1, 2. (a) Oityi ovanthu vamwe vapopia tyina vasoka keongano lia Huku? (b) Oityi matulilongesa monthele ei?

OVANTHU vamwe vapopia okuti: “Ove kuesukisile okuhongolelwa neongano. Etyi wesukisa okukala noupanga na Huku.” Okuti otyo otyili? Oityi otyo tyilekesa?

² Monthele ei, matutale okuti Jeova ulinga ovipuka aviho monkhalelo yaongana, noñgeni aonganeka ovanthu vae. Tupu matulilongesa oityi tuesukisa okulinga tyina eongano lia Jeova lituavela ehongolelo. (1 Coríntios 14:33, 40) Pomuvo wo Vakristau votete, ovanthu va Jeova valandulile ehongolelo lio Vihonekwa iya avakala nounongo wokuivisa onondaka onongwa ponomphangu ononyingi. Ngovanthu va Huku vokohale, nonthue tuyeka Ombimbiliya ituhongolele. Iya tutavela ehongolelo lieongano lia Huku. Mokonda yotyo, tuna ounongo wokuivisa onondaka onongwa mouye auho. Tupu, tukuatesako ewaneno litualeko tyasukuka, nombembwa, newaneko.

3. Oityi tyikulunda okuimbuka okuti Jeova o Huku yeongano?

³ Tyina tutala ovipuka Jeova atunga, tyimoneka nawa  ­okuti o Huku waongana. Huku “watunga oohi neulu, aviho wevitunga nounongo.” (Provérbios 3:19) Kuna ovipuka ovinyingi Jeova atunga onthue tuhei nawa. Tyotyili, “etyi twii konthele yae katyihi.” (Jó 26:14) Mahi ovipuka vihehi tuanoñgonoka Jeova atunga, vilekesa nawa okuti Jeova o Huku waongana. (Salmo 8:3, 4) Ononthungululu ononyingi kambulipumu mbuenda-enda meulu monkhalelo yaongana. Ovipuka ovio aviho viaongana nawa, mokonda Jeova oe watunga eulu no nonthungululu. Tyina tusoka oñgeni atunga oohi “neulu nounongo,” tyitulunda okumuhivilika, nokumufenda, nokukala omukuatyili kwe.​—Salmo 136:1, 5-9.

4. Omokonda yatyi ovanongo kavetyivili okukumbulula omapulo omanyingi akolela?

⁴ Ovanongo vaundapesa ovipuka ovinyingi opo velilongese konthele yohi, iya vaundapesa ovipuka velilongesa opo valingile ovanthu ovipuka oviwa. Mahi vetupu ounongo wokukumbulula omapulo omanyingi akolela. Mongeleka, ovanongo kavetyivili okuhangununa nawa oñgeni ohi neulu viahimbika, ine omokonda yatyi ovanthu, novinyama, noohi neulu viatungilwa. Ovanthu ovanyingi kavetyivili okuhangununa omokonda yatyi, ovanthu vena ehando liokukalako apeho. (Eclesiastes 3:11) Ehunga limwe ovanthu vahavasi omakumbululo omapulo oo, omokonda ovanongo novanthu ovakuavo vapopia okuti, kutupu Huku iya ovipuka vieyako vala avike. Mahi Huku utuavela omakumbululo Momukanda wae, Ombimbiliya.

5. Ongeleka patyi ilekesa okuti tuesukisa okutavela ovitumino vio ohi?

⁵ Jeova watunga ovitumino ovinyingi vihongolela ouye. Ovitumino ovio kavipiluluka. Vana vapangiya omalusi, nava vatunga onondyuo, no vokutaha onoaviau, no nondotolo, vetyii okuti opo vafuisepo nawa ovilinga viavo vesukisa okulandula ovitumino vimwe. Mongeleka, molutu omutima womunthu una apa uvasiwa, ngotyo onondotolo mbokutanda vetyii opi pavasiwa omutima wa kese muvei. Onthue atuho tutyii okuti inkha omunthu utoka pomphangu paya unene peulu, melivete alo upondola okunkhia. Onthue tutavela ovitumino vio ohi vionkhalelo Huku atunga, mokonda tuhanda okukala nomuenyo.

6. Oñgeni tutyii okuti Jeova uhanda ovanthu vemufende monkhalelo yaongana?

⁶ Jeova waonganeka ouye monkhalelo ihuvisa. Otyo tyilekesa okuti Huku uhanda ovanthu vae vemufende monkhalelo yaongana. Tyotyili, Jeova wetuavela Ombimbiliya opo etulongese oñgeni tuna okumufenda. Tyina tulandula ehongolelo tupewa litunda mo Mbimbiliya no meongano liae, opo vala matukala nomuenyo una ehambu.

