Kaʼax ja bʼa sbʼaʼal

Kaʼax ja bʼa sbʼaʼali

Tsoman ayotik jastalni wa xyala ja slibro ja Dyosi

Tsoman ayotik jastalni wa xyala ja slibro ja Dyosi

«Sok ja sbiboʼil ja Jyoba ya kujlajuk ja Luʼumi. Sok spensaraʼan lek yajni ya kujlajuk ja satkʼinali» (PROVERBIOS 3:19).

TSʼEBʼOJ 15 SOK 16

1, 2. a) ¿Jas wa xyalawe jujuntik ixuk winik sbʼaja ay jun xchonabʼ ja Dyosi? b) ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo it?

JUJUNTIK ixuk winik wa xyalawe mi tʼilanuk oj ajyuk jun kʼole ixuk winik bʼa oj stojotik. Malantabʼi ajyel lek soka Dyosi. ¿Meran maʼ ja it? La kiltik.

2 Ja bʼa artikulo it oj kiltik jastal ja Jyoba juni Dyos bʼa cholanxta wa skʼulan ja jastik junuki sok wa xya ajyuk tsoman ja xchonabʼi. Chomajkil oj kiltik jasa oj jkʼuluktik yajni wa xyakitik rasonik ja xchonabʼ ja Jyoba (1 Corintios 14:33, 40). Ja bʼa bʼajtan siglo, ja kʼuʼumanik Dyos snochowe ja tojelal wa xyaʼa ja Yabʼal Dyosi sok jachuk bʼobʼ xchole ja yaljelik sbʼaja sGobyerno ja Dyos bʼa jitsan lugarik. Ja bʼa jtyempotiki, ja Taʼumantiʼiki wani xkaʼatikan bʼa oj stojotik ja Biblia, sok wa xkʼuʼantik ja rasonik wa xyaʼa ja xchonabʼ ja Dyosi. Sok jachuk wa xbʼobʼ jcholtik ja yaljelik sbʼaja sGobyerno ja Dyos bʼa yibʼanal ja Luʼum. Chomajkil, wa xkatik ajyuk sak, laman sok tsoman ja kongregasyoniki.

JA JYOBA YEʼN JA DYOS BʼA CHOLANXTA WA SKʼULAN JA JASTIK JUNUKI

3. ¿Jasa wa xya jkʼuʼuktik lek ja Jyoba yeʼn ja Dyos bʼa cholanxta wa skʼulan ja jastik junuki?

3 Yajni wa xpensarantik ja jastik skʼulunej ja Jyoba, ti wa xkilatik jaman lek yeʼn ja Dyos bʼa cholanxta wa skʼulan ja jastik junuki. Ja Proverbios 3:19 wa xyala ja yeʼn skʼulan ja Luʼum «sok ja sbiboʼil» sok skʼulan ja satkʼinal «sok spensaraʼan lek». Pe jelni tʼusan wa xnaʼatik sbʼaja jastik skʼulunej ja Dyosi. Ja yuj ja Biblia wa xyala «¡kechanta jun saja loʼil abʼxel sbʼaja yeʼn!» (Job 26:14). Ama jachuk, ja janekʼ ita tʼusan wa xnaʼatik sbʼaja sutsatkʼinali wa xya kiltik jelni chaʼanyabʼalil ja jastal cholan kaneli (Salmo 8:3, 4). La jpensaraʼuktik ja jastal cholanxta wan nijkel ja miyonik kʼanalik ja bʼa satkʼinali. Cha la jpensaraʼuktik ja jastal wan sututuk ja bʼa sjoyanal ja kʼaʼuj ja planetaʼiki. Ja jastal tsamalxta cholani bʼobʼel kʼulaxuk yujni jach skʼana ja Jyoba. Spensarajel ja Jyoba skʼulan ja satkʼinali soka Luʼumi sok biboʼil wa snikawotik bʼa oj jtoytik, oj kistik sok ajyel toj soka yeʼn (Salmo 136:1, 5-9).

