1, 2. (a) Omokonda yatyi katyapepukile kovohe okulongesa ovana vavo opo vakale nekolelo mu Jeova? Onkhalelo patyi yaviuka ovohe vapondola okutyilinga? (b) Ovipuka patyi vikuana matulilongesa?

OVALINEPI vamwe wo ko França vati: “Onthue tutavela okuti kuna Jeova, mahi otyo katyilekesa okuti ovana vetu navo mavetavela. Ekolelo hatyipuka tyipiñganwa. Ovana vetu vakala nekolelo katutu-katutu.” Omukuatate umwe ukala ko Austrália wati: “Okukuatesako ovana vove okukala nekolelo otyitateka tyipuilisa unene.” Ayawisako okuti: “Upondola okulitehelela okuti wakukumbulula nawa epulo omona vove ekulinga. Mahi apakala vala katutu omona ekulingi vali epulo lio! Omakumbululo ahambukiswa omona wove hono, kaemuhambukiswa vali muhuka.” Putyina ovana vekula, ovohe vapondola okuimbuka okuti vesukisa okuvehangununina vali nawa ovipuka vimwe. Ovohe vapondola okuimbuka okuti vesukisa okuundapesa ononkhalelo ononyingi mbokulongesa ovana vavo opo vakale nohole na Jeova.

² Inkha una ovana, okuti utaindya nounongo  omuvo wokuvelongesa opo vakale nohole na Jeova iya avatualako okumuumbila putyina vekula? Mo nonthiki mbuno, petupu omunthu upondola okutulingilako. (Jeremias 10:23) Otyo tuesukisila okuyumba onthumbi mu Jeova opo etukuatesako. Waavela ovohe onondonga ononyingi. Oñgeni upondola okukuatesako ovana vove? (1) Venoñgonoka nawa. (2) Velongesa ovipuka konthele ya Jeova mavikala momitima viavo. (3) Popia onongeleka. (4) Ita ospilitu sandu opo ukale noumphwa lundo novana ove.

3. Oñgeni ovohe vapondola okuhetekela onkhalelo Jesus alongesile ovalongwa vae?

³ Ovikando ovinyingi Jesus ankho upula ovalongwa vae oityi vetavela. (Mateus 16:13-15) Nove upondola okuhetekela ongeleka yae. Putyina utomphola novana vove ine mulinga kumwe ovipuka, veita vapopie etyi vasoka noñgeni velitehelela. Okuti hamwe pena ovipuka vahanoñgonokele? Omukuatate umwe una omanima 15 ukala Austrália wati: “Tate apeho utomphola naame opo atale okutyi ndyitavela nokunkhuatesako okusokolola. Umphula okuti: ‘Oityi Ombimbiliya ipopia konthele oyo?’ ‘Uve Utavela etyi Ombimbiliya ikahi nokupopia?’ ‘Omokonda yatyi utyitavelela?’ Undyiita ndyikumbulule monondaka mbange muene anahapopi vala onondaka mbae ine omba me. Mokonda pahe nekula, tupu pahe ndyikumbulula vali nawa tyipona kohale.”

4. Omokonda yatyi tyakolela okupwa-elundo nokukumbulula omapulo ovana vove? Ava ongeleka.

⁴ Inkha ovana vove kavetavela liwa-liwa ovipuka vimwe Ombimbiliya ilongesa, pwa-elundo. Vekuatesako okuvasa omakumbululo omapulo avo. He umwe wati: “Wahatombe omapulo ovana vove valinga. Uhasoke okuti omapulo avo kaesilivila, tupu uhapakepo etompho ekuavo mokonda omapulo valinga kuehandele.” Mahi, otyiwa ovana vove vekulinge omapulo, mokonda tyilekesa okuti vahanda okunoñgonoka ovipuka. Alo umwe Jesus ankho ulinga omapulo puetyi omukuendye. (Tanga Lucas 2:46.) Omukuendye umwe ukala ko Dinamarca wati: “Etyi napopia nokuahuva okuti, hityii ankho tukahi mongeleya yotyotyili, ovo tate avati filuu, namphila ankho vapondola okusukalala unene naame. Avakumbulula omapulo ange aeho, Nombimbiliya.”

