Ir al contenido

Ir al índice

Tosi tonda si̱nʼiojiaan xíngiaa

Tosi tonda si̱nʼiojiaan xíngiaa

“Tsa tjínno jmebe én xi kʼoénelao [xi sinʼiojin] naxinandá, tinókjoao” (HECHOS 13:15).

KJOAJNDA 53, 45

1, 2. Ánni machjénni nga si̱nʼiojiaan xíngiaa.

JNGO tsoti xi Cristina ʼmi, xi 18 nóle, itso: “Nʼio tosakʼoa nga nda tso én fákaona je xijchána, me tongantsjai kʼoatsona nga chʼao tisʼian. Kʼoa aon mana nga kʼoatso. Kʼoatsona nga tsínna kjoafaʼaitsjen, nga tsínkʼia sʼe̱na kjoafaʼaitsjen kʼoa nga ʼmbá kjiʼe̱. Tokjiʼndáʼndeña kʼoa tosa likui je fakaonajmía. Kʼoasʼin sikjaʼaitsjen nga tsín jme chjína”. [1] Jmeni xi tso tsoti jebi kui tsoyaná nga tsín nda sʼe tokoán kʼianga tsín ʼya xi tsjoánganʼioná.

2 Nʼio kuinyakao xíngiaa kʼiatsa si̱nʼiojiaan. Jngo ndsʼee xi Rubén ʼmi itso: “Ñandia kʼianga tiʼmiyasuinjin kao jngo xi chjotajchínga sʼin tíjna, tsabee nga tsín ndatjín tokoan nga kʼia. Kʼoakixinle jotjín tokoan kʼoa nda kinrʼoéna. Kʼoakitsona jñani nda tisʼian. Kʼoati kitsona nga kʼoakitso je Jesús nga ngisa nʼio chjílee ñá tikʼoajinni je ʼndínise. Kjitʼaa sikjaʼaitsjenjian testo jñani kʼoatso kʼoa tojo kajin ni̱ma̱na. Jme xi kitsona je ndsʼee jebi nʼio tsakasenkaona” (Mateo 10:31).

3. 1) Jókitso je Pablo tʼatsʼe nga si̱nʼiojiaan xíngiaa. 2) Jméni xi chótʼayajiaan i̱ kjoaʼmiya jebi.

3 Je Biblia kʼoatso nga tjínnele si̱nʼiojiaan xíngiaa ngantsjai (chótsenlai je rekuadro “Jósʼin tsoyanile”). Je pastro Pablo itso xi kiskile je chjota hebreo: “Tikuindao yaono, ndsʼe, nga niʼyajin xi jon xi sʼele ni̱ma̱tsʼen xi tsín makjainle, nga toxin koaile je Niná xi tíjnakon. Tosa tʼenelao xíngio [tinʼiojion] nga nyaonnyaon” (Hebreos 3:12, 13). Tsa si̱kjaʼaitsjeen nga nʼio nda sʼe tokoán nga ʼya xi sínʼiojinná, kui xi koasenkaoná nga si̱nʼiojiaan xi kjaʼaí. I̱ kjoaʼmiya jebi kui chótʼayajiaan ánni machjénni nga si̱nʼiojiaan xíngiaa. Jósʼin chjénngilee je Jeobá, Jesús kao Pablo nga si̱nʼiojiaan xíngiaa kʼoa jméni xi sʼiaan nga si̱nʼiojiaan xíngiaa.

MACHJÉNNÁ NGATSʼIAA NGA ʼYA XI SINʼIOJINNÁ

4. ʼYáni xi machjénle nga si̱nʼiojiaan, kʼoa ánni me tongatsʼisíni chjota nga tsín sínʼiojin xínkjín.

4 Ngatsʼiaa machjénná nga ʼya xi sinʼiojinná. Je xtiʼndí ngisaa machjénle nga sinʼiojin je xijchále. Jngo maestro xi Timothy Evans ʼmi kʼoatso nga je xtiʼndí kʼoasʼin machjénle nga tjín xi sinʼiojin josʼin machjénle je naxó nga nandá sʼe̱jtenngile. Tonga nga toje nichxin fetʼa tiyoaa, je chjota to yaole fini kʼoa tsín tsjoake xínkjín (2 Timoteo 3:1-5). Kuinga me tongatsʼi chjota nga tsín sínʼiojinsíni xínkjín. Tjínkʼa je xijchá xi tsín sínʼiojin je xtile nga̱ tsín kʼoakinikao je. Kʼoa ninga machjénle xi jejchínga nga tjín xi sinʼiojin, nʼio nkjín xi tsín ʼya xi sínʼio kon. Kuinga nkjín xi kʼoatsoni nga tsín ʼya xi “nda kanixái” tsole jñani síxá.

