniyujile yuja meyuk ja takʼini. Yajni wa x-ekʼ ja tyempo, ja jitsan chamkʼujolil wani xbʼobʼ xchʼak ja kiptik soka gustoʼil. Pe ja Yabʼal ja Dyosi wa xya jipjkʼujoltik ja Jyoba pwesto ay bʼa oj skoltayotik (kʼuman ja Isaías 41:10, 13).

3, 4. a) ¿Jasa wa xkʼan yal ja Biblia yajni wa staʼa tiʼal ja kʼabʼal? b) ¿Jasa wa xbʼobʼ ya yopijuk ja jkʼabʼtiki?

3 Jitsan ekʼele, ja Biblia wa xya makunuk jujuntik parte ja bʼa jkwerpotik bʼa wa xya kʼot sbʼaj ja tuktukil modoʼal ma ja jas wa skʼulan jun ixuk winik. Jun sjejel, wa staʼa tiʼal ja kʼabʼal jitsan ekʼele. Yajni ja Biblia wa xyala wa x-aji yijbʼuk ja skʼabʼ jun ixuk winik, wa xbʼobʼ stojoluk ja ixuk winik jaw wa x-aji yip sok kulan skʼujol, sok chapan ay bʼa jas oj skʼuluk (1 Samuel 23:16; Esdras 1:6). Cha wa xkʼan yal ja ixuk winiki jel niwan skʼujol sok ayiʼoj jun smajlajel ja bʼa tyempo jakumi.

4 Bʼa pilan ekʼeleʼik, ja Biblia wa xyala jun ixuk winik wa xyopiji ja skʼabʼi. Ja it wa xkʼan yal ja ixuk winik jaw wa x-el sgana ma chʼaytayuj ja smajlajel (2 Crónicas 15:7; Hebreos 12:12). Ta wa xkabʼtik jel chamkʼujol aytik ma jel yajtik aytik, ma wa xkabʼtik ja jastal wala taxtik soka Jyoba mixa jel tsatsuk ay jastal ajyi, ja jaw wani xbʼobʼ ya yopijuk ja jkʼabʼtiki. ¿Jasa oj bʼobʼ ya kulan jkʼujoltik sok kiptik bʼa kuchelkujtik sok mok chʼayuk ja gustoʼili?

«JA SKʼABʼ JA JYOBA MI KOMUK BʼA KOLTANEL»

5. a) Yajni wan ekʼel jbʼajtik wokol, ¿jastal wa xkabʼ aytik, pe jasa oj bʼobʼ jkʼuluktik? b) ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo it?

5 (Kʼuman ja Sofonías 3:16, 17). Yajni wan ekʼel jbʼajtik wokol, mokni la xiwkotik ma oj el jganatik. Yujni ja jaw jach jastal wantik yajel yopijuk ja jkʼabʼtiki. La juljkʼujoltik ja Jyoba yeʼn ja jTatiki sok jel skʼanawotik juntiro. Ja yeʼn wa skʼana la katikanyi bʼa skʼabʼ ja jcham jkʼujoltiki (1 Pedro 5:7). Sok wa stalnayotik jastal stalnay ja israʼelenyo. Ja yeʼn yala yabʼ: «Ja skʼabʼ ja Jyoba mi komuk bʼa koltanel». Ja it wa stojolan tolabida pwesto ay bʼa skoltajel ja yaʼtijumik toji (Isaías 59:1). Ja bʼa artikulo it oj kiltik oxe lekil sjejelik bʼa Biblia. Oj jnebʼtik ja Jyoba wa skʼana sok wa xbʼobʼ stsatsankʼujoluk ja yaʼtijumik bʼa jachuk skʼulajel ja jas wa skʼana ja yeʼn ama wan ekʼel sbʼaje tsatsal wokolik. Chomajkil oj kiltik jastal ja sjejelik it wa xyaʼa kiptik.

6, 7. ¿Jasa wa xbʼobʼ jnebʼtik sbʼaja jastal skʼulane ganar ja israʼelenyo ja swinkil Amaleq?

