Ir al contenido

Ir al índice

Jtín sʼin tinixá nga timangíntjenngiaa jotso je Énle Niná

Jtín sʼin tinixá nga timangíntjenngiaa jotso je Énle Niná

“Je Jeobá kao kjoachjine kisinda je sonʼnde. Nʼio tsakʼé je ngʼajmi kao kjoamajintokon” (PROVERBIOS 3:19).

KJOAJNDA 6, 24

1, 2. 1) Jméni xi tso kʼa je chjota nga jngo jtín tíjnale je Niná. 2) Jméni xi jchaa i̱ kjoaʼmiya jebi.

TJÍNKʼA chjota xi kʼoatso nga tsín machjén nga jngo jtín koandiaaná kʼianga jchaxkoán Niná. Kʼoatso nga tokui xi machjén nga miyoná koa̱n. A kʼoatjín jotso. Kataʼyala.

2 I̱ kjoaʼmiya jebi kui jchaa nga je Jeobá ñaki tjío chʼin chʼinle ngayeje xi kisinda kʼoa kʼoatisʼin tjínndajinle nga síxá chʼin chʼin je naxinandále. Kʼoati jchaa jméni xi tjínnele sʼiaan kʼianga jme kjoafaʼaitsjen tsjoáná je naxinandále Jeobá (1 Corintios 14:33, 40). Kʼianga siglo 1, je chjotale Cristo kui kitjenngi josʼin tsakándiaale je Énle Niná. Nga kʼoakisʼin nʼio nkjín ʼnde kitsoyason. Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, kʼoati nʼia tsanda ñá xi testigole Jeobá maa, kui mangíntjenngiaa josʼin bándiaaná je Biblia kʼoa nitjosonñá jmeni xi tso je naxinandále Niná. Kuinga ma ʼmiyasonñá je Énle Niná jngo tjíjtsa Sonʼnde. Kʼoati tsje sʼin tiyoaa, jtín sʼin tiyoaa kʼoa nyʼán sʼin tiyoaa ya jinjtín.

JE NINÁ ALI TJÍOJEN TJÍOKJÁJIN XÁLE

3. Ánni nga tsín jao tjínnili nga tjío chʼin chʼin je xále Niná.

3 Kʼianga nikjaʼaitsjeen jmeni xi kisinda Niná, ʼyañá nga ñaki tjío chʼin chʼin ngayeje. Ya Proverbios 3:19 kʼoatso nga kao kjoachjine kisindani je Sonʼnde kao ngʼajmi. Tonga nʼio tochoa ʼyaa tʼatsʼe jmeni xi kisinda Niná. Kuinga kʼoatsosíni je Biblia nga tosʼa i̱natjín jmeni xi ʼyaa (Job 26:14). Ningalani tochoa ʼyaa xi tʼatsʼe ngʼajmi kao Sonʼnde, ʼyañá nga nʼio ndasʼin tsakʼéndajin jotsakʼé (Salmo 8:3, 4). Si̱kjaʼaitsjenla je niño, miyón mani kʼoa ñaki tjíosíkjan chʼin chʼin. Kʼoa si̱kjaʼaitsjenla je planeta xi tjíondaile Tsʼuí, ñaki tjíosíkʼótji chʼin chʼin. Kuinga kʼoasʼin tjío chʼin chʼinni nga̱ jé Jeobá xi kʼoasʼin tsakʼénda. Nga nikjaʼaitsjeen nga kao kjoachjine kisindani Jeobá je Sonʼnde kao ngʼajmi, chʼasjengʼañá, ʼyaxkónñá kʼoa kixi mangíntʼalee (Salmo 136:1, 5-9).

4. Ánni nga tsín masínile tsoya je chjota científico jmeni xi nʼio kjonangile yaole je chjota.