5. Jméni xi koa̱n sʼiaan nga si̱nʼioá kon xíngiaa.

5 Nkjín koya josʼin koa̱n si̱nʼioá kon xíngiaa. Tobʼelañá, koaan kʼoakʼuínlee tsa jmeni xi nda kasʼín kʼoa tsakuije̱ nga chjí ʼyatokoán jokjoan. Kʼoati koa̱n si̱nʼioá kon tsa ba tjíole kʼoa tsa tjíosíkʼajen kon (1 Tesalonicenses 5:14). Nga me tongantsjai satéjiaan je ndsʼee, nkjín kʼa nga koa̱n si̱nʼiojiaan (tʼexkiai Eclesiastés 4:9, 10). * Kuinga ndatjínsíni nga chjónangilee yaoná jebi: “A kʼoaxinle xi ngikʼa ánni nga tsjoake̱ña kʼoa ánni nga chjí ʼbeña. A kjitʼaa kʼoaxinle”. Si̱kjaʼaitsjenjiaan jotso je Biblia: “Jngo én xi kʼiakjoan nokjoaa nga machjén, ¡kjaínga nda síkao je xi nrʼoé!” (Proverbios 15:23).

6. Ánni nga menile sikinroajen tokoán je Na̱i, jngo choa̱ tʼejnai jokisʼin nichxin kjoatse.

6 Je Na̱i bení nga tsín tisi̱miyoñá je Jeobá kʼiatsa kjuinroajen tokoán, kuinga mesínile sikinroajen tokoán. Proverbios 24:10 itso: “Tsa nroajen tokuin nichxin kʼianga kjoaba tijnajin. Kjuinroajen nganʼioli”. Je Na̱i koanmele nga sikinroajen kon je Job kuinga tse kjoañʼai kisikjaʼáni. Tonga tsín kʼoakoanle nga̱ je Job kixi kitʼale Jeobá (Job 2:3; 22:3; 27:5). Kʼoati koa̱n kʼoasʼiaan tsanda ñá, likui kʼoaiʼndelee je Na̱i nga sikinroajen tokoán. Tsa tosi tonda si̱nʼiojiaan je familianá kao ndsʼee ya jinjtín, tsjoa sa̱tío tokoán ngatsʼiaa kʼoa tosi tonda miyoná koa̱nni je Jeobá.

XI KOA̱N CHJÉNNGILEE

7, 8. 1) Je Jeobá, jósʼin sínʼio kon xi kjaʼaí. 2) Je xijchá, jósʼin skénngile je Jeobá (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

7 Je Jeobá sínʼiojinná. Je salmista i kitso: “Je Jeobá chrian tíjnale je xi nʼio aon tjío ni̱ma̱le; bʼasjentjai xi jekisikinroajen kon” (Salmo 34:18). Kʼianga kitsokjon kʼoa kisikʼajenle kon je profeta Jeremías, je Jeobá kʼoakitsole nga je koasenkao (Jeremías 1:6-10). Je Jeobá kʼoati kisinʼio kon je profeta Daniel nga jngo ánkje kisikasén kʼoa nga kʼoakitsole nga nʼio bechjí (Daniel 10:8, 11, 18, 19). Koaan chjénngilee je Jeobá nga kʼoainganʼiolee je ndsʼee, jolani je xi precursor sʼin tjíosíxá kʼoa tsa je ndsʼee xi jejchínga xi tsín tikʼoamanile nga kʼoakji síxále je Jeobá jokisʼin ngasʼa.

