Atambaʼtaa mu matraxnuu

Ayuʼ náa naʼthí rí xú káʼnii nindxu̱u̱ ináa

Xúniʼñáʼ ruxnamíjná tsiakii

Xúniʼñáʼ ruxnamíjná tsiakii

“Á mu kuaʼdáá mbá ajngáa rí maxnún tsiakii xuajen, gutala” (HECHOS 13:15).

AJMÚÚ 121 GA̱JMA̱A̱ 45

1, 2. Ndíjkha rí gíʼdoo numuu muxnún tsiakii eʼwíínʼ rá.

 MBÁA ndxáʼgú bi̱ gíʼdoo 18 tsiguʼ bi̱ nagumbiʼyuu Cristina naʼthí: “Anu̱ʼ tséxnunʼ tsiakii, rí phú nuni, nuta numuʼ má xúʼko̱. Nagawúnʼ wéñuʼ rí nuthu̱nʼ. Nuthi rí xóó tsendxa̱ʼo̱o̱ májánʼ edxu̱ʼ, rí nditháan xájmañuʼ ga̱jma̱a̱ rí mbu̱u̱n wéñuʼ. Tséniʼñúʼ rambiyaʼ ga̱jma̱a̱ tsíyóóʼ gatamíjna gajmíi̱nʼ. Naku̱mu̱ʼ rí nda̱a̱ numuʼ” [1] (atayáá nota rí na̱ʼkha̱ náa námbá artículo). Xkri̱da rígi̱ nasngájma rí gakhi̱i̱ maraxtaa á mu nda̱wa̱a̱ tsáa exnáʼ tsiakii.

2 Ma̱ndoo mumbáñún wéñuʼ eʼwíínʼ á mu nuxnún tsiakii. Mbáa ndxájulú bi̱ nagumbiʼyuu Rubén naʼthí: “Nitaráʼa ga̱jmu̱ʼ mbáa ndxájulú bi̱ kayá edxu̱u̱, ndiʼyoo rí na̱nguá xtáá májánʼ. Ni̱thu̱u̱n xú káʼnii ku̱mu̱ʼ, ikhaa niʼdxuun májánʼ wéñuʼ. Niʼthúunʼ xúgíʼ rí májánʼ rí nani. Ma̱ngaa niʼni marmáʼáan a̱jkiu̱nʼ rí Jesús niʼthí rí itháan kuaʼdáá numulúʼ ki xóo mbaʼin ñu̱ʼu̱. Nandxa̱ʼwa̱mínáʼ má xúʼko̱ ga̱jma̱a̱ numuu texto rúʼko̱, ga̱jma̱a̱ xóó na̱jkha̱nú náa a̱jkiu̱nʼ. Ajngáa rí niʼthúunʼ nimbáyuʼ wéñuʼ” (Mat. 10:31).

3. a) Ndiéjunʼ niʼthí apóstol Pablo ga̱jma̱a̱ numuu rí muxnún tsiakii eʼwíínʼ rá. b) Xú káʼnii graxe̱ guriʼña̱a̱ náa artículo rígi̱ rá.

3 Náa Biblia naʼthí rí gíʼmaa muxnún má xúʼko̱ tsiakii eʼwíínʼ (atayáá kúgumaʼá “Ndiéjunʼ eyoo gáʼthúu̱n”). Apóstol Pablo niʼnirámáʼ inún cristianos hebreos: “Tsumáá, a̱ngui̱nʼ, numuu rí migamíi rí mbaja̱a̱ náa ikháanʼ mbá dí ra̱májánʼ náa a̱jkia̱la ga̱jma̱a̱ rí xáguaʼdáá fe numuu rí nutsingumíjná náa Dios bi̱ ndaʼya; guxnamíjná má xúʼko̱ tsiakii mámbá mbiʼi”. Pablo niʼthí rí gíʼma muxnamíjná tsiakii mu xáguma “nduwáanʼ náa aʼkhá” ga̱jma̱a̱ mu xáʼni gujkhuʼ a̱jkiu̱lú (Heb. 3:12, 13). Á mu nundxa̱ʼwa̱míjna̱ xú káʼnii ekumulú índo̱ mbáa naxnúlú tsiakii, mbuʼyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu muxnún tsiakii eʼwíínʼ. Náa artículo muriʼña̱a̱ graxe̱ rígi̱: Náa numuu rí mumbáñún eʼwíínʼ xa̱bu̱ rá. Xú káʼnii gándoo guʼyaridáá xkri̱da ndrígóo Jeobá, Jesús ga̱jma̱a̱ Pablo índo̱ gúxnún tsiakii eʼwíínʼ rá. Ga̱jma̱a̱ xú káʼnii gándoo guʼyaridúún eʼwíínʼ rá.