4. ¿Jas yuj ja científico mi xbʼobʼ yaʼe sjakʼjelik sbʼaja sjobʼjelik jel tʼilani?

4 Ja científico jumasaʼ snebʼuneje jitsan jastik junuk sbʼaja Luʼumi soka sutsatkʼinali. Stsʼakatal ja it ja jsakʼaniltik ja wego mas mixa wokoluk. Pe aytoni jitsan sjobʼjelik bʼa mi xbʼobʼ yaʼe sjakʼjel. Jun sjejel, mini xbʼobʼ yale jaman lek jastal kujlaji ja sutsatkʼinali sok jas yuj ay ixuk winik, teʼaltik sok chanteʼik ja bʼa Luʼumi. Sok tʼusan mi yibʼanaluk ja ixuk winiki mi xbʼobʼ xchol-e jas yuj mi xkʼanatik oj chamkotik (Eclesiastés 3:11). ¿Jas yuj jitsan ixuk winik mi snaʼawe ja sjakʼjel sbʼaja sjobʼjelik jaw? Jun rason yujni jitsan científico sok tuk ixuk winike wa xyalawe meyuk ja Dyosi sok wa sjeʼawe sbʼaja evolución. Pe ja Dyosi wa xyaʼa ja sjakʼjelik ja bʼa slibro, ja Biblia.

5. Aʼa sjejelik jas yuj tʼilan kujtik ja leyik ja bʼa jastik ayi.

5 Ja Jyoba skʼulan leyik ja bʼa jastik ayi. Ja leyik it mini xtukbʼi. Ja matik wa stojbʼes lus, ja maʼ wa x-aʼtiji sok tuboʼik, ijenieroʼik, matik wa syama abyon sok cirujanoʼik wani xbʼobʼ skʼuluke ja yaʼtele yuja leyik it. Jun sjejel, ja cirujanoʼik wani snaʼawe bʼay ja yaltsil ja maʼ oj skʼuluke operari. ¿Jas yuj? Yujni junxta lugar wa xtax ja bʼa kwerpo. Jpetsaniltik wa xnaʼatik ta jipa jbʼajtikon bʼa jun teʼ, oj mokotikon bʼa luʼum, sok oj yajbʼukotik ma oj chamkotik. ¿Jas yuj? Yujni ay jun ipal wa sjokowotikon bʼa luʼum, sok wa sbʼiʼilan gravedad. Ja yuj ta mi xkʼana oj chamkotik, tʼilani oj kistik ja leyik jaw.

SJEJELIK BʼA JASTIK TSOMAN YAʼUNEJ JA DYOSI

6. ¿Jas yuj stojolni ja Jyoba wa skʼana atoyjuk yuja xchonabʼi jach tsoman lek?

6 Ja Jyoba tsamalxta tsoman yaʼunej ja sutsatkʼinali. Ja yuj stojolni oj kaltik ja yeʼn wa skʼana atoyjuk yuja xchonabʼi jach tsoman lek. Pes ja Jyoba yaʼunejkitik ja Biblia bʼa oj sjekitik jastal oj jtoytik. Kechanta oj ajyukotik gusto ta wa xnochotik ja tojelal wa xyaʼakitik ja Jyoba soka xchonabʼil.

7. ¿Jasa wa xbʼobʼ jnebʼtik sbʼaja jastal tsʼijbʼunubʼal ja Biblia?