8 Nga kjesa faʼaijin i̱ Sonʼnde je Jesús, nʼio nkjín nó nga ya tsakʼejnakao Jeobá. Ninga kʼoalani, je Jeobá bení nga tojo koa̱nchjénle nganʼio je Jesús kʼianga i̱ Sonʼnde kʼoéjna. Kuinga jao kʼa kinchja̱ni je Jeobá tjen ngʼajmi nga i̱ kitso: “Jébi ʼndína xi tsjoake̱, jo nda sʼekoan xi tʼatsʼe” (Mateo 3:17; 17:5). Je Jeobá kʼiaa kʼoakitso nga tosʼa tsakʼétsʼiakao nga kitsoyason je Jesús kʼoa nga toje tochoatse kʼoéjnasa i̱ Sonʼnde. Nʼiojin kitsjoanganʼiole je Jesús nga kinrʼoéle je Nʼaile nga kʼoakitsole nga tsjoake kʼoa nga nʼio ndatjín kon xi tʼatsʼe. Je Jeobá kʼoati kisinʼio kon je Jesús kʼianga tojeme ni̱kʼien. Nga nʼio tísíkjáojin je Jesús, je Jeobá jngo ánkje kisikasén nga kisinʼiojin kʼoa nga kitsjoanganʼiole (Lucas 22:43). Je xijchá koaan skénngile je Jeobá nga kjitʼa sinʼiojin je xtile kʼoa nga kʼoakuitsole jmeni xi nda sʼín. Kʼoa kʼianga kjoa faʼatojin je xtile ya ndʼiaskuela, sínʼiojin kʼoa binyakao nga chókjoajinle je kjoa.

9. Jméni xi tsoyaná jokitsole Jesús je pastrole.

9 Je Jesús kʼoati nʼio nda choa̱ tsakʼéjna xi koa̱n chjénngiaa. Nga tojeme ni̱kʼien, tsakanéjon ndso̱ko̱ pastrole kʼoa kʼoakitsole nga nʼio chjíle nga nangitokon maa. Tonga nga kjoangʼakon tsakʼetʼale pastro, kui tsakjáotiyani ʼyáni xi ngisa ngʼa tíjnale xínkjín. Kʼoa je Pedro ngʼa tsakʼasje yaole kʼoa kʼoakitso nga tsínkʼia tsjiónkon je Jesús (Lucas 22:24, 33, 34). Ninga kʼoalani, je Jesús tsínkui kini jñani chʼao kisʼin je pastrole. Tosaa kʼoakitsole nga nda tjíosʼín nga kixi kjima kʼoa nga ngisa tse jmeni xi sʼin. Kʼoati kitsole nga tsjoake je Jeobá (Lucas 22:28; Juan 14:12; 16:27). Chjónangilee yaoná: “A kui choa̱le Jesús fitjenngia kʼoa a kʼoaxinle xi ngikʼa jñani nda sʼín, axo kui ngisa kuenta sʼian jñani chʼao sʼín”.

10, 11. Jókisʼin je Pablo nga kisinʼio kon je ndsʼe̱.

10 Je pastro Pablo kjitʼaa nga nda kisikʼaxki̱ je ndsʼe̱. Nkjín nó nga ya tsakʼetsomakao kʼa kʼoa nda tsabexkon. Ninga kʼoalani, tsínkui tsakʼétʼaxo̱n jñani chʼao kisʼin. Tosaa nda kinchja̱ni xi tʼatsʼe ndsʼe̱. Tobʼelañá, i kitso xi tʼatsʼe Timoteo: “ʼNdína xi tsjoake̱, xi nʼiotʼakon nga tíjnakao Nainá”. Kʼoa kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen xi tʼatsʼe Timoteo nga koa̱nle sikuinda je ndsʼe̱ (1 Corintios 4:17; Filipenses 2:19, 20). Kʼoa xi tʼatsʼe Tito kʼoakitso nga nʼio nda kisixá (2 Corintios 8:23). Je Timoteo kao Tito nʼiojin nda kisatio kon nga kʼoasʼin kisikjaʼaitsjen Pablo xi tʼatsʼe.

11 Je Pablo kao Bernabé alikui kini ninga sakʼoa xkón tsakatio kʼianga kisinʼiojin ndsʼe̱. Tobʼelañá, ningalani be nga je chjota xi Listra tsʼe mele sikʼien, tojo kicho ya ʼnde jebi kʼoa kisinʼio kon je xi tosʼa choatsele nga chjotale Cristo koan kʼoa tsakasenkao nga tosi tonda kixi kitʼale je Jeobá (Hechos 14:19-22). Xijekoan, je Pablo kʼoati me kinikʼien ya Éfeso xi totʼatsʼe nga nʼio koanjtile je chjota xi ya tjín, tonga yaala tsakʼejna nga kisinʼio kon je ndsʼe̱. Hechos 20:1, 2 itso: “Pablo kinchjale chjotale Cristo. Tsakʼénele [kisinʼio kon], kitsoakjá, kisixatʼa, ki ya Macedonia. Kʼia nga jetsakʼamje nga ya, ali tokʼoakji nkjín én kitsoyale, jaʼai ya Grecia”.