5. Inkha ovana vetupu ekolelo mu Jeova, oityi ovohe vapondola okulinga?

⁵ Noñgonoka nawa ovana vove. Wahasoke okuti vena ekolelo mu Jeova, mokonda vala venda komaliongiyo nomovilinga viokuivisa. Oñgeni vatala Jeova, iya oityi vasoka konthele Yombimbiliya? Linga atyiho uvila opo wiimbuke inkha pena otyipuka tyimwe tyivepaka motyiponga tyina vahanda okukala ovakuatyili ku Jeova. Ononthiki ambuho tomphola navo tyina mukahi nokulinga kumwe ovipuka. Itilako ovana vove momalikuambelo tyilinge tyina ulikuambela navo ine tyina ulinga awike omalikuambelo.

6. Tyina ovohe vatualako okulilongesa konthele ya Jeova Nombimbiliya, oñgeni otyo tyipondola okuvekuatesako okulongesa ovana vavo?

⁶ Ovanthu ankho vetyihole tyokutehelela Jesus mokonda ankho uhole Jeova iya wii nawa Ovihonekwa. Tupu navo ankho vaimbuka okuti Jesus uvehole. Otyo ankho vemutehelela noumphua-lundo. (Lucas 24:32; João 7:46) Tyelifwa notyo, tyina ovana vove vatala okuti ove uhole Jeova, matyivekuatesako okukala nohole nae. (Tanga Deuteronômio 6:5-8; Lucas 6:45.) Ngotyo tualako nokulilongesa Ombimbiliya nokutanga apeho omikanda vietu. Ovola okunoñgonoka vali nawa ovipuka Jeova atunga. (Mateus 6:26, 28) Tyina wii nawa Jeova, tupu motyivili okulongesa nawa ovana vove konthele yae.​—Lucas 6:40.

7, 8. Tyina wamelilongesa otyipuka tyimwe konthele ya Jeova, oityi upondola okulinga? Oñgeni ovohe vamwe vehole okutyilinga?

⁷ Tyina wamelilongesa otyipuka tyimwe konthele ya Jeova, tyipopila ovana vove. Tyilinga apeho, wehetyilinge vala tyina mupongiya omaliongiyo ine tyina mulinga efendelo liombunga. Otyo tyilinga ovalinepi vamwe ko Estados Unidos. Ankho vapopila ovana vavo konthele ya Jeova tyina vamamono otyipuka tyimwe otyiwa Huku atunga ine tyina vamali okulia kumwe kuapepa unene. Vati: “Onthue tuhinangelesa ovana vetu oluembia nokankhenda okanene Jeova ena nonthue mokonda yovipuka aviho etulingila.” Ovalinepi vamwe vo ko África do Sul vapopila ovana vavo vevali ovakainthu konthele yovipuka viatungwa tyina vaundapa navo mepia. Mongeleka, vapopia oñgeni tyihuvisa ombuto okukala otyilia. Vevepopila okuti: “Tuovola okulongesa ovana vetu opo vatale okuti ovipuka aviho Jeova atunga viakolele tupu vihuvisa.”

⁸ He umwe wo ko Austrália, vapita nomona wae womanima ekwi, kondyuo muaholekwa vipuka ovikulu. Aundapesa omuvo oo, opo alekesa komona wae okuti Jeova oe walinga ovipuka aviho, tupu apameka ekolelo liomona wae mu Huku. Wapopia okuti vatale ovilekeso viovinyama viakalele melunga viapakwa mondyuo oyo. Tupu wati: “Ovanongo valongesa okuti ovinyama vityituka ovikuavo. Mahi oñgeni ankho vahangununa ovinyama viakaleleko, tupu oñgeni vahangununa ovinyama vikahiko hono? Andyihuvu unene atutyitomphola nomona wange.”

9. Omokonda yatyi otyiwa okupopia onongeleka? Ongeleka patyi ina umwe alongesa nayo ovana?

⁹ Jesus ankho upopia onongeleka. Ankho ulongesa ovipuka viakolela no nongeleka. (Mateus 13:34, 35) Tyina ove undapesa onongeleka, mokuatesako ovana wove okusoka. Otyo matyikuatesako ovana  okusoka kuetyi velilongesa, nokutyinoñgonoka nawa, nokuhetyilimbwa. Tupu mavakala nehambu liokulilongesa. Mongeleka, ina umwe ukala ko Japão ankho uhanda ovana vae vevali vanoñgonoke oñgeni onkhalelo Jeova alinga omphepo otyilekeso tyokuti utuhole unene. Umwe povana vae una omanima etyinana omukuavo una omanima ekwi. Me yavo waundapesa onongeleka vapondola okunoñgonoka. Weveavela omahini, nosuka nokafe. Konyima aiiti kese mona emulingile okafe. “Avalingi nawa-nawa, etyi nevepula omokonda yatyi okafe vekelingila nawa, avapopi okuti vahanda kakale ngetyi ndyihole. Andyivepopila okuti na Huku etyi alinga omphepo, nae walinga nawa-nawa.” Ovana avahambukwa netyi velilongesa, nalumwe vali vetyilimbilwe!

