1, 2. Omokonda yatyi tyakolela okupameka vakuetu?

CRISTINA, una omanima 18 wapopia okuti: “Ovo tate kavamphameka, mahi vamphopia omapita. Iya onondaka vamphopia mbunumanesa. Vamphopia okuti hisilivila, hilongoka, nahoka. Mokonda yotyo, ame ndyilila vala tupu hihande okupopia navo. Ndyilitehelela okuti ndyitupu esilivilo.” ^[1] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) Omuenyo upondola okupuiya unene tyina vakuetu vehetupameka!

² Tupu, soka oñgeni tupondola okukuatesako vakuetu tyina tuvepameka. Rubén wati: “Mokueenda kuomanima omanyingi ame ankho ndyilitehelela okuti hisilivila. Mahi onthiki imwe etyi ndyikahi nokuivisa nomukulu wewaneno aimbuka okuti hikahi nawa. Atehelela noumphua-lundo putyina ndyipopia oñgeni ndyilitehelela. Amphopila okuti ndyikahi nokulinga ovipuka oviwa. Tupu amphopila onondaka mba Jesus mbokuati, kese umwe puonthue wakolela vali tyipona oviila ovinyingi. Ovikando ovinyingi ndyihinangela otestu oyo, iya nkhele ihika komutima wange. Onondaka mbomukulu weuaneno mba mphilulula.”​—Mateus 10:31.

3. (a) Oityi apostolu Paulu apopia konthele yokupameka vakuetu? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

 ³ Ombimbiliya ipopia okuti tuesukisa apeho okupameka vakuetu. Apostolu Paulu wahonekela Ovakristau ova Hebreu okuti: “Lungukei vakuatate, opo puonwe pahakale nawike una omutima woundingavivi, uhena ekolelo, mokuyapuka ku Huku yomuenyo; mahi tualeiko okulipameka pokati ononthiki ambuho.” Paulu ahangununa omokonda yatyi, etyi ati: “Opo pokati kenyi pahamoneke omunthu nawike uyondyua nonkhali.” (Hebreus 3:12, 13) Soka oñgeni ulitehelela tyina omunthu umwe ekupameka. Otyo katyilekesa okuti nonthue tuesukisa okupameka vakuetu? Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Jeova, na Jesus na Paulu vapameka vakuavo? Iya omononkhalelo patyi tupondola okupameka vakuetu? Matulilongesa konthele yomapulo oo.

4. Ovalie vesukisa okupamekwa? Omokonda yatyi ovanthu ovanyingi hono kavapameka vakuavo?

⁴ Onthue atuho tuesukisa okupamekwa. Haunene ovohe vesukisa okupameka ovana vavo. Omulongesi umwe utiwa Timothy Evans wapopia okuti ovana vesukisa okulongeswa “ngetyi omiti viesukisa omaande.” Ayawisako okuti: “Tyina ovana vapamekwa, velitehelela okuti veholwe nokuapandwa.” Mokonda tuli “kononthiki mbonthyulilo,” ovanthu ovanyingi kavesukile navakuavo tupu vena elungavi. (2 Timóteo 3:1-5) Ovohe vamwe kavapameka ovana vavo, mokonda navo kavapamekelwe novo tate yavo. Tupu, novakulu vesukisa okupamekwa, mahi ovikando ovinyingi petupu omunthu uvepameka. Mongeleka, ovanyingi veliyava okuti kovilinga nalumwe vapandulwa.

5. Oñgeni tupondola okupameka vakuetu?

⁵ Onthue tupondola okupameka vakuetu tyina tupandula ovipuka aviho valinga. Tupu tupondola okupameka vakuetu putyina tuvepopila ovituwa oviwa vena, natyina tuveungumanesa putyina vekahi movitateka. (1 Tessalonicenses 5:14) Mokonda ovikando ovinyingi tukala novakuatate vetu no nomphange, tuna onomphitilo ononyingi mbokupopia ovipuka vipameka. (Tanga Eclesiastes 4:9, 10.) Lipula ove umwe okuti: ‘Ndyiyeka ovanthu vaimbuke okuti ndyivehole nokuvepanda? Okuti ndyilinga atyiho opo ndyivepameke?’ Soka kuetyi Ombimbiliya ipopia: “Ondaka yapopiwa momuvo watyo​—⁠ipameka unene!”​—Provérbios 15:23.