7. Oityi tupondola okulilongesila konkhalelo Ombimbiliya yahonekwa?

⁷ Ombimbiliya tyili-tyili otyiawa tuapewa na Huku. Ovanongo vamwe vapopia okuti Ombimbiliya omukanda walingilua otyikundyi tyimwe tyova Judeu no Vakristau. Mahi Huku oe waholovona ovanthu veuhoneka, nomuvo veuhoneka, netyi vahoneka. Ngotyo omikanda aviho vio Mbimbiliya vitukuatesako okunoñgonoka omalusoke a Huku. Okupolelela mu Genesis alo Revelação, Ombimbiliya  ipopia “ombuto” maipilulula oohi ikale vali omphangu yombembwa. Iya onthue tuelilongesa okuti “ombuto” o Kristu Jesus iya Ouhamba wae maulekesa okuti Jeova oe vala una epondolo liokutumina ovipuka aviho.​—Tanga Genesis 3:15; Mateus 6:10; Revelação 11:15.

8. Omonkhalelo patyi ova Isilayeli ankho vaongana?

⁸ Ova Isilayeli ankho valandula Ovitumino Huku eveavela tupu ankho vaongana. Mongeleka, “ovakai ankho vaonganekwa opo vaundape pombundi yekaka liefendelo.” (Êxodo 38:8) Ova Isilayeli tupu ankho vena ovitumino vipopia oñgeni vena okuilula onthanda yavo, nekaka liefendelo monkhalelo yaongana. Konyima, Ohamba David waonganekele ovanakwa novana va Levi opo valinge ovilinga mekaka liefendelo. (1 Crônicas 23:1-6; 24:1-3) Tyina ankho ova Isilayeli vetavela ku Jeova, Jeova uveyamba. Ankho vaongana tupu ankho vena ombembwa newaneko.​—Deuteronômio 11:26, 27; 28:1-14.

9. Oñgeni omawaneno otyita tyotete ankho aonganekwa?

⁹ Omawaneno o potyita tyotete nao ankho aongana. Ankho kuna ononkhalamutwe, otyikundyi tyovalume ankho vahongolela omawaneno. Potyita tyotete, otyikundyi otyo ankho ono apostolu. Konyima akuyawisua ovakulu vewaneno. (Atos 6:1-6; 15:6) Jeova ahongolela ononkhalamutwe novanthu vaundapa navo opo vahoneke omikanda muna onondonga avitumwa komawaneno. (1 Timóteo 3:1-13; Tito 1:5-9) Oñgeni omawaneno ankho apola ouwa kehongolelo vapewa no Ononkhalamutwe?

10. Oityi ankho tyimonekapo tyina omawaneno o potyita tyotete alandula ehongolelo lio nonkhalamutwe? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

¹⁰ Tanga Atos 16:4, 5. Potyita tyotete, ovakuatate vamwe ankho vatalelapo omawaneno, vahangununa “omatokolo alingwa nono apostolu novakulu ankho vekahi mo Jelusalei,” ine alingwa no nonkhalamutwe. Omawaneno ankho alandula onondonga ombo iya “atualako okupamekwa mekolelo, otyo eliyawisa, nthiki na nthiki.” Oityi tulilongesila kongeleka oyo, tyipondola okukuatesako ewaneno lietu?

11. Oityi ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo valinga tyina vatambula ehongolelo lieongano lia Huku?

¹¹ Okomisau yo Filiale, ine Okomisau Yotyilongo, novatalelipo vomawaneno, novakulu vomauaneno, vesukisa okulandula ehongolelo vapewa neongano lia Huku. Tyotyili, Omukanda wa Jeova upopia okuti tuna tutavele vana vetuhongolela. (Deuteronômio 30:16; Hebreus 13:7, 17) Ovanthu ovakuatyili ku Jeova vetavela, tupu kaveliyave mokonda yehongolelo vapewa. Onthue katuhande okukala nga Diótrefes, ankho wehena onthilo novakuatate vena otyilinga tyokuhongolela. (Tanga 3 João 9, 10.) Tyina tulandula ehongolelo tuavelwa, tukuatesako ewaneno okukala nombembwa newaneko. Tupondola okulipula okuti:  ‘Ndyiavela ondundo ovakuatate vange nomphange okukala ovakuatyili ku Jeova? Am Okuti ndyilandula liwa-liwa ehongolelo tuavelwa neongano lia Huku?’

