1, 2. Ovipuka patyi ovaumbili va Jeova valwa navio?

OVAUMBILI aveho va Huku vekolelo okuhimbikila ku Abele alo hono, vatualako okulinga ononkhono. Apostolu Paulu wapopile okuti Ovakristau ova Hebreu “vakoleleyile movilwa vimwe ovinene, nononkhumbi ononene” opo vapewe ononkhano onongwa nokupandwa na Jeova. (Hebreus 10:32-34) Paulu waeleka ovilwa vio Vakristau netyi ankho tyilinga ovanthu mo Gresia ankho velilolela okuhateka nokulwa opo vafetwe. (Hebreus 12:1, 4) Hono, onthue tukahi nokuhateka opo tukapewe omuenyo, iya tuna onondyale mbukahi nokututalula no kutupola ehambu nokutupumbiswa onokhano onongwa.

² Ovilwa vietu vialema vali, o na Satanasi nouye wae. (Efésios 6:12) Otyo tuesukisila okulityilika omalongeso ouye, novituwa ovivi, oundalelapo, nokupuena, nokunwa unene. Tupu tutualako okulwa novipuka vitusoyesa neyembelo lietu lioukuankhali.​—2 Coríntios 10:3-6; Colossenses 3:5-9.

3. Oñgeni Huku etulongesa opo tutyivile okufinda onondyale mbetu?

 ³ Okuti tyitavela okufinda onondyale mbetu ononene? Enga, mahi tuesukisa okulinga ononkhono! Paulu welieleka ngatyina alwa nomunthu etyi ati: “Ame hihateka tyihei oku ndyenda nako, tupu hilu pala okuveta omphepo.” (1 Coríntios 9:26) Ngetyi tyilinga omunthu ulwa nonondyale mbae, nonthue otyo tuesukisa okulinga tyina tulwa no nondyale mbetu. Jeova utukuatesako tupu utulongesa oñgeni tuna okutyilinga. Utyilinga no Mbimbiliya. Tupu utukuatesako nomikanda vietu viapolwa Mombimbiliya, nomaliongiyo Ovakristau, novionge. Okuti ove wendela muetyi ukahi nokulongeswa? Inkha kukahi nokutyilinga, opo ukahi nokuveta vala omphepo, kumetyivili okufinda ondyale yove.

4. Oñgeni tupondola okufinda ovivi?

⁴ Tuesukisa okukala tyipahi omuwo auho. Omokonda yatyi? Mokonda onondyale mbetu mbutuluisa tyina tuhena ononkhono. Ombimbiliya itulondola nokutupameka tyina ipopia okuti: “Uhayeke ovivi vikufinde, mahi, tualako okufinda ovivi noviwa.” (Romanos 12:21) Inkha tutualako okulwa matutyivili okuluisa ovivi, atuvifindi! Mahi, inkha tutalukwa nokuyekapo okulwa, Satanasi nouye wae neyembelo lietu liokuankhali vapondola okutufinda. Tualako nokulwa. Uhasoye tupu wahayendyelese omaoko ove!​—1Pedro 5:9.

5. (a) Oityi tuesukisa okuhinangela opo tupandwe nokupewa ononkhano onongwa na Huku? (b) Ovanthu patyi matulilongesa vapopiwa Mombimbiliya?

⁵ Opo tufinde, tuesukisa okunoñgonoka omokonda yatyi tukahi nokuluila. Omokonda tuhanda okupandwa na Huku nokupewa nae ononkhano onongwa. Hebreus 11:6 ipopia okuti: “Una wahanda okufuena ku Huku, una okutavela okuti kuna Huku, nokuti oe makaavela ondyambi vana vemuovola tyotyili.” Okuovola Jeova tyihangununa okuti tuna okulinga ononkhono inkha tuhanda okupandwa nae. (Atos 15:17) Mombimbiliya muna onongeleka ononyingi mbo valume novakai valinga ngotyo. Jako, na Rakele, na Jose, na Paulu aveho vakalele novitateka. Mahi avetyivili okuvitetulula. Onongeleka mbavo mbulekesa nawa okuti inkha tuundapa unene, matutambula ononkhano mba Jeova. Tutalei oñgeni.

6. Oityi tyakuatesileko Jako okukoleleya, iya oñgeni ayambelwe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁶ Omulume wekolelo Jako waluile nokukoleleya mo nonkhumbi mokonda uhole Jeova tupu ankho upanda oupanga omuwa ena nae. Ankho una onthumbi yokuti Jeova mafuisapo omilao viae viokuyamba ovana vae. (Gênesis 28:3, 4) Etyi Jako ehungi kokutuukisa omanima 100, alu noandyu opo apewe onokhano onongwa na Huku. (Tanga Gênesis 32:24-28.) Okuti Jako ankho una umwe ononkhono opo alwe noandyu kononkhono mbae muene? Au! Mahi ankho watokola iya elikuatesila opo apewe ononkhano onongwa! Jeova wayamba Jako mokonda yokuakoleleya emuavela enyina litiwa o Isilayeli, lihangununa okuti “Walua ine Wakoleleya na Huku.” Jako wapandelue na Jeova nokupewa  ondyambi. Nonthue tuhanda okutambula ovipuka ovio.