10, 11. (a) Ongeleka patyi upondola okuundapesa opo ulekese kovana vavo okuti kuna Omutungi? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.) (b) Onongeleka patyi ove uhole okuundapesa?

¹⁰ Ongeleka patyi ongwa upondola okuundapesa opo ulekese ovana vove okuti kuna Omutungi? Ove upondola okulinga onombolo nomona wove, omuhangununina omokonda yatyi tyakolela okupaka mombolo ovipuka aviho viesukisa. Konyima upondola okuavela omona wove epelu ine otyinyango otyikuavo, omupulu okuti: “Ove utyii ovipuka patyi viesukisa pala okulinga epelu?” Konyima, teta pokati-nati epelu omuavela onthanga. Omuhangununina okuti onthanga yelifua novipuka vilingwa navio ombolo. Kuna ovipuka viesukisa pala okulinga epelu. Mahi okulinga ombolo tyapepuka vali unene tyipona okulinga epelu. Pula okuti: “Kuna omunthu wahinda ombolo. Iya olie wahinda epelu?” Inkha ovana vove vekula, ove upondola okuhangununa okuti onkhalelo otyinyango tyalingwa, tyelifua nonkhalelo omunthu atungwa. Tupu upondola okuvelekesa omalutalatu no nongeleka mbuvasiwa pomafo 10 no 20 mo mbrochula A Origem da Vida — Cinco Perguntas Que Merecem Resposta.

¹¹ Ovohe ovanyingi vatanga novana vavo ononthele mbuli mo Despertai! mbokuati “Teve um Projeto?” Inkha ovana nkhele ovatutu, ovohe vapondola okuvehangununina ovipuka monkhalelo yapepuka. Mongeleka, ovalinepi vamwe vo ko Dinamarca vaeleka ono aviau noviila. Vati: “Vokuatunga o aviau vahetekela oviila. Mahi okuti  o aviau iyumbila omayiyi aitotola ononkhuavo? Okuti oviila viesukisa otyipale tyasolongololwa nawa opo vilapelepo? Oñgeni upondola okueleka omuuno wo aviau noviimbo vio oviila? Olie vali omunongo, oyouna watunga o aviau ine oyou watunga oviila?” Tyina usokolola no vana vove nokuvelinga omapulo, movekuatesako okuundapesa “ounongo wavo wokusoka” nokupameka ekolelo liavo mu Jeova.​—Provérbios 2:10-12.

12. Oñgeni matuundapesa onongeleka opo tulongese ovana vetu okuti etyi Ombimbiliya ipopia otyili?

¹² Ove upondola okuundapesa onongeleka opo ulongese ovana vove okuti atyiho Ombimbiliya ipopia otyili. Mongeleka, upondola okutanga Jó 26:7. (Tanga.) Wehevepopile vala okuti ono versikulu ombu mbutunda ku Jeova. Mahi, vekuatesako okusokolola. Ove upondola okupopia okuti pononthiki mba Job ovanthu ovanyingi ankho kavetavela okuti ohi petupu apa yatenthama. Ankho vetyii okuti ovipuka aviho vikahi ngombola ine emanya, vina apa viatenthama. Pomuwo opo, mokonda ankho kutupu onomakina mbuundapeswa hono, ovanthu ankho kavetyivili okutala okuti ohi itupu oku yatenthama. Otyo tyitulongesa okuti namphila Ombimbiliya yahonekwa kohale, mahi apeho ipopia otyili mokonda yatunda ku Jeova.​—Neemias 9:6.

13, 14. Oñgeni ovohe vapondola okulongesa ovana vavo opo vetavele kuetyi Ombimbiliya ipopia?

¹³ Tupu tyakolela okulongesa ovana vove okuti okutavela etyi ombimbiliya ipopia tyieta ehambu. (Tanga Salmo 1:1-3.) Mongeleka, ove upondola okuita omona wove asoke ngatyina ekahi nokuilukila potyilongo tyikala pokati kelunga. Tupu una otyilinga tyokuholovona ovanthu mavakakala pokalongo opo. Konyima mupula okuti, “Ovanthu patyi motuala pokalongo oko, inkha uhanda okukakala nombembwa?” Konyima, upondola okutanga Gálatas 5:19-23 opo utale ovanthu patyi Jeova ahanda vakakale mouye omupe.