4 Je chjota científico nʼio tse xi tjíobe tʼatsʼe ngʼajmi kao Sonʼnde. Kʼoa basenkaoná jmeni xi kotʼayason. Tonga tsín kjimale nga tjíotsoya jmeni xi nʼio kjonangile yaole je chjota. Tobʼelañá, alikui be jókoanni tsʼatsen je ngʼajmi kʼoa ánni nga tjínni kjoabijnachon. Kʼoa me ngatsʼi je chjota nga tsín be ánni nga biyañá (Eclesiastés 3:11). Ánni nga nʼio nkjín chjota xi tsín besíni xi tʼatsʼe jebi. Jngo koya anni, kuinga nkjín chjota científico kʼoa xi kjaʼaísa chjota xi kʼoatso nga tsín Niná kʼoa kui tsoya tʼatsʼe evolución. Tonga je Niná tsoyaná jókjoantjínni xi tʼatsʼe jebi ya Biblia.

5. Jmé choa̱ xi bakó nga tjínnele kuenta sʼian josʼin tjínnda ngayeje jmeni xi tjín kʼoa josʼin síxá.

5 Jé Jeobá tsakʼénda josʼin síxá ngayeje jmeni xi tjín kʼoa tsín bʼantjaiya josʼin kisʼenda. Kʼoa kui jebi xi kuenta sʼín je chjota xi lʼí bʼénda, xi plomero ma, xi ingeniero ma, xi avión síxákao, je chjinexki kʼoa xi kjaʼaísa xá sʼín. Tobʼelañá, je chjinexki be jñani tjío je ni̱ma̱le chjota kʼianga bateya, kuinga beni nga̱ tongóson sʼin tjíonda je yaoná ngatsʼiaa. Kʼoa xi ijngosani, kʼiatsa jngo yá tijnaʼaa kʼoa chjíngiaa ʼyañá nga skuiʼoaan kʼoa tsa kuiyá nga̱ yaa jtsaotʼaa nangi, nga̱ kui xi gravedad ʼmi tjín, jngo nganʼio xi kjenʼndóná ya tʼanangi. Kʼiatsa mená nga tsín jme xi koa̱nná tjínnele kuenta sʼiaan jebi.

CHOA̱ XI BAKÓ NGA TJÍO CHʼIN CHʼIN XÁLE NINÁ

6. Ánni kʼoabixónsíñá nga kui xi mele Jeobá nga ñaki ndasʼin sʼe̱ndajin josʼin skoe̱xkón je choʼndale.

6 Tokʼoamaná josʼin tsakʼénda Jeobá je ngʼajmi, nga tjío chʼin chʼinle ngayeje. Kuinga kʼoati menile nga ndasʼin sʼe̱ndajin josʼin skoe̱xkón je choʼndale. Kui Biblia kitsjoaná je Jeobá nga tsoyaná jósʼin mele nga jchaxkoán. Tokʼiaa nga tsjoa sʼe̱ tokoán kʼiatsa kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná je Jeobá kao naxinandále.

7. Jméni xi tsoyaná josʼin kichji je Biblia.

7 Tjínkʼa chjota xi kʼoatso nga tsín mangóson jmeni xi tso je librole Biblia kʼoa nga totsʼe chjota judío kao xi chjotale Cristo ma. Tonga josʼin kichji je Biblia bakóná nga jngo kjoatjao xi je Niná kitsjoaná. Jé kiskoejin ʼyani xi kiski, kʼiani kichji kʼoa jmeni xi kichji. Kuinga basenkaoniná je Biblia nga majinná jmeni xi mele kuitsoyaná je Niná. Tjen Génesis saʼnda Apocalipsis tsoya nga jngo “ntje̱” kjoaʼaí xi ʼndenaxó sikao ijngokʼa i̱ Sonʼnde. Bakóyaa nga je “ntje̱” jebi jéní Jesucristo kʼoa nga jekoatexoma koako nga toje Jeobá xi bakinle koatexomaná (tʼexkiai Génesis 3:15; * Mateo 6:10; * Apocalipsis 11:15 *).