12. Oñgeni ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo vaholovonwa?

¹² Momanima ano, Ononkhalamutwe mbo Nombangi mba Jeova ­vapilulula onkhalelo ovakulu vewaneno no mukuatesiko vavo vaholovonwa. “Omapulo Ovatangi” mo Sentinela de 15 de Novembro de 2014, ipopia okuti potyita tyotete ononkhalamutwe, vaavelele ovatalelipo vomawaneno otyilinga tyokuholovona ovakulu vewaneno novakuatesiko vavo. Okuhimbikila mu Tungonkhe yo 2014, ovatalelipo womawaneno vehimbika otyilinga otyo. Tyina ovakulu vewaneno vahanda okuavela omukuatate otyilinga tyokukala omukulu weuaneno ine omukuatesiko wovakulu vewaneno, omutalelipo womawaneno wovola okumunoñgonoka nawa, nokunoñgonoka ombunga yae. Mongeleka, upondola okuundapa nae movilinga viokuivisa. (1 Timóteo 3:4, 5) Konyima omutalelipo womawaneno uliongiya novakulu vewaneno. Avatange Ovihonekwa vipopia ovituwa patyi omukulu weuaneno ine omukuatesiko wavo esukisa okukala navio.​—1 Timóteo 3:1-10, 12, 13; 1 Pedro 5:1-3.

13. Oñgeni tupondola okulekesa okuti tutavela ehongolelo liovakulu vewaneno?

¹³ Ovakulu vewaneno vaava ehongolelo litunda Mombimbiliya mokonda vahanda okutuyakulila nokutekula ewaneno. Onthue tuesukisa okuundapela kumwe navo mokonda onondonga vaava opala ouwa wetu. (1 Timóteo 6:3) Potyita tyotete, ovanthu vamwe ankho kavetavela “onondonga.” Ankho kavetyihande tyokuundapa mahi vahanda vali okupopia ovipuka viamuene. Ovakulu vewaneno avaovola okuvekuatesako, mahi vaanya okupiluluka. Paulu apopila ewaneno oñgeni vena okukala novanthu ovo. Wati: “Lungukei tupu yekeipo okuliwaneka nomunthu oo.” Ankho vesukisa okuyekapo okuliwaneka nomunthu oo, mahi kavapondola okumutekula ngondyale. (2 Tessalonicenses 3:11-15) Ovakulu vewaneno hono navo valinga atyiho opo vakuateseko vana vatomba ovitumino via Huku, mongeleka, okulihanda nomunthu uhembangi ya Jeova. (1 Coríntios 7:39) Inkha omunthu umwe waanya onondonga mbo vakulu vewaneno, ovakulu vewaneno vapondola okutokola okulinga elongomona mewaneno lihangununa okuti otyituwa otyo matyipopisisa omapita ewaneno. Inkha ovakulu vewaneno valinga elongomona mewaneno liove, oñgeni mokala? Inkha ove wii omunthu ukahi motyitateka otyo, okuti moyekepo okulinga oupanga nae? Tyina ulinga ngotyo, mo mukuatesako okuimbuka okuti otyituwa tyae katyihambukiswa Jeova, iya upondola okulinga omapiluluko. ^[1]​—Tala okatoi konthyulilo yonthele.

14. Oñgeni tupondola okukuatesako ewaneno okutualako tyasukuka?

¹⁴ Ondaka ya Huku itutolela oityi tuesukisa okulinga opo ewaneno litualeko tyasukuka. Tala etyi tyamonekele nova Korintu. Paulu ankho uhole ovakuatate no nomphange. Wakuatesileko ovanyingi puvo okulilongesa otyili. (1 Coríntios 1:1, 2) Soka oñgeni Paulu elitehelela etyi eiva okuti mewaneno muna omunthu utyinda omuenyo wasila mahi nongotyo ovakuatate avayeke omunthu atualeko okukala pokati kavo! Paulu apopila ovakulu vewaneno okuti: “Omulume oo mupei Satanasi.” Ankho vesukisa okupola omunthu oo mewaneno. (1 Coríntios 5:1, 5-7, 12) Hono, ovakulu vewaneno vapondola okutokola okupola omunthu mewaneno mokonda walinga onkhali onene tupu kahande okulivela. Inkha tyimoneka mewaneno lietu, okuti matutale omunthu wapolua mewaneno ngetyi Ovihonekwa vitupopila tulinge? Inkha tulinga ngotyo, matukuatesako ewaneno okukala tyasukuka. Tupu tupondola okukuatesako omunthu okuimbuka okuti wesukisa okulivela nokuita ku Jeova opo emuevele.