7. (a) Otyitateka patyi tyisoyesa Rakele ankho ena? (b) Oityi Rakele alinga, iya oñgeni ayambwa?

⁷ Rakele omukai Jako ankho ehole unene, nae ankho uhanda okutala oñgeni Jeova mafuisapo omilao apopila omulume wae. Mahi ankho pena otyitateka tyimwe. Rakele ankho utupu olutyito, otyipuka tyimwe ankho tyinumanesa unene ovakai kohale. Oñgeni Rakele atualako okulwa namphila ankho ena otyitateka tyimupola ehambu? Watuaileko okukala nekevelelo. Tupu, watuaileko nokulikuambela vali unene ku Jeova. Jeova atehelela elikuambelo Rakele alinga nomutima auho, ayambwa etyi akala novana. Otyo apopila okuti: “Novilwa ovinene nalwa . . . iya andyityivili okufinda!”—Gênesis 30:8, 20-24.

8. Otyitateka patyi Jose ali natyo? Oñgeni etuavela ongeleka ongwa?

⁸ Ongeleka yekolelo ya Jako na Rakele yakuatesileko Jose tyina ankho eli movitateka. Etyi Jose ena omanima 17 omuenyo wae aupiluluka. Ovakulu vae ankho vemululukwa avemulandesa akala omupika. Konyima akakala omanima omanyingi mokaleya ko Egitu, namphila ehena etyi alinga. (Gênesis 37:23-28; 39:7-9, 20, 21) Mahi Jose kasoyele tupu kaovolele okukala nonkhongo. Omokonda yatyi? Mokonda Jose upaka tete momuenyo wae oupanga wae na Jeova, iya ankho utyilinga nomutima wae auho. (Levítico 19:18; Romanos 12:17-21) Ongeleka ya Jose itukuatesako. Nanphila tuekulila mombunga ilinga ovivi tuesukisa okutualako okuluila ononkhono onongwa. Tyina tulinga ngotyo tukala nonthumbi yokuti  Jeova metuyambe.​—Tanga Gênesis 39:21-23.

9. Oñgeni tupondola okuhetekela Jako, na Rakele, na Jose?

⁹ Hono, nonthue tukoleleya ovitateka ovinyingi. Hamwe ukahi nokumoneswa ononkhumbi motyipuka wahalingile, ine omokonda yotyivala, ine upopiwa omapita nomunthu umwe ukuyele. Opo uhasoye upondola okuhinangela etyi tyalingile Jako, na Rakele, na Jose vatuaileko okulingila Jeova nehambu. Huku wevepamekele nokuveavela ononkhano onongwa mokonda vapanda oupanga ankho vena nae. Vatuaileko okulwa, nokulinga ovipuka vielikuata nomalikuambelo avo. Mokonda tukahi kononthiki mbonthyulilo, tyakolela tutualeko okusoka kovipuka maviya komutwe wandyila! Okuti ove watokola okulwa ine ulinga ononkhono opo upandwe na Jeova?

10, 11. (a) Omokonda yatyi tuesukisila okuluila ononkhano onongwa mba Huku? (b) Oityi tyipondola okutukuatesako okulinga omatokolo aviuka?

¹⁰ Omokonda yatyi tuluila ononkhano onongwa mba Huku? Omokonda yotyipuka tyike. Tuvakuankhali, hamwe tukahi nokulwa nomahando omavi. Vamwe valinga ononkhono opo vapande ovilinga viokuivisa, ovakuavo valwa novitateka viekongoko ine velitehelela okuti ovalike. Vamwe kavetyivili okuevela vakuavo vevelinga otyiponyo. Katyisukisile omanima eñgapi tuumbila Jeova, mahi atuho tuesukisa okulwa novipuka vitutyilika okuumbila Huku, una uyamba ovakuatyili.

¹¹ Tyipondola okupuiya okukala Omukristau nokulinga omatokolo aviuka haunene tyina tulwa no mahando omavi. (Jeremias 17:9) Inkha ongotyo ulitehelela, likuambela ku Jeova omuiti ospilitu Sandu. Elikuambelo nospilutu sandu vipondola okukukuatesako opo ukale nonokhono mbokulinga etyi tyaviuka, opewa onokhano onongwa mba Huku. Tokola okutyinda omuenyo welikuata kumwe nomalikuambelo ove. Hetekela okutanga Ombimbiliya ononthiki ambuho, ovola omuvo wokulilongesa nokulinga efendelo liombunga.​—Tanga Salmo 119:32.

12, 13. Oñgeni Ovakristau vevali vakuatesiwako okulityilika omahando omavi?