8. Ánni kʼoabixónsíñá nga ñaki ndasʼin kisʼendajin josʼin kisixá je chjota israelita.

8 Je chjota israelita kui kitjenngi je kjoatéxoma xi kitsjoale Niná kʼoa ñaki kisixá chʼin chʼin. Tobʼelañá, je yánchjín xi ya kisixá jña bitjasʼenñá ndʼianajñole Jeobá kisixá chʼin chʼin (Éxodo 38:8). Je Niná kʼoati kitsjoale kjoatéxoma josʼin kitjo nga xinxin ʼnde ki kʼoa josʼin tsakʼa je ndʼianajño kʼianga kikao. Xijekoanni, je David kʼoati tsakʼéndajin josʼin kisixá ya yo̱ngo̱ je naʼmi kao chjota levita (1 Crónicas 23:1-6; 24:1-3). Kʼianga kisitjoson je chjota israelita, je Jeobá kisichikontʼain. Kisixá chʼin chʼin, nyʼán sʼin tsakatio kʼoa jtín sʼin tsakatio (Deuteronomio 11:26, 27; 28:1-14).

9. Jósʼin kisixá chʼin chʼin je jtín xi kisatio kʼianga siglo 1.

9 Je jtín xi kisatio kʼianga siglo 1, kʼoati kisixá chʼin chʼin. Jngoo cuerpo gobernante kisʼele, xi tsonile, jngo jtín koanni je chjota xi tsakándiaale je jtín. Nga títjon tojé pastrole Jesús xi kui xá kisʼin. Tonga xijekoanni, kʼoati tsakatiojin jtín jebi xi kjaʼaísa chjotale Cristo (Hechos 6:1-6; 15:6). Jé Jeobá xi kʼoasʼin koanmele nga je xi ya tjíojin cuerpo gobernante kao xi tsakinyakao karta kiskile je jtín, nga kitsjoale kjoafaʼaitsjen kʼoa nga kʼoakitsole jmeni xi sʼin (1 Timoteo 3:1-13; Tito 1:5-9). Jósʼin tsakinyakao je jtín nga kitjenngi josʼin tsakándiaale je cuerpo gobernante.

10. Jósʼin tsakatio je jtín kʼianga siglo 1 nga kitjenngi jmeni xi tsakʼéndajin je cuerpo gobernante (chótsenlai sén xi fitsʼiani kjoaʼmiya jebi).

10 (Tʼexkiai Hechos 16:4, 5). * Kʼianga siglo 1, tjínkʼa ndsʼee xi kui xá kisʼin nga kikaole én je jtín “nga katasítjoson je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tsakʼénda pastro, kao chjotajchínga xi tjío ya Jerusalén”. Nga kitjenngi je jtín jmeni xi tsakʼéndajin je pastro tosi tonda koantaja kjoamakjainle kʼoa “nyaonnyaon koannkjínya chjota”. Jósʼin koa̱n chjénngilee.

A NITJOSONÑÁ JOSʼIN SʼENDIAANÁ

11. Jméni xi tjínnele sʼin je xi siervo ministerial ma kao xi chjotajchínga sʼin tjío kʼianga jme xi bʼéndajin je naxinandále Niná.

11 Je xi ya tjíojin Comité xi tsʼe Sucursal, je superintendente xi tsʼe circuito, siervo ministerial kao xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele sitjoson jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Niná. Je Biblia kʼoatso nga tjínnele si̱tjosonlee je xi bándiaale je jtín (Deuteronomio 30:16; Hebreos 13:7, 17). Tsa kixi mangíntʼalee je Jeobá, tsínjin xíjin koaan, alikuijin jokuixoán kʼianga jme xi tso je naxinandále Niná. Tsín mená nga kʼoati sʼiaan jokisʼin je Diótrefes nga tsín tsakakóle kjoaxkóntokon je xi tsakándiaale je jtín (tʼexkiai 3 Juan 9, 10). * Kʼianga nitjosoán jmeni xi ʼminá, nyʼán sʼin biyoaa ya jinjtín kʼoa jtín sʼin biyoaa. Kuinga chjónangisínilee yaoná: “A kʼoaxinle xi ngikʼa nga kixi katafitʼale je Niná. A kjitʼanangi sitjosoan jmeni xi bʼéndajin je naxinandále Niná”.