SI̱NʼIOJIAAN XÍNGIAA

12. Ánni nga ndatjínsíni nga kjuian je kjoajtínná.

12 Je Jeobá kui xi mele nga nda kuiyoaa. Kuinga kʼoatsoniná nga ntsjaintsjai kjuian kjoajtínná. Nga satíoná kjoajtín kui chotʼayá tʼatsʼe Niná kʼoa bʼainganʼio ngañálee xíngiaa (1 Corintios 14:31; tʼexkiai Hebreos 10:24, 25 *). Je Cristina, xi saje kanikʼaxkiaa itso: “Xi ngisa tsjoake̱ nga satío je kjoajtín kuinga bakóna kjoatsjoacha je ndsʼee kʼoa tsjoánganʼiona. Sakʼoaa ba tjín tokoan nga bichoa ya Ndʼia jña chotʼayá. Tonga je tichjaa tsoakjána kʼoa nda tso én fákaona. Kʼoa kʼoatsona nga tsjoakena kʼoa nga tsjoa tjíole nga tibʼenele yaona nga tisixále Niná. Kʼoa nga kʼoatso nʼio nda sʼe tokoan”. Kuinga nʼio chjínile nga kʼoainganʼiongañálee xíngiaa (Romanos 1:11, 12).

13. Ánni nga machjénsínile nga si̱nʼioá kon je ndsʼee xi jekjoatse tjíosíxále Jeobá.

13 Je ndsʼee xi jekjoatse tjíosíxále je Jeobá kʼoati machjénle nga si̱nʼioá kon. Si̱kjaʼaitsjenla je Josué. Jé kiskoejin Jeobá nga koandiaale chjota israelita nga kjoaʼasʼen ya ʼNde jña kitsole nga tsjoále. Ningalani jekjoatse nga je Jeobá tísíxále je Josué, je Jeobá i kitsole je Moisés: “Je Josué tjanelai kʼoa tʼainganʼiolai kʼoa titajajin, nga̱ jéní xi kjoaʼasʼenkao je naxinandá kʼoa jéní xi tsjoále je naxinandá je ʼnde xi jchai” (Deuteronomio 3:27, 28). Koanchjénle je Josué nga kitsʼainganʼiole nga̱ xi koanskanni je naxinandá Israel nkjín kjoajchán kiskan kʼoa kisicha sakʼoa (Josué 7:1-9). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío kao superintendente xi tsʼe circuito machjénle nga si̱nʼiojiaan. Ánni. Nga̱ nʼio bʼénele yaole nga síkuinda je naxinandále Niná (tʼexkiai 1 Tesalonicenses 5:12, 13). * Jngo superintendente xi tsʼe circuito xi i̱ kitso: “Sakʼoaa kjinajin karta je ndsʼee nga kʼoatso nga nʼio tsjoa tjíole nga kinixatʼaijin. Fayotjaoníjin je karta xi bʼainajin kʼoa kʼiaa bʼexkiaijin nga ba tjío tokuijin. Kʼoa nga bʼexkiaijin tsjoa satío tokuinjin”.

Kʼianga ninʼioá kon je ʼndíxtiná binyakaoñá nga ngisasa nda símiyo je Jeobá (Chótsenlai párrafo 14)

14. Jmé choa̱ xi bakó nga ndatjín kʼianga kʼoaʼmilee jme xi nda tjíosʼín je xi tibʼailee kjoafaʼaitsjen.

14 Je pastro Pablo ñandia kʼianga kitsjoale kjoafaʼaitsjen je chjotale Cristo xi tjío ya naxinandá Corinto kʼoa kʼianga kitjenngi je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale, je Pablo kʼoakitsole nga nda kisʼin (2 Corintios 7:8-11). Jmeni xi kitsole je Pablo kuijin xi tsakinyakao nga tosi tonda kui kʼoakisʼin xi ndatjín. Je xijchá kao xi chjotajchínga sʼin tjío koaan skénngi choa̱le Pablo. Jngo nʼai xi Andreas ʼmi kʼoatso anni nga ndatjínni nga ninʼioá kon je xti. Itso: “Nga ninʼioá kon je xti binyakao nga ngisa nda síxále Niná kʼoa nga nda satío kjoafaʼaitsjenle. Kʼoa alikui chajinle je kjoafaʼaitsjen xi bʼailee. Ningalani be jmeni xi ndatjín, tsa kʼoakʼuínlee nga nda tjíosʼín kuinyakao nga tosi tonda kui kʼoasʼin xi ndatjín”.