XÚGIÁANʼ NDAYÚLÚ MUXNULÚ TSIAKII

4. a) Tsíin eyóoʼ mixnún tsiakii rá. b) Náa numuu rí mbaʼin xa̱bu̱ tséxnún tsiakii eʼwíínʼ rá.

4 Xúgiáanʼ ndayúlú rí muxnulu tsiakii. Mú itháan e̱ji̱n ndayóoʼ rí anu̱ún muxnún tsiakii. Mbáa profesor naʼthí rí e̱ji̱n “nda̱ñúnʼ tsiakii xó má planta ndayóoʼ iyaʼ”. Ga̱jma̱a̱ naʼthí xóó: “E̱ji̱n bi̱ nuxnún tsiakii nakumu̱ún rí guáʼdáá numún ga̱jma̱a̱ rí nandún kuñún”. Numuu rí kuwaanʼ “iwáá mbiʼi”, mbaʼin xa̱bu̱ i̱ndó nundxa̱ʼwa̱míjna̱ ga̱jma̱a̱ numún ikhiin ga̱jma̱a̱ tsíñún “kuñún a̱ngiu̱ún” (2 Tim. 3:1-5). Ikha jngó, mbaʼin xa̱bu̱ tséxnún tsiakii eʼwíínʼ. Tikhun tséxnún tsiakii e̱jñún numuu rí anu̱ún túxnún tsiakii ikhiin. Maski ajndu xa̱bu̱ guanuu nda̱ñúnʼ tsiakii, mbaʼin rí ikhiin túxnún tsiakii. Ikha jngó, mbaʼin nuxieʼkhá numuu rí nimbáa tséxnún tsiakii náa nuñajunʼ.

5. Xú káʼnii gándoo gúxnún tsiakii eʼwíínʼ rá.

5 Mbaʼa rí ma̱ndoo muʼni mu muxnún tsiakii eʼwíínʼ. Mbá xkri̱da, ma̱ndoo muʼthúún ga̱jma̱a̱ numuu mbá rí májánʼ nini o muʼthúún rí májáánʼ xa̱bu̱ ni̱ndxu̱ún. Ma̱ngaa ma̱ndoo muʼni maʼni̱i̱ a̱jkiu̱ún índo̱ kuwa gíná (1 Tes. 5:14). Numuu rí kuwaanʼ má xúʼko̱ gajmiúlú a̱ngiu̱lú, ma̱ndoo muxnún tsiakii ga̱jma̱a̱ ajngúlú (atraxnuu Eclesiastés 4:9, 10). * Ikha jngó guraximíjna̱: “Lá na̱thu̱u̱n eʼwíínʼ náa numuu rí nandoʼ ka̱ñu̱u̱n xá. Lá na̱thu̱u̱n índo̱ nandoo xáʼ.” Garmáʼáan a̱jkiu̱lú rí naʼthí náa Biblia: “Mbá ajngáa índo̱ ndayóoʼ, ¡ra̱ʼkhá tháán májánʼ nindxu̱u̱!” (Prov. 15:23).