12. Jósʼin tjoejin je xi chjotajchínga sʼin batio kao xi siervo ministerial ma.

12 Je Cuerpo Gobernante chriansʼaa kisikʼantjaiya josʼin tjoejin je xi chjotajchínga sʼin batio kao xi siervo ministerial ma. Je rebista La Atalaya xi tsʼe 15 de noviembre de 2014 ya jñani “Preguntas de los lectores” tso kui kitsoya nga je cuerpo gobernante xi tsakʼejna nga siglo 1 jé kitsjoale xá je superintendente viajante nga je skoéjin je xi chjotajchínga sʼin koatio kao xi siervo ministerial koa̱n. Kuinga tjen sá septiembre nó 2014, jé xi superintendente xi tsʼe circuito kisʼenele nga je skoéjin xi chjotajchínga sʼin koatio kao xi siervo ministerial koa̱n. Kʼianga je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoatso nga jekoa̱n chjotajchínga sʼin kʼoéjna kʼoa tsa siervo ministerial koa̱n jngo ndsʼee, je superintendente xi tsʼe circuito, nga skoe̱xkon je ndsʼee kao familiale, tsakui nichxin je kuitjokao nga koaitsoyason (1 Timoteo 3:4, 5). Xijema, je superintendente xi tsʼe circuito batioxkó kao xi chjotajchínga sʼin tjío. Nʼio nda kotʼayajin jmeni xi tso je bersíkulole Biblia xi kui nchja̱ni jmeni xi tjínnele sitjoson jngo xi chjotajchínga sʼin bʼejna kao xi siervo ministerial ma (1 Timoteo 3:1-10, 12, 13; 1 Pedro 5:1-3).

13. Jósʼin bakoá nga nitjosonlee je xi chjotajchínga sʼin tjío.

13 Je xi chjotajchínga sʼin tjío kao kui Biblia bándiaaniná nga̱ kui xi mele nga sikuinda je jtín. Tjínnele si̱tjosonlee kʼoa kjuintjenngiaa josʼin bándiaaná, nga̱ kjoanda tsaanñá tsa kʼoasʼiaan (1 Timoteo 6:3). Kʼianga siglo 1, tjínkʼa chjotale Cristo xi chʼao kisʼin. Tsín koanmele kisixá kʼoa tokui tsakjayojin jmeni xi tsín je bʼakaole. Je xi chjotajchínga sʼin tsakatio kisikixiyanda tonga alikui tsakʼaʼén. Je Pablo kʼoakitsole je chjotale Cristo xi ya tjío josʼin tjínnele skoe̱kon jngo xi kʼoasʼín. I kitsole: “Je chjotabi, ali yajin nijngokao yaono”. Je chjotale Cristo kʼoatsakʼinle nga tsín je katabájta chjota jebi, tonga kʼoati tsakʼinle nga tsín jo chjotakontra katasíkao (2 Tesalonicenses 3:11-15). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío kʼoati binyakao je ndsʼee xi faʼatone kjoatéxomale Niná. Tobʼelañá, tjínnele tsjoále kjoafaʼaitsjen tsa jngo ndsʼee xi je tíbitjokao xi tsín je Jeobá síxále (1 Corintios 7:39). Kʼoa tsa tsín kʼoaʼén je ndsʼee, je xi chjotajchínga sʼin tjío tsakui nichxin jngo kjoanokjoaya tsjoá nga kuitsoya nga chʼaosʼin sikʼéjna je jtín tsa jngo xi tsín je Jeobá síxále kʼoámjekao. Kʼiatsa kui kjoanokjoaya tsjoá je xi chjotajchínga sʼin tíjna ya jinjtín, jósʼiaan. Kʼoa tsa ʼyaxkoaan je ndsʼee xi kʼoatísʼín jotso je kjoanokjoaya, a tsín tijé kjoájtañá. Tsa tsín tijé kjoájtañá, kuisenkaoñá nga koa̱njinle nga tsín sasénle je Jeobá jmeni xi tísʼín kʼoa nga tijé tísíkiʼaonni yaole. Tsakui nichxin sikʼantjaiyani yaole je ndsʼee. [1]