6 Tʼusan tsaʼan yajni ja israʼelenyo elye libre ja bʼa Egipto, och tiroʼanuk smoke yuja swinkil Amaleq. Ja Moisés yala yabʼ jun winik mi xiwi sbʼiʼil Josué bʼa a-stoj ja israʼelenyo ja bʼa kʼakʼanel. Jaxa ja Moisés ti kʼe bʼa jun mojan bʼujan wits soka smoj-alijel Aarón sok jun winik sbʼiʼil Hur. Masan tiw bʼobʼ yile ja bʼa wane tiroʼaneli. ¿Yuj maʼ wane xiwel yuja wane spakjel ajneli? ¡Mini tʼusan!

7 Ja smeranili, ja Moisés xchapunejxa jas oj skʼuluk bʼa jachuk ja israʼelenyo oj skʼul-e ganar ja swinkil Amaleq. Syama ja snajbʼan teʼ ja Dyos smeranili sok sjacha nalan chaʼan. Yajni ja Moisés sjachunej bʼa nalan chaʼan ja skʼabʼi, ja Jyoba wa xyayi ja israʼelenyo ja ipal bʼa skʼuljel ganar ja skontraʼe. Pe yajni ja Moisés wa x-axwi sok wa xkʼe ya koʼuk ja skʼabʼi, ja skontraʼik wa skʼulane ganar. Ja yuj ja Aarón soka Hur wego skoltaye ja Moisés. Ja Biblia wa xyala: «Yiʼajejan jun ton sok yaʼawe bʼa yibʼel, sok ja yeʼn kulani. Jaxa ja Aarón soka Hur syamaweyi ja skʼabʼ jujune ja bʼa stsʼeʼeli, bʼa jachuk ja skʼabʼi yij oj ajyuk man mukxi ja Kʼaʼuji». Jachuk, ja israʼelenyo skʼulane ganar stsʼakatal ja yijil skʼabʼ ja Dyosi (Éxodo 17:8-13).

8. a) ¿Jasa skʼulan ja mandaranum Asá yajni ja swinkil Etiopía kʼan tiroʼanuke soka Judá? b) ¿Jastal oj bʼobʼ jnochtik ja Asá?

8 Ja Jyoba cha pwesto ajyi bʼa yajel makunuk ja yijil skʼabʼ sok skoltay ja xchonabʼ ja bʼa skʼakʼujik ja mandaranum Asá. Ja mandaranum it tʼilani oj tiroʼanuk soka Zérah bʼa Etiopía, bʼa jelni jitsan ja skʼakʼanumik jastalni wa staʼa tiʼal ja Biblia. Ayni yiʼoj jun miyon kʼakʼanumik bʼa jel chapane, tʼusan mi chabʼ ekʼele mas yuja skʼakʼanumik ja Asá. ¿Jasa skʼulan ja Asá? ¿Jel maʼ cham skʼujol, jel maʼ xiwi ma mi snaʼa jas oj skʼuluk? ¿Yaʼa maʼ yopijuk ja skʼabʼi? Miyuk. Wegoxta skʼanayi skoltajel ja Jyoba. Chikan maʼ kʼakʼanum ojni yal mini xbʼobʼ kʼulxuk ganar ja kʼakʼanumik bʼa Etiopía. Pe ja Biblia wa xyala «ja Diosi, [...] oj ni bob yuj spetzanila» (Mateo 19:26). Ja Dyos ya makunuk ja yipi sok skʼulan ganar ja swinkil Etiopía bʼa stiʼ sat ja Asá. Soka mandaranum it yaʼteltay ja Jyoba sok spetsanil skʼujol ja bʼa sakʼanili (2 Crónicas 14:8-13; 1 Reyes 15:14).

9. a) Yajni ja Nehemías kʼot ja bʼa Jerusalén, ¿jasa staʼa, sok jastal yila? b) ¿Jastal sjakʼa ja Jyoba ja yorasyon ja Nehemías?