6. Omokonda yatyi Satanasi ahandela okusoyesa ovanthu va Huku? Ava ongeleka ilekesa oñgeni aovola okutyilinga.

⁶ Provérbios 24:10 yati: “Inkha monthiki yo nonkhumbi usoya, ononkhono mbove mambutepuluka.” Satanasi utyii inkha utusoyesa, upondola okutendesa oupanga wetu na Jeova. Satanasi wasoyesile Job  etyi emuetela ononkhumbi ononene. Mahi etyi Satanasi apanga ehetyivili okutyilinga. Job watuaileko noukuatyili ku Jeova. (Jó 2:3; 22:3; 27:⁠5) Nonthue tupondola okulwa na Satanasi nonthumbi yokuti kemetyivili okutufinda. Inkha tutualako okupameka ovanthu vomombunga yetu no vakuatate vetu no nomphange mewaneno, tupondola okulikuatesako navakuetu okukala nehambu nokukala noupanga wapama na Jeova.

7, 8. (a) Oñgeni Jeova apameka ovanthu? (b) Oñgeni ovohe vapondola okuhetekela ongeleka ya Jeova? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁷ Jeova upameka ovanthu. Omuhoneki wo no salmu wati: “Jeova ukahi popepi na vana vaihamenwa komutima. Uyovola vana vokumona ononkhumbi.” (Salmo 34:18) Etyi omuuli Jeremia atila owoma nokuasoya, Jeova alae okumukuatesako. (Jeremias 1:6-10) Jeova watumine oandyu ipameke omuuli Daniele wakulupa. Oandyu aihana Daniel okuti “wakolela unene.” (Daniel 10:8, 11, 18, 19) Okuti nove upondola okupameka ovakuatate vove no nomphange monkhalelo ngoyo, okukutikinyamo ovakokoli-ndyila novokuakulupa vehetyivili vali okulinga ovipuka ankho valinga?

⁸ Namphila Jeova na Jesus vakalele kumwe omanima omanyingi, mahi etyi Jesus eya pano pohi, Jeova ankho utyii okuti wesukisa okupameka Omona wae. Jesus ankho utehelela Tate yae keulu, etyi ehimbika ovilinga viae viokuivisa, no menima liahulilila liomuenyo wae pano pohi. Movikando vivali, Jeova apopi okuti: “Ou Omona wange onthyolwe, una ame napanda unene.” (Mateus 3:17; 17:⁠5) Jesus wapamekelue unene etyi eiva Tate yae wapopia okuti umuhole unene. Konyima, motyinthiki tyahulilila opo aipawe, Jesus asukalala unene. Jeova emupameka etyi atuma oandyu opo imuungumanese. (Lucas 22:43) Vohe, onwe mupondola okuhetekela ongeleka ya Jeova putyina apeho mupameka ovana venyi. Vepandulei tyina vamalingi otyipuka tyimwe otyiwa. Tyina valolwa kosikola, lingei atyiho muvila opo muvepameke tupu vekuateseiko okukoleleya.

9. Oityi tulilongesila konkhalelo Jesus atekulile ovalongwa vae?

⁹ Jesus nae wava ongeleka ongwa tupondola okuhetekela. Motyinthiki tyahulilila tyononkhia mbae, Jesus wakohele onomphai mbovalongwa vae iya evepopila okuti okuliola omutima otyipuka tyakolela unene. Mahi nongotyo avatañguna okutala olie wakolela vali pokati kavo, Petulu tupu ankho usoka okuti wakola omutima nalumwe mayekepo Jesus. (Lucas 22:24, 33, 34) Jesus, ahatale koviponyo viavo. Mahi, evepandula mokonda ovalongwa ankho ovakuatyili mwe. Tupu evepopila okuti mavalingi ovipuka ovinene vali viapona puevi alinga, tupu evepopila okuti Jeova uvehole unene. (Lucas 22:28; João 14:12; 16:27) Onthue  tupondola okulipula okuti: ‘Okuti ndyihetekela ongeleka ya Jesus nokupandula vakuetu mokonda yovituwa oviwa vena, anahatale koviponyo viavo?’

10, 11. Oñgeni Paulu apamekele ovakuatate, iya oityi ankho vatokola okulinga?