KʼOAINGANʼIOÁ NGA TSJE KATABʼEJNA JE JTÍN, NGA JTÍN SʼIN KUIYOAA KʼOA NGA NYʼÁN SʼIN KUIYOAA

14. Jósʼin kʼoainganʼioá nga tsje sʼin kʼoéjna je jtín.

14 Je Énle Niná kʼoatsoná jmeni xi tjínnele sʼiaan nga tsínkui xi chʼaotjín sʼe̱ ya jinjtín. Si̱kjaʼaitsjenla jokoan ya naxinandá Corinto. Je Pablo nʼio tsjoake koan je ndsʼee xi ya tsʼe. Nʼio nkjín xi je kitsoyale Biblia (1 Corintios 1:1, 2). Si̱kjaʼaitsjenla jókisʼe kon kʼianga kisʼejinle nga jngo xi kjoachajngi tísʼín, kʼoa nga totítsjoáʼnde je jtín. Je Pablo kʼoakitsole je xi chjotajchínga sʼin tjío nga je Satanás katatsjoátʼale je xi kjoachajngi tísʼín. Xi tsonile, nga tjínnele kʼaonsjejin ya jinjtín (1 Corintios 5:1, 5-7, 12). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele nga kʼaonsjejin tsa ʼyani xi ai tíjna jée xi kabajngi kʼoa tsín kʼoakoa̱nnile. Tsa kʼoasʼin jchatokoán je xi bichonsjejin naxinandále Niná jotso je Biblia, kʼoainganʼioñá nga tsje sʼin kʼoéjna je jtín. Kʼoa nga kʼoasʼiaan, tsakui nichxin je xi kabichonsjejin kʼoakoa̱nnile jéele kʼoa sijénile kjoanichatʼa je Jeobá.

15. Jósʼiaan nga nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa ya jinjtín.

15 Je jtín xi kisʼejna ya Corinto ijngosa kjoa kisʼele. Tjínkʼa xi ngixko̱n kjoatéxoma kikao je ndsʼe̱. Je Pablo i kitsole: “Ánni nga tsín tosa bʼaiʼndesíño nga chʼao nikaono” (1 Corintios 6:1-8TNM). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, tjínkʼa je ndsʼee xi negosio sʼín kao xi kjaʼaí ndsʼee kʼoa síchaa tao̱n kʼoa tsakui nichxin kʼoasʼin síkjaʼaitsjen nga tobʼanachale xínkjín. Kuinga ngixko̱n kjoatéxoma fikaoni xínkjín. Kʼianga kʼoama, tsakui nichxin je chjota chʼaosʼin sikʼaxki̱ je Jeobá kao naxinandále. Tsakui nichxin kʼoati kjoa kuichomani ya jinjtín. Je Énle Niná kʼoatso nga tjínnele nyʼán sʼin kuiyokoaa xíngiaa, ninga tao̱n si̱chaa. [2] Je Jesús kʼoakitso jósʼin tjínnele kʼoéndajiaan je kjoa xi ñʼai tjín sʼená kao ndsʼee (tʼexkiai Mateo 5:23, 24; * 18:15-17 *). Kjuintjenngiaa je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoa Jesús. Tsa kʼoasʼiaan, nyʼán sʼin kuiyoaa kʼoa jtín sʼin kuiyoaa.