6. Ndíjkha rí nandoo maʼni kaguabiinʼ Satanás xa̱bi̱i̱ Dios rá. Atagíʼ mbá xkri̱da rí xóo niʼni nákha wajyúúʼ.

6 Satanás nandoo rí maʼni kawabáanʼ bi̱ nuni ñajunʼ Dios numuu rí ndaʼyoo dí xúʼko̱ ní xándoo mambáxulúʼ májánʼ gajmiúlú Jeobá. Proverbios 24:10 naʼthí rí á mu nuʼni guabamijná índo̱ kuaʼdáá xkujndu, ‹ní xaguaʼdáá wéñuʼ tsiakii›. Satanás nigíʼ maʼni kaguabaʼ Job índo̱ niʼni rí mamínuʼ wéñuʼ. Mú awan dí ra̱májánʼ dí niriyaʼ na̱nguá nijmaa numuu rí Job niwi̱ji̱ jmbu náa Jeobá (Job 2:3; 22:3; 27:5). Mangáanʼ ma̱ndoo muʼni gajmiúlú Satanás ga̱jma̱a̱ xúʼko̱ xúniʼñáanʼ rí maʼni guabáanʼ. Á mu nuxnún má xúʼko̱ tsiakii bi̱ kuwa náa guʼwúlú ga̱jma̱a̱ a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa congregación, xúgiáanʼ makuwaanʼ itháan gagi ga̱jma̱a̱ mambáxulu má xúʼko̱ gajmiúlú Jeobá.

XKRI̱DA RÍ MA̱NDOO MBUʼYARIDÁÁ

7, 8. a) Xú káʼnii embáñun Jeobá eʼwíínʼ xa̱bu̱ rá. b) Xú káʼnii gándoo xa̱bu̱ bi̱ guáʼdiin e̱ji̱n mbuyaridáá Jeobá rá. (Atayáá timbá xtiʼkhu.)

7 Jeobá naniguʼ maxnúlú tsiakii. Mbáa bi̱ niʼnirámáʼ Biblia niʼthí: “Jeobá xtáa mijngii náa xa̱bu̱ bi̱ nagawúunʼ a̱jkiu̱ún; ga̱jma̱a̱ naʼni káwíin bi̱ nikáguabiinʼ” (Sal. 34:18). Índo̱ gaʼyee Jeremías nimíñuu ga̱jma̱a̱ nikáguabaʼ, Jeobá nikudaminaʼ rí mambáyúu (Jer. 1:6-10). Jeobá ma̱ngaa nixnúu tsiakii gaʼyee Daniel índo̱ nikuʼmaa mbáa ángel. Ga̱jma̱a̱ ángel niʼthúu̱n Daniel rí nindxu̱u̱ ‹mbáa xa̱bu̱ bi̱ nandún kuyáá wéñuʼ› (Dan. 10:8, 11, 18, 19). Xú káʼnii gándoo guʼyaridáá Jeobá ga̱jma̱a̱ muxnún tsiakii a̱ngiu̱lú, precursor ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ guanii bi̱ nánguá eni ñajunʼ xóo nákha ginii rá.

Xa̱bu̱, gumbañúún e̱jña̱la mu maʼngu̱u̱n muraʼníí tsáʼkhá náa escuela

8 Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús nikuwa mbóó mba̱yu̱ʼ tsiguʼ. Maski ajndu xúʼko̱, Jeobá ndiʼyoo rí A̱ʼdióo mbaʼyóoʼ tsiakii índo̱ gáxtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Ikha jngó, Jeobá niʼthúu̱n a̱jma̱ nuthu asndu náa mekhuíí ga̱jma̱a̱ niʼthí: “Aʼdeʼ tsigueʼ tsi naʼne akuinʼ-jayo, jame pu-nadxu akuinʼ-jayo” (Mat. 3:17; 17:5). Jeobá niʼthí ajngáa rígi̱ índo̱ Jesús nigíʼdu̱u̱ niʼtáraʼa ga̱jma̱a̱ náa iwáá tsiguʼ rí nixtáa náa tsu̱du̱u̱ Ku̱ba̱ʼ. Jesús niʼni a̱jkiu̱u̱n índo̱ niʼdxaun aʼwóo Anu̱u̱, niʼthí rí nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ rí nadxuu eʼni. Jeobá ma̱ngaa nixnúu tsiakii Jesús mbruʼun rí inu makhañúu. Numuu rí Jesús nixmiéjunʼ wéñuʼ, Jeobá nikuʼmaa mbáa ángel mu maxnúu tsiakii (Luc. 22:43). Xa̱bu̱ ma̱ndoo mbuyaridáá Jeobá índo̱ nuxnún má xúʼko̱ tsiakii e̱jñún ga̱jma̱a̱ mutún rí májánʼ eni. Ga̱jma̱a̱ índo̱ e̱ji̱n nuraʼníí xkujndu náa escuela, anu̱ún nuni xúgíʼ rí eʼngo̱o̱ mu muxnún tsiakii ga̱jma̱a̱ mumbañún mu maʼngu̱u̱n muraʼníí.