9 Ja wego la kiltik ja sjejel bʼa Nehemías. Yajni ja yeʼn kʼot ja bʼa Jerusalén, staʼa ja kontraʼalik bʼa tuk paisik wane xiwtajel ja judíoʼiki bʼa mokxa snocheyi stojbʼesel ja sbardaʼil ja Jerusalén. Ja chonabʼi mini makanuk ay, soka judíoʼiki elta sganaʼe. ¿Jastal yila ja Nehemías? ¿Cha el maʼ sgana ja yeʼn sok yopiji maʼ ja skʼabʼi? Miyuk. Ja yeʼn kʼajyel wa skʼanayi skoltajel ja Jyoba, jastalni skʼulane ja Moisés, ja Asá sok tuk yaʼtijumik toj ja Dyosi. Soka bʼa ekʼele it, ja Nehemías cha sleʼa skoltajel bʼa Dyos. Ja yeʼn yayi orasyon, soka Jyoba sjakʼayi. ¿Jastal? Ya makunuk ja niwan yipi soka yijil skʼabʼi bʼa stsatsankʼujolajel ja judíoʼiki (kʼuman ja Nehemías 1:10; 2:17-20; 6:9). ¿Wan maʼ xkʼuʼantik ja Jyoba wa xcha ya makunuk ja niwan yip soka yijil skʼabʼ bʼa wa stsatsankʼujolanotik ja wego?

JA JYOBA OJ YA YIJBʼUK JA JKʼABʼTIKI

10, 11. a) ¿Jasa wa skʼulan ja Satanás bʼa oj yopijuk ja jkʼabʼtiki? b) ¿Jastal wa stsatsankʼujolanotik ja Jyoba? c) Cholo jastal waʼunej el slekilal ja bʼa jas wa sjeʼakitik ja Jyoba.

10 Wani xnaʼatik ja Satanás mini tʼun syopes ja skʼabʼi. Ja yeʼn mini oj yakan yixtalajelotik sok abʼalik soka yajel xiwkotik ja gobyernoʼik, ja olomalik bʼa relijyon sok ja matik wa xkʼumaniye mi lekuk sbʼaja skʼuʼajel bʼa stimjel ja kaʼteltiki. ¿Sok jasa wa skʼana? Jani yajelkan xcholjel ja lekil rason sbʼaja sGobyerno ja Dyosi. Pe ja Jyoba wani xbʼobʼyuj sok wani skʼana oj skoltayotik. Ja yeʼn oj ya tsatsankʼujolanotik soka yipi (1 Crónicas 29:12). Ta mi xkʼana oj kaʼ jbʼajtik soka Satanás sok ja sluʼumkʼinali, jelni tʼilan oj jkʼantikyi ja yip ja Dyosi (Salmo 18:39; 1 Corintios 10:13). Jelni xkaʼatik tsʼakatal yuja Jyoba wa stsatsankʼujolanotik sok ja Yabʼali. La jpensaraʼuktik spetsanil ja jas wa xnebʼatik ixaw ixaw ja bʼa juʼuntiki. Cha la juljkʼujoltik ja jas wa xyala ja Zacarías 8:9, 13 (kʼuman). Ja yaljelik it alxi yajni wan tojbʼesel yajkʼachil ekʼele ja templo bʼa Jerusalén, pe wantoni xcha skoltayotik ja wego.

Bʼa mi oj kaʼ jbʼajtik soka Satanás soka sluʼumkʼinali, jelni tʼilan skʼanjelyi yip ja Dyosi

11 Ja Jyoba cha wa stsatsankʼujolanotik soka tsomjelalik, ja niwak tsomjelal, sok ja eskwelaʼik. Ja jas wa xnebʼatik ja tiw wa skoltayotik bʼa wa snikawotik yaʼteltajel ja Dyosi, ajyel jkʼel satik sok skʼulajel ja cholalik wa x-ajikitik (Salmo 119:32). ¿Wana maʼ xkʼanatik yajel makunuk ja kiptik wa xyakitik ja Jyoba yajni wa sjeʼakitik?

12. ¿Jasa tʼilan oj jkʼuluktik bʼa ajyel tsats?