¹⁰ Ovikando ovinyingi apostolu Paulu ankho upopia ovipuka oviwa konthele yovakuatate vae. Mokueenda kuomanima omanyingi walingile oungendi na vamwe povakuatate vae, iya ankho uvei nawa, mahi kahonekele konthele yoviponyo viavo. Mahi, ankho uvepanda. Mongeleka, Paulu wapopia konthele ya Timoteo okuti, “omona wange mu Tatekulu, onthyolwe, nayumba onthumbi” tupu ankho una onthumbi yokuti Timoteo makuatesako vakuavo. (1 Coríntios 4:17; Filipenses 2:19, 20) Paulu wapopila Ovakristau mo Korintu okuti Titu “omundyila yange ndyiundapa nae pala momahando enyi.” (2 Coríntios 8:23) Tyotyili Timoteo na Titu vapamekelwe unene etyi vatanga onondaka Paulu apopia konthele yavo!

¹¹ Paulu na mundyila yae Barnabe ankho vapakele omuenyo wavo motyiponga opo vakapameke ovakuatate vavo. Mongeleka, ankho vetyii okuti ovanthu ovanyingi mepundaumbo lio Listra ankho vahandele okuveipaa. Nongotyo, avakondoka-ko opo vakapameke ovalongwa ovape nokuvekuatesako okukala nekolelo mu Jeova. (Atos 14:​19-22) Konyima, mo Efesu, Paulu apake omuenyo wae motyiponga, mahi akalako omuvo omunyingi opo apameke ovakuatate vae. Atos 20:1, 2 yati: “Paulu waihana ovalongwa, etyi evepameka evelekela, aende noko Masedonia. Aenda-enda motyilongo otyo apopila ovalongwa onondaka ononyingi mbupameka, konyima aende noko Grecia.”

12. Omokonda yatyi otyiwa okueenda komaliongiyo?

¹² Jeova utuhandela otyiwa. Otyo etuavelela ondundo yokuliongiya apeho na vakuetu. Momaliongiyo etu, tulilongesamo konthele yae nokulipameka pokati. (1 Coríntios 14:31; tanga Hebreus 10:24, 25.) Cristina, wapopiwa konthyimbi yonthele wati: “Etyi ndyihole vali momaliongiyo oluembia nepameko ovakuatate vandyavela. Pamwe ame ndyisoya tyina ndyenda Kondyuo Yomaliongiyo. Mahi komaliongiyo onomphange vankhukunya, avandyumbakana, nokumphopila okuti wehiwa. Tupu vamphopila okuti venthyole iya vahambukwa mokonda yononkhono ndyilinga mbokuumbila Jeova. Okupamekwa ngotyo tyimpha ondundo!” Tyakolela unene kese umwe puonthue apameke mukuavo!​—Romanos 1:11, 12.

13. Omokonda yatyi alo umwe vana vaumbila Jeova omanima omanyingi navo vesukisa okupamekwa?

¹³ Namphila tuumbila Jeova omanima omanyingi nongotyo tuesukisa okupamekwa. Soka ku Josue. Etyi ova Isilayeli vehungi okunyingila Motyilongo Valaelwe, Jeova aholovona Josue opo akale onkhalamutwe yavo. Nongotyo, Jeova apopila Moisesi opo emupameke, namphila Josue ankho aumbilale Jeova omanima omanyingi. Jeova apopi okuti: “Holovona Josue akale onkhalamutwe, mupameka, nokumuavela ondundo mokonda oe mapiti komutwe wovanthu ava, tupu oe mevepiñganesa  otyilongo mokatala.” (Deuteronômio 3:27, 28) Josue ankho wesukisile okupamekwa, mokonda konyima wahongolela ova Isilayeli movilwa ovinyingi, namphila afindwa otyikando tyike. (Josué 7:1-9) Hono, nonthue tuesukisa okupameka ovakulu vewaneno novatalelipo womawaneno, vaundapa unene opo vakuateseko ovanthu va Huku. (Tanga 1 Tessalonicenses 5:12, 13.) Omutalelipo umwe womawaneno wapopia okuti: “Pamwe ovakuatate vetuhonekela omikanda viokupandula, avetupopila oñgeni tyevehambukiswa okuvetalelapo. Onthue tuvipaka nawa iya atuvitange vali tyina tulitehelela okuti tuasoya. Omikanda ovio vitupameka unene.”