9. Ndiéjunʼ ejmañulú rí xóo niʼni Jesús gajmíi̱n apóstoles ndrígóo xá.

9 Jesús ma̱ngaa niniñuʼ mbá májánʼ xkri̱da rí ma̱ndoo mbuʼyaridáá. Nákha mbruʼun rí inu makhañúu niʼjñáa rajkúún apóstoles ndrígóo ga̱jma̱a̱ niʼthún rí gíʼdoo wéñuʼ numuu mani̱ndxu̱ún xa̱bu̱ gua̱bi̱nʼ. Mú ikhiin ninimbaʼumíjna̱, ikha jngó nigiʼdu̱u̱n mu mbuyáá tsáa gíʼdoo itháan numuu. Ma̱ngaa, Pedro asndu ni̱jkha̱nú niʼthí rí nditháan xániñuʼ Jesús (Luc. 22:24, 33, 34). Maski ajndu xúʼko̱, Jesús tágíʼ edxu̱u̱ náa rí nakiéʼkhun apóstoles. Rí niʼni, niʼthún rí májánʼ nini numuu rí niguájun jmbu náa ikhaa. Ma̱ngaa niʼthún rí ikhiin muni itháan mba̱a̱ ñajunʼ ki xóo ikhaa ga̱jma̱a̱ niʼthún rí Jeobá nandoo kaʼñún (Luc. 22:28; Juan 14:12; 16:27). Guraximíjna̱: “Lá ndayarídoo Jesús ga̱jma̱a̱ na̱thu̱u̱n eʼwíínʼ rí májánʼ xa̱bu̱ ni̱ndxu̱ún o nda̱yo̱o̱ rí nakiéʼkhun xáʼ.

10, 11. Ndiéjunʼ niʼni Pablo mu maxnún tsiakii a̱ngiu̱lú rá.

10 Apóstol Pablo niguʼwuun maʼthí rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numún a̱ngui̱i̱n. Nijnguʼwúun gajmíi̱n tikhun mba̱yu̱ʼ tsiguʼ ga̱jma̱a̱ nindoo nininiúnʼ májánʼ. Maski ajndu xúʼko̱, taʼnirámáʼ rí ikhiin nikiéʼkhun. Rí phú niʼni, niʼthí rí májánʼ ga̱jma̱a̱ numún a̱ngui̱i̱n. Mbá xkri̱da, niʼthí rí Timoteo nindxu̱u̱ “a̱ʼdióo bi̱ nandoo kaʼyoo ga̱jma̱a̱ jmbii náa Señor” ga̱jma̱a̱ ndiʼyóoʼ mañewu̱u̱n a̱ngiu̱lú (1 Cor. 4:17; Filip. 2:19, 20). Pablo niʼthún cristianos bi̱ nikuwa náa Corinto rí Tito ninindxu̱u̱ mbáa bi̱ niñajunʼ wéñuʼ gajmiún ikhiin (2 Cor. 8:23). Mbáa Timoteo ga̱jma̱a̱ Tito nikhánún tsiakii índo̱ ndiyáá rí endxa̱ʼwáminaʼ Pablo ga̱jma̱a̱ numún.