16. Ánni nga jtín sʼin tjíoni je choʼndale Niná.

16 Je Biblia itso: “¡Koeni! ¡Nʼio nda kʼoa nʼio naskásʼin matsen nga jtín tjío je xi ndsʼe̱ fáo!” (Salmo 133:1). Je chjota israelita kisixá chʼin chʼin kʼoa jtín sʼin tsakatio kʼianga kisitjosonle je Jeobá. Nga kui kinchja̱ni Jeobá josʼin koatio je choʼndale, i kitso: “Jtín sʼin sikatíoa, joni barré xi tjíoʼya nyʼoále, joni barré xi jngojtín mani ya son li̱ji̱” (Miqueas 2:12). Je Jeobá kʼoati kitso nga jtín sʼin sixále je choʼndale nga̱ koa̱njinle jmeni xi tsoya je Biblia. I kitso: “Kʼoa kʼiaa sikʼantjaiya je én xi male naxinandá nga jngo én xi tsje katanchja̱, ánni nga sikʼaxki̱síni ngatsʼi je jaʼaínle Jeobá, nga tojngo sixájtínle ngatsʼi” (Sofonías 3:9). Nʼio bʼailee kjoanda je Jeobá nga jtín sʼin tiyoaa nga tiʼyaxkoán.

Je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kuinyakao “tsa jngo xi tokakajinská jée” (Chótsenlai párrafo 17)

17. Jméni xi tjínnele sʼin je xi chjotajchínga sʼin tjío tsa ʼyani xi ai jée koa̱njngí.

17 Tsa jngo xi ai jée koa̱njngí, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele kjitʼanangi sikixiyanda kʼoa kao kjoanda tsjoále kjoafaʼaitsjen. Bení nga kui xi mele je Jeobá nga katamakuinda je jtín ánni nga tsje sʼin kʼoéjnasíni kʼoa nga jtín kuiyosíñá (Proverbios 15:3). Je Pablo nʼio tsjoake koan je ndsʼee xi ya tsʼe Corinto. Kuinga tsakatekjáyanile kʼianga koanchjénle tojosʼin faʼaitʼa je karta xi títjon kiskile. Kʼoa je chjotajchínga xi ya tsʼe Corinto kjitʼanangi tsakʼaʼén je kjoafaʼaitsjen xi kitsjoale Pablo. Ánni nga kʼoabixónñá. Kuinga xijekoanni, kʼianga kiskile je xi majaoni karta, je Pablo kʼoakitsole nga nda tjíosʼín. Kʼiatsa “jngo xi tokakajinská jée”, je xi chjotajchínga sʼin tjío tjínnele sikixiyanda kʼoa kao kjoanda tsjoále kjoafaʼaitsjen (Gálatas 6:1).

18. 1) Ánni nga tsakasenkaosíni je jtín xi kisatio kʼianga siglo 1 nga kitjenngi jmeni xi tso je Énle Niná. 2) Jméni xi jchaa ya kjoaʼmiya xi ijngo.

18 Je chjotale Cristo xi tsakatio kʼianga siglo 1, kui kitjenngi je Énle Niná. Nga kʼoakisʼin, je jtín tsje sʼin tsakatio, jtín sʼin tsakatio kʼoa nyʼán sʼin tsakatio (1 Corintios 1:10; Efesios 4:11-13; 1 Pedro 3:8). Kʼoa koan kitsoyasonle Énle Niná “ngatsʼi xi tjío i̱ sonʼndebi” (Colosenses 1:23). Nichxin xi tiyoaa ndʼaibi, xi choʼndale Niná maa jtín sʼin tiyoaa kʼoa tinixá chʼin chʼinñá kʼoa tiʼmiyasonñá je énnda chjotse jngo tjíjtsa Sonʼnde. Je xi ngisa mená kuinga je Jeobá chʼa̱sjengʼaa kʼoa nga si̱tjosoán jmeni xi tso je Biblia. Kui jchaa xi tʼatsʼe jebi ya kjoaʼmiya xi ijngo (Salmo 71:15, 16).