JMÉNI XI SʼIAAN NGA SI̱NʼIOJIAAN XÍNGIAA

15. Jngo koya tikʼaxki̱ jósʼin koa̱n kʼoainganʼiolee je ndsʼee.

15 Kʼoakʼuínlee je ndsʼee nga nʼio chjí ʼyaa jokji bʼénele yaole jme xi sʼín kʼoa nga kui xi ndatjín bakó (2 Crónicas 16:9; Job 1:8). Tsa kʼoasʼiaan, jé tichjenngilee Jeobá kao Jesús. Je ndsʼee nʼio bechjí nga bʼainganʼiolee, ninga tsín kʼoamaná nga kʼoakji bisenkoaa jokji mená tsakai (tʼexkiai Lucas 21:1-4; * 2 Corintios 8:12 *). Tobʼelañá, je ndsʼee xi jejchínga nʼio bʼénele yaole nga fi kjoajtín kʼoa nga tsoyason ngantsjai. A ninʼiojinñá kʼoa a kʼoaʼmilee nga nda tjíosʼín.

16. Kʼiáni nga koa̱n kʼoainganʼiolee xíngiaa.

16 Si̱nʼioá kon xíngiaa ngantsjai. Kʼianga jme xi nda sʼín je ndsʼee kʼoakʼuínlee nga ndatjín jmeni xi tísʼín. Kʼianga tsakatio je Pablo kao Bernabé ya Antioquía de Pisidia, je chjota xi nyatítjonle je yo̱ngo̱ i kitsole: “ʼNdíndsʼe, tsa tjínno jmebe én xi kʼoénelao [xi sinʼiojin] naxinandá, tinókjoao”. Nga kʼia, je Pablo kisinʼio kon je xi ya tjío (Hechos 13:13-16, 42-44). Tsa si̱nʼioá kon xíngiaa, kʼoajinti sʼin tsanda je, sinʼiojin tokoán (Lucas 6:38).

17. Jméni xi sʼiaan nga si̱nʼiojiaan xíngiaa.

17 Kʼoakʼuínlee jmeni xi nda tjíosʼín je ndsʼee. Je Jesús kʼoakitsole jmeni xi nda tjíosʼín je chjotale Cristo xi tjío ya Tiatira (tʼexkiai Apocalipsis 2:18, 19). * Jósʼin chjénngilee je Jesús. Tobʼelañá, tsa jngo na̱ xi tojé tísíjchá xtile, koaan kʼoakʼuínlee nga nda tísʼín jokji tíbʼénele yaole. Kʼoa tsa xijchá maa, koaan kʼoakʼuínlee je xtiná nga nda tjíosʼín nga tjíobʼénele yaole nga tjíosíxále Jeobá. Kʼoati koa̱n kʼoakʼuínle jmesani xi nda tjíosʼín. Tsa kʼoakʼuínlee xíngiaa jmeni xi nda tjíosʼín, skoe̱ní nga kjoaixi jmeni xi tiʼmilee.

18, 19. Jósʼin kuinyakoaa xíngiaa nga tosi tonda simiyo je Jeobá.

18 Je Jeobá kʼoakitsole je Moisés nga katasínʼiojin Josué kʼoa nga katatsjoánganʼiole. Ningalani tsín ñaki kjoakaoná je Jeobá nga kʼoakuitsoná nga si̱nʼioá kon xíngiaa, tonga tsjoa sʼele nga bʼenelee yaoná nga kʼoanʼia (Proverbios 19:17; Hebreos 12:12). Tobʼelañá, kʼianga jngo ndsʼee tsjoá kjoanokjoaya ya jinjtín, koaan kʼoakʼuínlee ánni nga nda kasʼeniná jmeni xi katso. Tsakui nichxin jmeni xi katso katsjoáná kjoafaʼaitsjen josʼin kʼoéndajiaan je kjoa xi tjínná. Kʼoa tsa kabasenkaonáje̱ nga kamajinná jngo bersíkulole Biblia. Kataʼyala jokisʼin jngo tichjaa. Kʼianga jekitsjoa kjoanokjoaya je ndsʼee, je tichjaa kitsjoale kjoanda kʼoa xijekoanni jngo xo̱n kiskile jñani kʼoakitsole nga nʼio kitsjoanganʼiole kʼoa kisinʼio kon ninga tojngo jao minuto tsakjákaonajmí je ndsʼee. Kʼoati kitsjoale kjoanda tʼatsʼe josʼin kinchja̱ya je ndsʼee kʼoa nga énsin énnda tsakjákao.