¹⁴ Monkhalelo ngoyo, ove upondola okulongesa ovana vove ovipuka vivali viakolela. Tete, Jeova ukahi nokutulongesa oñgeni tupondola okukala nehambu pehepano nokukala nombembwa na vakuetu. Vali, utulongesa oñgeni matukakala mouye omupe. (Isaías 54:13; João 17:3) Tupu upondola okulekesa kovana vove oñgeni Ombimbiliya yakuatesako ovakuatate vetu. Mongeleka, ovola Momutala Womulavi omahipululo omuenyo ovanthu vapopiwa momikanda vietu, mononthele mbokuati, “Ombimbiliya Ipilulula Omuenyo Wovanthu”. Ine ita umwe wo mewaneno liove opo emupopile ove novana vove oñgeni Ombimbiliya yemukuatesako okulinga omapiluluko omanene opo ahambukiswe Jeova.​—Hebreus 4:12.

15. Oityi tyipondola okukukuatesako okulongesa ovana vove?

¹⁵ Tyina ulongesa ovola okupopia ovipuka vimwe oviwa opo ovana vove vapande etyi ukahi nokuvelongesa. Soka ovipuka vielikalela opo uvekuateseko okuhambukilwa etyi velilongesa konthele ya Jeova opo vafuene vali kwe. Iya tualako okutyilinga putyina vekula. He umwe wati: “Tualako nokulongesa ovipuka ovipe.”

16. Tyina ulongesa ovana, omokonda yatyi tyakolela okupwa-elundo? Oñgeni ovohe vamwe valekesa okuti vapwa-elundo?

¹⁶ Nekuateso liospilitu ya Jeova, ovana vove vapondola okukala nekolelo liapama. (Gálatas 5:22, 23) Mahi tyesukisa omuwo opo ekolelo liavo lipame. Pwa-elundo novana vove, iya tualako nokuvelongesa. He umwe ko Japão una ovana vevali omukuendye nomukainthu wati: “Ame nomukai wange tusuka unene novana vetu. Alo umwe puetyi ovatutu ankho tuvelongesa ononthiki ambuho mo nominutu 15, ankho katutyilingi vala mononthiki mbomaliongiyo. Onominutu 15 ankho katyalemene tyilinge kuonthue ine oko vana.” Omutalelipo umwe womawaneno wahoneka okuti: “Puetyi ndyimukuendye ankho ndyina omapulo omanyingi. Mokueenda kuomuwo, aakumbululwa momaliongiyo no mefendelo liombunga no melilongeso lioulike. Otyo tyesukisila ovohe vatualeko okulongesa ovana vavo.”

17. Omokonda yatyi tyakolela ovohe vapameke ekolelo liavo? Oñgeni ovalinepi vamwe voko Bermuda vakuatesako ovana vavo okuyumba onthumbi mu Jeova?

¹⁷ Tyotyili, ovana vove mavelilongesa vali unene tyina vatala okuti ove uyumba unene onthumbi mu Jeova. Mavatalela kuetyi ulinga. Ngotyo mavatualako okupameka ekolelo liavo. Yeka ovana vove vaimbuke okuti Jeova omunthu wotyotyili kuove. Mongeleka, tyina ovalinepi vamwe ko Bermuda vasukalala notyipuka tyimwe, velikuambela novana vavo iya avaiti ehongolelo ku Jeova. Tupu avaavela ondundo ovana vavo valinge omalikuambelo avo. “Onthue tupu tupopila ovana vetu vokuekula, ‘vayumbe unene onthumbi mu Jeova, nokuundapa unene movilinga Viouhamba, nokuhakala notyiho.’ Tyina vamamono ouwa tyieta, avaimbuka okuti Jeova wetukuatesako. Otyo tyipameka onthumbi yavo mu Huku no Mombimbiliya.”

18. Oityi ovohe vahapondola okulimbwa?

¹⁸ Vohe, muhalimbueiko okuti kamupondola okukuluminya ovana venyi okukala nekolelo. Onwe mukuna nokutapelela, mahi o Jeova vala ukulisa. (1 Coríntios 3:6) Ngotyo lingei ononkhono mbokulongesa ovana venyi konthele ya Jeova, nokulikuambela opo ospilitu yae ivekuateseko okukala nekolelo. Upondola okukala nonthumbi yokuti Jeova mayambe ononkhono ulinga.​—Efésios 6:4.