^ [1] (párrafo 13): Chótʼai je libro Organizados para hacer la voluntad de Dios, ya pájina 134-136.

^ [2] (párrafo 15): Chótʼai je libro “Tosi tonda katasʼeno kjoatsjoachale Niná” ya pájina 223, je nota xi títjon. Yaa faʼaitʼa kʼiani nga koa̱n kjoájétʼain xínkjín ndsʼee tsa je xi kʼoasʼin mele.

^ párr. 7 Génesis 3:15: “Kontra sʼin sikatíono, ji kʼoa kao je chjoón kʼoa je ntje̱li kao je ntje̱le. Je, yaa jkui koase̱nne kʼoa ji yaa ngisjaindso̱ko̱ chi̱nengi”.

^ párr. 7 Mateo 6:10: “Katjinroa kjoatéxomali. Kʼoakatasʼín josʼin nga meli, joni ya ngʼajmi kʼoatisʼin i̱ sonʼnde”.

^ párr. 7 Apocalipsis 11:15: “Je xi mañatoni ánkje kisikjane xjao. Jo nga nkjín jta̱ xi nʼio kinchja̱ ya ngʼajmi, xi kitso: Je kjoatéxomale sonʼnde jekʼoasʼin koan tsʼe Nainá, kʼoa tsʼe Cristole. Jé koatexoma ngantsjai nichxin”.

^ párr. 10 Hechos 16:4, 5: “Kʼia nga jaʼato ya naxinandá, kʼoasʼin kitsole, nga katasítjoson je kjoatéxoma xi kʼoasʼin tsakʼénda pastro, kao chjotajchínga xi tjío ya Jerusalén. Kʼoasʼinʼni je naxinandále Cristo ngakijnda kininʼiojin nga makjainle. Ñaki nga nyaonnyaon koannkjínya chjota”.

^ párr. 11 3 Juan 9, 10: “An xi kiskile chjotale Cristo, tonga je Diótrefes xi mele nga títjon kʼoéjnajin, likui tsjoáʼndenajin. Xi totʼatsʼe je kjoabi, tsa an kjoeʼe̱, sikjaʼaitsjen je xá xi sʼín Diótrefes, nga nchja̱kontranajin én xi chʼao tso. Likui tjínjngokon kao je kjoabi. Likui tsjoáʼndele je ndsʼee, kʼoa bʼéchjoale je xi mele nga tsjoáʼndele, kʼoa mʼaonsjejin chjotale Cristo”.

^ párr. 15 Mateo 5:23, 24: “Tokui, tsa kjoaʼaikoai kjoatjaoli ya sonxta, kʼoa tsa ya kjoaʼaítsjenli nga ndsʼai tjínʼi̱tséle kjoakontra tʼatsi, tʼejnai kjoatjaoli yatʼa sonxta, kʼoa tʼin títjonkjoanla timiyo ngijngokʼai ndsʼai, kʼoa kʼia nroai, kʼoa tʼaitʼai kjoatjaoliʼni”.

^ párr. 15 Mateo 18:15-17: “Kʼoa tsa ndsʼai koa̱jngi jée xi tʼatsi, tʼinchónlai, kʼoa tikixiyalai nga toji nga toje tojngo. Tsa kjuinrʼoéli, jekinikinjain ndsʼai. Tonga tsa tsín kjuinrʼoéli, katjikaoli tsa jngo tsa jao, jméni nga sikixiyandani ngayije énle, tsa jao, kʼoa tsa jan testigo. Tsa tsín kjuinrʼoéle je xi koaikaoli, kʼoatʼinlai ngatsʼi xi ya yo̱ngo̱, kʼoa tsa tsín kjuinrʼoéle je ngatsʼibe, tokʼoasʼin jchatakuin joni jngo chjota xi xin ʼnde axo chjota xi bʼéña tao̱nbasen”.