¹² Kuna onongeleka ononyingi mbo oñgeni Ondaka ya Huku, nospilitu yae, nomikanda vietu viakuatesako ovakuatate vetu no nomphange okuyekapo omahando omavi. Omukuendye umwe watanga onthele yokuati “Oñgeni Mandyifindi Omahando Omavi?” ikahi mo Despertai! de 8 de Dezembro de 2003. Oityi alinga? Wapopia okuti: “Ame ndyilwa opo ndyilipole omalusoke apenga. Etyi natanga okuti ‘kovanthu ovanyingi katyapepukile okuluisa omahando omavi,’ andyilitehelela okuti ndyina ombunga. Ndyilitehelela okuti hame vala andyike.” Omukuendye oo tupu wakuatesuako nonthele yokuati: “Okuti Huku Upanda Ovalume Okulinepa Poyavo?” ikahi mo Despertai! 8 de Outubro de 2003. Monthele ei, waimbuka okuti kovanthu ovanyingi okulwa nomahando omavi vetyilinga momanima omanyingi, tyikahi ngatyina vena “ekete mohitu.” (2 Coríntios 12:7) Nongotyo, vatuaileko nokulinga ononkhono opo vatyinde omuenyo uhambukiswa Huku, nokusoka kovipuka oviwa maviya komutwe wandyila. Wapopia okuti: “Ame ndyityii okuti kese nthiki, ndyipondola okutualako  okukala omukuatyili. Ame ndyipandula unene Jeova undapesa eongano liae, litukuateseko kese nthiki opo tutyivile okufinda ouye uno wovivi.”

¹³ Tupu tala ongeleka yomphange umwe ukala ko Estados Unidos. Wahoneka okuti: “Ame ndyipandula okulia mutuavela apeho momuvo watyo. Ovikando ovinyingi ndyilitehela okuti ononthele mbumwe mbahonekelwa ame. Mokueenda kuomanima, nalwa nomahando omavi otyipuka tyimwe Jeova eyele. Pamwe ndyisoka okuyekapo okulwa nokukoleleya. Ame ndyityii okuti Jeova una okankhenda tupu wevela, mahi mokonda ndyina omahando omavi ovipuka ankho ndyihole, pamwe ndyisoka okuti hatokalele okukuatesuako na Huku. Okulwa nomahando oo ononthiki ambuho ankho tyinthyoyesa. . . . Etyi natanga onthele yokuati ‘Okuti Una ‘“Omutima Wokunoñgonoka” Jeova?’ mo Momutala Womulavi 15 ya Tyitalale yo 2013, andyiimbuka okuti Jeova tyili-tyili uhanda okunkhuatesako.”

14. (a) Oñgeni Paulu ankho atala ovilwa viae? (b) Oñgeni tupondola okulwa neyembelo lietu?

¹⁴ Tanga Romanos 7:21-25. Mokonda Paulu nae walambelele movitateka, ankho utyii okuti katyapepukile okulityilika omayembelo etu, nomahando apenga. Mahi, Paulu ankho una onthumbi yokuti mafindi ovilwa inkha ulikuambela ku Jeova, nokuyumba onthumbi yokuti memukuatesako, nokukala nekolelo motyilikutila tya Jesus. Iya onthue? Okuti nonthue tupondola okufinda omayembelo etu? Enga, inkha tuhetekela Paulu nokuyumba onthumbi mu Jeova, atuhayumbu onthumbi mononkhono mbetu muene, nokukala nekolelo motyilikutila tyeyovo.

15. Oñgeni Jeova etukuatesako opo tutualeko noukuatyili nokukoleleya putyina tuna ovitateka?

¹⁵ Pamwe Huku uyeka otyipuka tyimwe tyimoneke opo tulekese oñgeni tulitehelela konthele yotyitateka tyimwe. Mongeleka, inkha onthue ine umwe wo mombunga yetu una ovitateka viekongoko ine ulingwa onya, oñgeni onthue tukala? Inkha tuyumba onthumbi nomutima wetu auho mu Jeova, matulikuambela opo etuavele ononkhono tuesukisa opo tutualeko nekolelo, nehambu, noupanga wapama nae. (Filipenses 4:13) Onongeleka ononyingi mbo Ovakristau, mbo kohale no mbo pehepano mbulekesa okuti okulikuambela tyitupameka nokutuavela ononkhono tuesukisa opo tutualeko okukoleleya.

16, 17. Oityi ove wesukisa okulinga?

¹⁶ Eliapu lihambukwa tyina litala okuti wasoya natyina uyendyelesa omakuvoko. Ngotyo, “kakatela muetyi tyaviuka.” (1 Tessalonicenses 5:21) Upondola okufinda ovilwa viove na Satanasi, nouye wae wovivi, nomahando aeho omavi! Upondola okufinda inkha ukala nonthumbi yokuti Huku mekupameka nokukukuatesako.—2 Coríntios 4:7-9; Gálatas 6:9.

¹⁷ Ngotyo, tualako okulwa. Tualako okulinga ononkhono. Tualako nokukoleleya. Upondola okukala nonthumbi yokuti, Jeova “makemuuyulila ononkhano onongwa alo muhakambela vali natyike.”​—Malaquias 3:10.