15. Oñgeni tupondola okukuatesako ewaneno okutualako okukala nombembwa?

¹⁵ Ovakuatate mo Korintu ankho vena vali ovitateka ovikuavo. Vamwe ankho vakakesala ovakuatate vavo kombonge. Paulu evepopila okuti: “Oityi muhayekela okulinga etyi tyihaviukile?” (1 Coríntios 6:1-8) Hono, vamwe mewaneno valinga ovitanda novakuatate vavo, avapeselela-po onombongo ine vasoka okuti vavakwa. Pahe avakakesala ovakuatate vavo kombonge. Mahi tyina pamoneka ovitateka ovio, tyipondola okulunda ovanthu avapopi omapita Jeova novanthu vae. Tupu tyieta ovitateka mewaneno. Omukanda wa Huku utukuatesako okutala okuti tuna okutualako nombembwa novakuatate vetu, namphila tupeselela-po onombongo mbetu.  ^[2] (Tala okatoi konthyulilo yonthele.) Tyotyili, Jesus wetulongesa oñgeni tuna okutetulula ovitateka ovinene novitateka viokuhelivili novakuatate. (Tanga Mateus 5:23, 24; 18:15-17.) Tyina tutavela ehongolelo olio, tukuatesako ewaneno okutualako okukala nombembwa.

16. Omokonda yatyi ovanthu va Huku velikuatela okapandi?

¹⁶ Omukanda wa Jeova utupopila okuti: “Tala! Otyiwa tupu tyihambukiswa tyina Ovakuatate vakala kumwe aveho tyeliwaneka!” (Salmo 133:1) Tyina ankho vetavela Jeova, ova Isilayeli ankho vakala tyaongana newaneko. Huku wapopia konthele yovanthu vae okuti: “Ame mandyiveonganeka kumwe, ngonongi mbo tyiunda tyike.” (Miquéias 2:12) Jeova tupu wapopia okuti ovanthu vae mavelilongesa  otyili tyo Vihonekwa iya avemuumbila tyelikuata okapandi. Wapopia okuti: “Ame mandyipilulula elaka liovanthu avapopi elaka liasukuka, opo aveho vapopie enyina lia Jeova, nokumuumbila aveho kumwe.” (Sofonias 3:9) Tyituhambukiswa unene okufenda Jeova tyelikuata okapandi!

17. Oityi ovakulu vewaneno vena okulinga tyina umwe mewaneno alinga onkhali onene?

¹⁷ Inkha omunthu umwe ulinga onkhali onene, liwa-liwa ovakulu vewaneno vena okumuviyula noluembia. Vetyii okuti Jeova uhanda vaamene ewaneno komahongiliyo omavi opo litualeko newaneko nokuasukuka. (Provérbios 15:3) Paulu ankho uhole unene ovakuatate voko Korintu mahi eveviyula etyi tyesukisa, ngetyi tutanga momukanda wotete evehonekela. Onthue tutyii nawa okuti ovakulu weuaneno valandulile liwa-liwa ehongolelo lia Paulu mokonda etyi palamba onohanyi mbumwe, evepandula etyi evehonekela omukanda wavali. Ngotyo, inkha omukuatate umwe “upengesa, tyina nkhele ehenetyiimbuke,” ovakulu vewaneno vena okumukuatesako noluembia.​—Gálatas 6:1.

18. (a) Oñgeni ehongolelo Liondaka ya Huku liakuatesileko ewaneno lio potyita tyotete? (b) Oityi matulilongesa monthele mailandulako?

¹⁸ Tyayandyuluka nawa okuti tyina Ovakuatate vokotyita tyotete ankho valandula ehongolelo likahi Momukanda wa Huku, omawaneno akala tyasukuka, nombembwa,newaneko. (1 Coríntios 1:10; Efésios 4:11-13; 1 Pedro 3:8) Mokonda yotyo, ovakuatate no nomphange avakala nounongo wokuivisa onondaka onongwa “kovanthu aveho mombuelo yeulu.” (Colossenses 1:23) Tupu, hono ovanthu va Jeova vena ewaneno nokuaongana, iya vekahi nokuivisa onondaka onongwa ohi aiho. Monthele mailandulako matulilongesa ovipuka ovikuavo vilekesa okuti ovanthu va Jeova vena ehando enene liokunkhimaneka, Ohamba Tatekulu Jeova nokutavela ehongolelo litunda Momukanda wae, Ombimbiliya.​—Salmo 71:15, 16.