12 Jastalni kilunejtik, ja Jyoba skoltay ja xchonabʼ bʼa skʼulane ganar ja swinkil Amaleq sok ja Etiopía. Chomajkil, yayi yip ja Nehemías sok ja judíoʼik bʼa stojbʼesel ja sbardaʼil ja Jerusalén. Junxta, ja Dyos oj yakitik ja kiptik bʼa mi oj katikan xcholjel ama ay kiʼojtik chamkʼujol sok ama la iljitik kontra ma mi smaklayotik ja ixuk winik (1 Pedro 5:10). Meran, ja Jyoba mini oj skʼul jun milagro bʼa oj xchʼay ja jwokoltiki. Pe ta wa xkʼanatik tsats oj ajyukotik, tʼilani ay jas oj cha jkʼuluk ja keʼntiki. ¿Jasa oj jkʼultiki? Jani skʼumajel kʼakʼu kʼakʼu ja Biblia, xchapjel jbʼajtik ja bʼa tsomjeli sok mok jchʼaytik mini jun tsomjelal, spaklajel ja Biblia jach jtuchʼiltik sok skʼulajel ja tsomjelal bʼa pamilya, sok skʼanjelyi ja skoltanel ja Jyoba. Mokni jas katikan bʼa oj smakitik ja jas wa xyaʼakitik ja Jyoba bʼa wa stsatsankʼujolanotik. Ta wa xkabʼtik wantik syopesel ja bʼa tuktukil aʼtel wa xkʼulantik ja bʼa yaʼteltajel ja Dyosi, la jkʼantikyi ja skoltanel ja Dyos. Tixa wila jastal ja yip ja Dyos wa stsatsankʼujolanotik sok wa xyakitik ja kʼankʼunel soka ipal bʼa skʼulajel ja jas wa skʼana (Filipenses 2:13). Pe ¿wan maʼ xbʼobʼ katik yijbʼuk ja skʼabʼ ja tuki?

«JA‘ YUJ OJ STA‘ YIP JA WAKʼABʼEXI YUJ JA MEY YIP»

13, 14. a) ¿Jasa tsatsankʼujolaji jun jmoj-aljeltik yajni kan bigudo? b) ¿Jastal oj katik tsatsankʼujoluk ja tuki?

13 Ja Jyoba yaʼunejkitik jitsan jmoj-aljeltik bʼa yibʼanal ja luʼumi bʼa wa xcham skʼujole jmoktik sok wa stsatsankʼujolanotike. Ja jekabʼanum Pablo yala: «Ja‘ yuj oj sta‘ yip ja wakʼabʼexi yuj ja mey yipi. oj xijpuk sbʼaj toj lek ja waxijkʼanex yuj ja tzatz ayi. kʼulanik toj ja wabʼejexi ja bʼa wawokexi» (Hebreos 12:12, 13, Ja yajkʼachil sju‘unil ja dyosi). Jitsan ja bʼa bʼajtan nebʼumanik ajiyile ja tikʼe koltanel it yuja smoj-aljeliki. Jachtik wa x-ekʼ ja wego. La kiltik jun jmoj-aljeltik bʼa kan bigudo sok ekʼ sbʼaj tuk tsatsal wokolik. Ja yeʼn yala: «Jnebʼa bʼa mi keʼn oj jtsatik jas tikʼe prebaʼik oj ekʼ jbʼajtik sok mini jas ora oj ekʼuk ma janekʼ ekʼele. Bʼa keʼna, ja yajelyi orasyon sok ja spaklajel jtuchʼil kʼotel jastal jun chaleco wa skoltaya bʼa mi oja jikʼ ja jaʼi. Chomajkil, ja skoltanel ja jmoj-aljelik jel yaʼunej kulan jkʼujol. Kaʼunej jbʼaj kwenta jelni tʼilan taxel lek soka Jyoba bʼajtanto oj eljul ja wokoliki».

Jpetsaniltik wani xbʼobʼ jtsatsankʼujoluktik ja tuk. (Kʼela ja parrapo 14).

14 Ja Aarón sok ja Hur yawe yijbʼuk ja skʼabʼ ja Moisés yajni skoltaye bʼa mi oj axwuk malan wane tiroʼanel soka swinkil Amaleq. Ja keʼntik oj cha bʼobʼ jletik modoʼik bʼa stsatsankʼujolajel sok skoltajel ja tuki. Jun sjejel, jastal ja matik ayxa skʼujole, ja matik maloʼaye, ja matik wa x-iljiye kontra yuja spamilya, ja matik wa xyabʼ stuchʼil aye sok ja yajni ay maʼ wa xchamyuji. Cha tey ja keremtik akʼixuk, yujni tikʼanxta wa xtʼenjiye bʼa skʼulajel jas bʼa mi lekuk ma bʼa oj wajyuje lek ja bʼa luʼumkʼinal it (1 Tesalonicenses 3:1-3; 5:11, 14). La jletik modoʼik bʼa meran oj cham jkʼujoltik ja tuki yajni teyotik bʼa tsomjelal, ja bʼa xcholjel, bʼa jun waʼelal ma yajni wa xkʼumantik bʼa telepono.