14. Onongeleka patyi mbulekesa okuti otyiwa okupandula vakuetu tyina tuveviyula?

¹⁴ Otyikando tyimwe, apostolu Paulu aavela onondonga mbumwe ova Korintu. Etyi valandula onondonga ombo Paulu evepandula. (2 Coríntios 7:8-11) Tyotyili, onondaka ombo ambuveavela ondundo yokutualako okulinga etyi tyaviuka. Hono, ovakulu weuaneno novakuatate vena ovana, vapondola okulandula ongeleka ya Paulu. Andreas, una ovana vevali wati: “Okupameka ovana tyivekuatesako okusoka nawa nokukala noupanga wapama na Jeova. Okupandula ovana tyikuatesako okutavela okuviyulwa. Namphila ovana vetu vei etyi tyaviuka netyi tyapenga, mahi opo valinge etyi tyaviuka vesukisa okupamekwa apeho.”

15. Oñgeni tupondola okupameka vakuetu?

¹⁵ Popila ovakuatate no nomphange okuti uhole unene ovituwa viavo oviwa. (2 Crônicas 16:9; Jó 1:8) Inkha tulinga ngotyo, tukahi nokuhetekela Jeova na Jesus. Jeova na Jesus vapanda ovipuka aviho tuvelingila, namphila tuhevifuisapo ngetyi tuhanda. (Tanga Lucas 21:1-4; 2 Coríntios 8:12.) Mongeleka, onthue tutyii okuti tyesukisa ononkhono ononyingi opo ovakuatate vakulupa vende apeho komaliongiyo nomovilinga viokuivisa. Okuti tuvepandula nokuvepameka mokonda yononkhono valinga?

16. Onalupi tupondola okupameka vakuetu?

¹⁶ Apeho tyina tyitavela pameka vakuenyi. Tyina omunthu umwe amalingi otyipuka tyimwe otyiwa, mupandula. Etyi Paulu na  Barnabe vekahi ko Antiokia yo Pisídia, ononkhalamutwe mbondyuo yokufendela avevepopila okuti: “Onwe, vakuatate, inkha muna onondaka mambupameka ovanthu mbupopiei.” Paulu atyimuavela omphitilo yokupameka ovanthu. (Atos 13:13-16, 42-44) Tyina tupameka vakuetu, tupu nonthue matupamekwa.​—Lucas 6:38.

17. Oipi onkhalelo yaviuka yokupandula vakuetu?

¹⁷ Popia tyeheliseta-seta. Etyi Jesus apandula Ovakristau voko Tiatila, wapopia tyeheliseta-seta iya apopi etyi valinga nawa. (Tanga Revelação 2:18, 19.) Oñgeni tupondola okumuhetekela? Hamwe upondola okupandula omphange utekula ovana vae aike, namphila tyihapepukile. Ine inkha una ovana, upondola okuvepandula ononkhono valinga opo vaumbile Jeova. Vepopila ovipuka oviwa valinga. Inkha kuliseta-seta tyina upameka vakuenyi, mavetyiimbuka okuti tukahi nokupopia nomutima auho.

18, 19. Oñgeni tupondola okulikuatesako opo tufuene vali ku Jeova?

¹⁸ Jeova wapopilile Moisesi avele ondundo nokupameka Josue. Tyotyili, hono Jeova kapopi nonthue tupu ketupopila tukapameke omunthu umwe. Mahi uhambukwa tyina atala ononkhono tulinga opo tupameke vakuetu. (Provérbios 19:17; Hebreus 12:12) Mongeleka, tyina omukuatate umwe amalingi elongomona mewaneno lietu, onthue tupondola okumupopila vimwe tuapanda melongomona liae. Hamwe etyi apopia tyetukuatesako movitateka vietu ine okunoñgonoka vali nawa otestu imwe. Omphange umwe wahonekela omukuatate walinga elongomona okuti: “Namphila nahatompholele nove ehimbwe, mahi ove wamona okuti nasoya, mahi wakuatesako iya tupu wamphameka. Ame nahanda unoñgonoke okuti onondaka wapopia nounkhengela melongomona, nombu wamphopila vali, otyiawa tyatunda ku Jeova.”

¹⁹ Onthue matutyivili okukuatesako vakuetu okufuena ku Jeova inkha tulandula onondonga mba Paulu mbati: “Tualeiko okuliungumanesa pokati nokulipameka pokati, ngetyi mukahiale nokulinga.” (1 Tessalonicenses 5:11) Inkha “tutualako okulipameka pokati ononthiki ambuho,” matuhambukiswa unene Jeova!