11 Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé támiñuun makhañún mu muxnún tsiakii a̱ngiu̱lú. Mbá xkri̱da, ndiyáá rí mbaʼin xa̱bu̱ náa xuajen Listra nindúún muradíin. Maski ajndu xúʼko̱, nitangi̱ín ikhí mu muxnún tsiakii discípulos nuxiinʼ ga̱jma̱a̱ mumbañún maguajún jmbu má xúʼko̱ náa Jeobá (Hech. 14:19-22). Nda̱wa̱á, Pablo nixtáa ga̱jma̱a̱ gamíi náa Éfeso numuu rí mbaʼin xa̱bu̱ nikiʼníin, mú niguanúu ikhí mbiʼi rí ndiyóoʼ mu muxnún tsiakii a̱ngiu̱lú. Hechos 20:1, 2 naʼthí: “Pablo nindxaʼwún discípulos, ga̱jma̱a̱ índo̱ nixnúún tsiakii ga̱jma̱a̱ niʼtángawún, nigájnuu ni̱jkha̱ náa Macedonia. Nda̱wa̱á rí ninújngoo ikhí, ga̱jma̱a̱ rí nixnúún mba̱a̱ tsiakii bi̱ kuwa ikhí, ni̱jkha̱ náa Grecia”.

GUXNAMÍJNÁ TSIAKII

12. Náa numuu rí májánʼ mu̱ʼgua̱ náa nagimbáanʼ rá.

12 Jeobá nandoo rí májánʼ náa ikháanʼ. Ikha jngó naʼthúlúʼ rí magimbáanʼ má xúʼko̱. Ikhí najmañulúʼ numuu Dios ga̱jma̱a̱ nuxnamíjná tsiakii (1 Cor. 14:31; atraxnuu Hebreos 10:24, 25). * Guʼyáá rí naʼthí Cristina, dxáʼgú bi̱ niʼthá ga̱jma̱a̱ numuu náa kutriga̱ timbá: “Rí itháan naniguʼ índo̱ na̱jkhá náa nagimbáanʼ nindxu̱u̱ rí nandún kuyoʼ ga̱jma̱a̱ tsiakii rí nuxnuʼ. Nguáná na̱jkhánú gíná náa Guʼwá nagimbáanʼ. Ikhú a̱ngiu̱lú naguwaʼ gúyooʼ, nduyaruʼwún ga̱jma̱a̱ nuthu̱nʼ rí mitsiʼñún. Ma̱ngaa nuthu̱nʼ rí nandún kuyoʼ ga̱jma̱a̱ rí nadxúún rí xtáá rani̱ ñajunʼ Dios. Rí nuthu̱nʼ naʼni maxtáá itháan tsímáá”. ¡Gíʼdoo wéñuʼ numuu rí muxnamíjná tsiakii! (Rom. 1:11, 12).