19 Ngatsʼiaa koaan kuinyakoaa je xíngiaa nga tosi tonda simiyo je Jeobá. Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa je Pablo nga kitso: “Kʼoasʼin ngaʼi̱ ngaján tijetakon xíngio tʼaisalao nganʼio xíngio, josʼin timanʼiao” (1 Tesalonicenses 5:11). Tsa tosi tonda si̱nʼiojiaan xíngiaa nga nyaon nyaon, nʼio tsjoa sʼe̱ kon je Jeobá.

^ [1] (párrafo 1): Alikui tsa ñaki kʼoaʼmi kʼa chjota xi bʼaxki̱ ibi.

^ párr. 5 Eclesiastés 4:9, 10: “Tongisa nda nga jao mani chjota tikʼoajinni nga tojngo mani, nga̱ ngisaa nda njele nga nʼio síxá. Kʼiatsa jngo xi ska̱, jé xi ijngo skómitjen. Tonga ʼyáni xi skómitjen xi toje tíjna kʼiatsa ska̱”.

^ párr. 12 Hebreos 10:24, 25: “Kʼoa si̱kjaʼaitsjenjinnía xíngiaa nga jngójngoá, nga si̱nʼiojiaan xíngiaa, nga sʼe̱ná kjoatjaocha, kʼoa nga kʼoasʼiaan xá xi nda. Likui si̱kʼéjnaa nga koa̱nñaa, josʼin nga tjín kʼa xi kʼoasʼin mangale, tonga kʼoénelee xíngiaa, tongisa kʼoasʼiaon josʼin nga jchao nga je nichxinbe nroachrian”.

^ párr. 13 1 Tesalonicenses 5:12, 13: “Bʼetsʼoalaijin ndsʼe, nga jchaxkón je xi síxájinno nga jon, xi binyatítjonno nga tiyokao Nainá, xi tsoyano. Nʼio nda jchaxkón, katamatsjoachao, xi totʼatsʼe xále. Nyʼán tiyokao xíngio”.

^ párr. 15 Lucas 21:1-4: “Kʼia Jesús kiskotsenle, tsabe chjotanyiná nga tsakinyá tao̱nle ya kaxa̱le yo̱ngo̱. Kʼoati tsabe jngo ʼndíchjoón xi yo̱ma̱, xi jekʼen xʼinle. ʼndíki̱cha̱sine tsakinyá yabe. Jesús kitso: Xi kjoakixi xi xinno nga je chjoónbi xi yo̱ma̱, xi jekʼen xʼinle, ngisa tse tsakinyá kaoni tsa ngatsʼi. Ngatsʼi jebi tokatsjoákjoatjaole Niná xi njengile, tonga jebi nda tsa yo̱ma̱ tsakinyá ngayije xi tjínle tʼatsʼe xi kjen”.

^ párr. 15 2 Corintios 8:12: “Tsa jngo xi jyondi̱to̱nle, kʼoasʼin tjoé jo kji tjínle, likui jo kji xi tsínle”.

^ párr. 17 Apocalipsis 2:18, 19: “Chjílai je ánkje xi tsʼe naxinandále Cristo ya Tiatira: Je ʼndíle Niná xi tjín xko̱n xi kʼoakji ni̱je̱nlʼí kji, kʼoa ndso̱ko̱ kʼoakjoan jo xo̱ki̱cha̱sine xi nda kjoan, tso kjoa jebi: An ʼbenía xáno, kʼoa kjoatjaochano, kʼoa josʼin nga makjainno, kʼoa josʼin nixáo, kʼoa je kjoatsejtano. ʼbenía nga je xáno xi jetʼani ngisa tse kaoni xi títjon”.