15. ¿Jastal wa xyabʼye ja jmoj-aljeltik ja tsamal yaljelik bʼa june?

15 Tsaʼan yajni ja Asá skʼulan ganar ja jitsan kʼakʼanumik bʼa Etiopía, ja aluman Azarías stsatsankʼujolan ja yeʼn sok ja xchonabʼi soka yaljelik it: «Tsats ajyanik sok mok eluka ganaʼex, yujni jawa waʼtelexi oj jtupjukawilex» (2 Crónicas 15:7). Stsʼakatal ja tsatsankʼujolanel it, ja Asá jel ja jas stukbʼes bʼa jachuk ja chonabʼi ayaʼteltay ja Jyoba jastalni wa skʼana. Junxta, ja tsamal yaljelik wa xbʼobʼ ya tsatsankʼujolanuk ja tuk sok skoltajel bʼa mok yawekan yaʼteltajel ja Jyoba (Proverbios 15:23). Sok mok chʼay jkʼujoltik ja tsamal jkomentaryotik ja bʼa tsomjelal cha wani stsatsankʼujolan ja jmoj-aljeltiki.

Ja Nehemías mi kechan kan skʼel yajni wane aʼtel ja tuki. Cha koltani ja yeʼn

16. a) ¿Jastal oj bʼobʼ snoch-e ja ansyanoʼik ja smodo ja Nehemías? b) Ala jastal skoltuneja jujuntik jmoj-aljeltik.

16 Soka skoltanel ja Jyoba, ja Nehemías soka judíoʼik stsatsankʼujolan sbʼaje sbʼaja aʼtel oj skʼuluke. Pes kechanta yiʼajyujile 52 kʼakʼu stojbʼesel ja sbardaʼil ja Jerusalén (Nehemías 2:18; 6:15, 16). Pe ja Nehemías mini kechan kan skʼel yajni wane aʼtel ja tuki. Cha koltani ja yeʼn (Nehemías 5:16). Ja bʼa jtyempotiki, jitsan ansyano wa snochowe ja smodo ja Nehemías bʼa koltanel ja bʼa yajel kʼeʼuk ma yajel asyado sok stojbʼesel ja Naʼits bʼa Tsomjel. Yuja jel syajtaye ja smoj-aljeliki, ja winike it cha wa stsatsankʼujolane ja matik wan ekʼel sbʼaj wokol. Ja it wa skʼulane yajni wa xwaj yulataye ma wa x-elye lajan ja bʼa xcholjeli (kʼuman ja Isaías 35:3, 4).

«MOKA WAKAN OJ YOPIJUK JAWA KʼABʼI»

17, 18. ¿Jasa wa xbʼobʼ jipjkʼujoltik yajni wan ekʼel jbʼajtik wokol sok jel chamkʼujol aytik?

17 Aʼtel lajan soka jmoj-aljeltiki wa xkoltani bʼa ajyel mas tsoman sok ajyela wamigoʼik bʼa tolabida. Chomajkil wa xya jipjkʼujoltik mas ja bʼa slekilal ojxta yijan ja sGobyerno ja Dyos. Yajni wa stsatsankʼujolantik ja tuk, wani xkoltaytik bʼa kuchelyujile ja wokolik sok mi xchʼayujile ja smajlajel ja bʼa tyempo jakumi. Sok skʼulajel ja jaw, wa xcha stsatsankʼujolanotik sok wa skoltayotik bʼa wajel jkʼujoltik ja bʼa tyempo jakumi.

18 Yajni wa xpensaraʼantik jastal ja Jyoba skoltay sok stalnay ja yaʼtijumik bʼa najate, ja skʼuʼajel kiʼojtiki wa stsatsbʼi mas. Ja yujil, yajni wan ekʼel jbʼajtik wokol sok jel chamkʼujol aytik, mok yopijuk ja jkʼabʼtiki. Wani xbʼobʼ jipjkʼujoltik ta wa xkʼanatikyi ja skoltanel ja Jyoba, ojni stsatsankʼujolotik ja skʼabʼi sok mojanxa oj yakitik ja slekilal sbʼaja sGobyerno (Salmo 73:23, 24).