13. Náa numuu rí ndañún tsiakii asndu a̱ngiu̱lú bi̱ niʼni má kuwa runi ñajunʼ Jeobá rá.

13 A̱ngiu̱lú bi̱ niʼni má mba̱yu̱ʼ tsiguʼ rí nuni ñajunʼ Jeobá mangiin ndayóoʼ mixnún tsiakii. Gundxa̱ʼwámi̱jna̱ náa xkri̱da ndrígóo Josué. Jeobá ndiyáaʼ mu maxnún ikha bi̱ israelitas índo̱ inu matu̱ʼu̱u̱n náa Ku̱ba̱ʼ rí Jeobá niʼthún maxnún. Maski ajndu Josué xtáa raʼni ñajunʼ Jeobá mba̱yu̱ʼ tsiguʼ, Jeobá niʼthúu̱n Moisés: “Ataxúʼmaa Josué ga̱jma̱a̱ araxnáá tsiakii, numuu rí ikhaa manújngoo kagui̱i̱n xa̱bu̱ bugi̱ ga̱jma̱a̱ ikhaa maʼni rí makhánun ku̱ba̱ʼ rí ikháánʼ ma̱ta̱ya̱a̱” (Deut. 3:27, 28). Ndiyóoʼ mixnáá tsiakii Josué numuu rí nda̱wa̱á xuajen Israel mbaʼyóoʼ maxmínaʼ mbaʼa nuthu ga̱jma̱a̱ rí maʼga̱nú mandáti̱go̱o̱ mbá (Jos. 7:1-9). Rí mbiʼi xúgi̱, bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ superintendentes de circuito mangiin nda̱ñúnʼ makhánun tsiakii. Náa numuu rá. Numuu rí nunimi̱jna̱ wéñuʼ muñewa̱a̱n xuajñu Dios (atraxnuu 1 Tesalonicenses 5:12, 13). * Mbáa superintendente de circuito niʼthí: “Nguáná, a̱ngiu̱lú nuxnuxu mbá carta náa nuxna̱ʼxu núma̱aʼ numuu rí ninigu̱nʼ wéñuʼ rí ni̱jkuáxu gúñu̱u̱n. Niraxi̱i̱xu cartas rígi̱ ga̱jma̱a̱ nuraxnuxu índo̱ nakúwáanʼxu gíná. Naxnúxu wéñuʼ tsiakii”.

Índo̱ nuxnún tsiakii e̱jñu̱lú numbañún mu mambáxu̱u̱n itháan májánʼ gajmiún Jeobá. (Atayáá kutriga̱ 14.)

14. Xú káʼnii xkri̱da esngájma rí májánʼ muxnún tsiakii xa̱bu̱ índo̱ nuxnún mbá xtágabu rá.

14 Mbá miʼtsú, apóstol Pablo ndiyóoʼ maxnún xtágabu a̱ngiu̱lú bi̱ kuwa náa xuajen Corinto. Índo̱ ikhiin ninimbu̱ún xtágabu ndrígóo, Pablo niʼthún rí májánʼ kuwa runi (2 Cor. 7:8-11). Mbáa, ajngáa ndrígóo Pablo nixnúún tsiakii rí muni má xúʼko̱ rí májánʼ. Bi̱ kuya̱ edxu̱u̱ ga̱jma̱a̱ xa̱bu̱ bi̱ guáʼdiin e̱jñún rí mbiʼi xúgi̱ ma̱ndoo mbuyaridáá Pablo. Mbáa xa̱bu̱ bi̱ gíʼdiin e̱ji̱n bi̱ mbiʼyuu Andreas naʼthí rí májánʼ maraxnu̱u̱n tsiakii. Naʼthí: “Rí maraxnu̱u̱n tsiakii e̱ji̱n nambáñun mambáxu̱u̱n itháan gajmiún Dios ga̱jma̱a̱ nakuwa itháan gagi, ma̱ngaa naʼni rí munimbu̱ún xtágabu. Maski ajndu nduyáá ndiéjunʼ nindxu̱u̱ rí májánʼ, maguʼwún muni á mu nuxnún má xúʼko̱ tsiakii”.

NDIÉJUNʼ GÁNDOO MUʼNI MU MUXNÚN TSIAKII EʼWÍÍNʼ RÁ.

15. Aratá mbá numuu rí xú káʼnii gúxnún tsiakii a̱ngiu̱lú.

15 Muʼthúún a̱ngiu̱lú rí gíʼdoo numuu tsiakii rí nuni ga̱jma̱a̱ rí májáánʼ xa̱bu̱ ni̱ndxu̱ún (2 Cró. 16:9; Job 1:8). Á mu nuʼni xúʼko̱, mbuʼyaridáá Jeobá ga̱jma̱a̱ Jesús. Ikhiin nduyáá rí gíʼdoo wéñuʼ numuu xúgíʼ rí nuʼni ga̱jma̱a̱ numún ikhiin, maski ajndu xáʼngulú muʼni xó má eyulú (atraxnuu Lucas 21:1-4 ga̱jma̱a̱ 2 Corintios 8:12). * Mbá xkri̱da, a̱ngiu̱lú guanuu nuni xó má eʼngo̱o̱ mu magún náa nagimbáanʼ ga̱jma̱a̱ tsíniñaʼ rutaraʼa. Lá nuxnún tsiakii ga̱jma̱a̱ xúgíʼ rí nuni xáʼ.

16. Nguáná gándoo muxnún tsiakii eʼwíínʼ rá.

16 Guxnún má xúʼko̱ tsiakii eʼwíínʼ. Á mu nduʼyáá rí mbáa naʼni mbá rí májánʼ, guʼtháán rí májánʼ niʼni. Índo̱ Pablo ga̱jma̱a̱ Bernabé nikuwa náa Antioquía rí kaʼyoo Pisidia, xa̱bu̱ bi̱ nuxna ikha náa sinagoga niʼthún: “A̱ngui̱nʼ, xa̱bekha, á mu kuaʼdáá mbá ajngáa rí maxnún tsiakii xuajen, gutala”. Ikha jngó Pablo nindoo nixnúún tsiakii bi̱ kuwa ikhí (Hech. 13:13-16, 42-44). Á mu nuxnún tsiakii eʼwíínʼ, mbáa ikhiin mangiin maʼndún muxnulu tsiakii (Luc. 6:38).

17. Xú káʼnii itháan májánʼ muxnún tsiakii eʼwíínʼ rá.

17 Guʼthá mbájmbu. Índo̱ Jesús niʼthún rí májánʼ nini cristianos bi̱ kuwa náa xuajen Tiatira, niʼthí mbájmbu ga̱jma̱a̱ niʼthún rí kuwa runi májánʼ (atraxnuu Revelación 2:18, 19). * Xú káʼnii gándoo guʼyaridáá xkridoo Jesús rá. Mbáa ma̱ndoo muʼtháán rí májánʼ eʼni mbá a̱ʼgu̱ bi̱ nagíminaʼ maʼnimbánuu mbáwíi e̱ji̱i̱n. O á mu kuaʼdiin e̱ji̱n, ma̱ndoo muʼthúún xúgíʼ rí májánʼ eni ga̱jma̱a̱ numuu Jeobá. Ga̱jma̱a̱ xámbumulú muʼthúún rí májánʼ eni. Á mu nuʼthá mbájmbu índo̱ nuxnún tsiakii, ikhiin mbuyáá rí gajkhun rí eʼthúnʼlú.

18, 19. Xú káʼnii gándoo gumbaʼñún eʼwíínʼ mu mambáxu̱u̱n má xúʼko̱ gajmiún Jeobá rá.

18 Jeobá niʼthúu̱n Moisés rí maxnúu tsiakii Josué. Rí xúgi̱ Jeobá xáʼthúlú muxnáá tsiakii mbáa. Mú xtáa gagi índo̱ ndaʼyoo rí nuʼnimi̱jna̱ muʼni rígi̱ (Prov. 19:17; Heb. 12:12). Mbá xkri̱da, índo̱ mbáa ndxájulú naxná mbá discurso público náa congregación, ma̱ndoo muʼthán náa numuu rí ninigulú discurso rí nixná. Mbáa rí niʼthí nimbáyulúʼ mbuʼyáá xú káʼnii guraʼníí mbá xkujndu. O mbáa nimbáyulúʼ makru̱ʼu̱lú májánʼ mbá versículo ndrígóo Biblia. Guʼyáá rí niʼni mbáa ndxájulú a̱ʼgu̱. Nda̱wa̱á rí niʼdxuun discurso ndrígóo mbáa ndxájulú, nixnáa núma̱aʼ ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱á niʼnirámáʼ mbá i̱yi̱i̱ʼ. Ikhí niʼthúu̱n rí naxnáa núma̱aʼ numuu rí ndiʼyoo gaʼkhu rí gíwanʼ náa a̱jkiu̱u̱n ga̱jma̱a̱ rí nixnúu tsiakii maski ajndu táʼthi mba̱yu̱ʼ. Ma̱ngaa nixnáa núma̱aʼ rí nixná discurso ga̱jma̱a̱ wéñuʼ ngajua ma̱ngaa rí niʼthúu̱n májánʼ wéñuʼ. Ikhaa niʼthí rí ajngóo ninindxu̱u̱ xóo mbá regalo rí nixnúu Jeobá.

19 Xúgiáanʼ ma̱ndoo mumbáñún eʼwíínʼ mu mambaxúún májánʼ gajmiún Jeobá. Xú káʼnii rá. Rí muʼnimbulúʼ xtágabu ndrígóo Pablo: “Guni̱i̱ a̱jkia̱la mámbáanʼ dí ikháanʼ ga̱jma̱a̱ guxnamíjná tsiakii mámbáanʼ dí ikháanʼ, xúʼko̱ xó má kuwáanʼ runi” (1 Tes. 5:11). Á mu nuxnamíjná tsiakii mámbá mbiʼi, muʼni rí Jeobá maxtáa gagi wéñuʼ.

^ [1] (kutriga̱ 1): Nixtiʼkhu̱u̱ mbiʼñún.

^ Eclesiastés 4:9, 10: “Itháan májánʼ dí a̱jmi̱i̱n ki xóo mbáwíi, numuu rí mba̱a̱ gakhánun bi̱ nuñajunʼ gakhii. Á mu mbáa dí ikhaa naxpátriga̱a̱, imba̱a̱ ma̱ndoo makuxi̱i̱ ndxájuu. Mú ndiéjunʼ gágíʼnuu bi̱ xtáa mbawíi índo̱ gáxpátriga ga̱jma̱a̱ nda̱wa̱a̱ imba̱a̱ bi̱ makuxi̱i̱ xá.”

^ Hebreos 10:24, 25: “Gíʼmaa muniʼnúnʼ májánʼ wéñuʼ eʼwíínʼ mu maxkaxáanʼlu maʼndulú kuʼñún ma̱ngaa muʼni rí májánʼ, xuniʼñáanʼ rajkua náa nawáanʼlu, xó má eguʼwun eni tikhun, rí phú gíʼmaa muʼni, guxná tsiakimijnalu, numuu rí ikháanʼlu nduʼyáá dí na̱ʼkha̱ rajngiyuu mbiʼi”.

^ 1 Tesalonicenses 5:12, 13: “Rí xúgi̱ a̱ngui̱nʼ, nunda̱ʼa̱la rí mbuyamajkún bi̱ nuñajunʼ gakhii náa ikháanʼla ga̱jma̱a̱ nuxnala ikha ga̱jma̱a̱ nuthi rí gíʼmáanʼ muni; ga̱jma̱a̱ phú gangajuala ku̱ñu̱u̱n ga̱jma̱a̱ numuu ñajunʼ rí eni. Ga̱jma̱a̱ gakuwaanʼ tsímáá gajmiála eʼwíínʼ”.

^ 2 Corintios 8:12: “Á mu nunila ga̱jma̱a̱ káxi̱ a̱jkia̱la, magruigú xó má rí kuaʼdáá, raʼkháa dí raguáʼdáá”.

^ Revelación 2:18, 19: “Ga̱jma̱a̱ ángel ndrígóo congregación bi̱ xtáa náa Tiatira naʼnirámáʼ: Ikhaa rígi̱ rí naʼthí A̱ʼdióo Dios, bi̱ gíʼdoo iduu xóo riʼyu̱u̱ aguʼ, ga̱jma̱a̱ rajkúu nindxu̱u̱ xóo cobre rí itháan mikaʼwu: ‹Naniʼnúʼ rí natani, ngajua ndrígáʼ ga̱jma̱a̱ fe ga̱jma̱a̱ ñajunʼ rí natani ga̱jma̱a̱ rí naʼngaʼ, ga̱jma̱a̱ rí nitani̱ xíkhoo nindxu̱u̱ itháan ki xóo nákha ginii”.