7 Jujuntik maʼ jel chapan wa xyalawe ja Biblia kechanta jun tsome libroʼik judíoʼik sok bʼa nochumanik bʼa Kristo bʼa mi syaktalan sbʼaj. Pe ja jastal modo tsʼijbʼunubʼal ja Biblia wa sjeʼakitik juni majtanal jel chaʼanyabʼalil bʼa Dyos. Yeʼnani stsaʼa ja maʼ oj stsʼijbʼuk ja libroʼik bʼa Biblia, jas tyempo sok jas oj stsʼijbʼuke. Ja yuj yibʼanal ja libroʼik bʼa Biblia wa syaktalan sbʼaj sok wa skoltayotik yabʼjel stojolil ja jas wa skʼana oj sjekitik ja Dyosi. Bʼa Génesis man Apocalipsis, ja Biblia wa sjeʼa oj ajyuk jun ‹intilal› bʼa oj yakan apaxuk yajkʼachil ekʼele jun kʼachinubʼ ja Luʼum. Wa sjeʼakitik ja ‹intilal› it yeʼn ja Jesukristo sok ja bʼa sGobyerno oj sjeʼ kechantani yeʼn ja Jyoba ayiʼoj ja derecho bʼa oj yaʼotik mandar (kʼuman ja Génesis 3:15; Mateo 6:10 sok Apocalipsis 11:15).

8. ¿Jasa wa sjeʼa ajyiye tsoman lek ja israʼelenyoʼiki?

8 Ja Dyosi cha tsomani lek ya ajyuk ja chonabʼ Israel. ¿Jastal skʼulan? Jani yuja Ley yaʼa. Jun sjejel, ajyi ixuke «bʼa wa skʼulane tsoman lek ja aʼtel bʼa spwertaʼil ja tienda bʼa tsomjeli» (Éxodo 38:8). Ja Dyosi cha yala jastal oj stukbʼese ja bʼa lugar wane jijleli soka tabernáculo bʼa jun modo tsoman. Tyempo tsaʼan, ja mandaranum David xcholo ja sacerdoteʼik soka levitaʼik sbʼaja aʼtelik wa skʼulane bʼa templo (1 Crónicas 23:1-6; 24:1-3). Yajni ja israʼelenyo kʼuʼabʼal wa x-ajyiye soka Jyoba, ja Jyoba wa xya koʼ slekilale. Yawe el slekilal bʼa skʼulajel cholanlek ja jastik junuki, ajyel laman sok tsoman (Deuteronomio 11:26, 27; 28:1-14).

9. ¿Jastal ajyiye tsoman ja kongregasyon ja bʼa bʼajtan siglo?

9 Ja kongregasyonik bʼa bʼajtan siglo cha ajyiye tsoman lek. Ja bʼa tyempo jaw ajyi jun tsome tojwanum, ma jun tsome winike wa stojo ja kongregasyoniki. Ja bʼajtanto, ja jekabʼanumiki kechani yeʼn kʼotele ja bʼa tsome it. Pe mas tsaʼan cha ochye tuk ansyanoʼik nochumanik bʼa Kristo (Hechos 6:1-6; 15:6). Ja Jyoba stojo ja tsome tojwanumi sok ja tuk nochumanik bʼa Kristo matik koltajiye yuji bʼa a-stsʼijbʼuke kartaʼik bʼa ayiʼoj rasonik sok jastik jun oj kʼulaxuk ja bʼa kongregasyoniki (1 Timoteo 3:1-13; Tito 1:5-9). ¿Jasa slekilal ya eluk ja kongregasyoniki yuja skʼuʼane ja jas alji yabʼye oj skʼuluke yuja ja tsome tojwanumi?

10. ¿Jasa ekʼ yajni ja kongregasyonik bʼa bʼajtan siglo snochowe ja jasa yala oj kʼulaxuk ja tsome tojwanumi? (Kʼela ja dibujo bʼa skʼeʼulabʼil ja artikulo).

10 (Kʼuman ja Hechos 16:4, 5). Ja bʼa bʼajtan siglo, jujuntik jmoj-aljeltik yulataye ja kongregasyoniki bʼa oj yale ja jasa xchapawe oj kʼulaxuk «ja jecabanum jumasa soc ja anciano jumasa ja yora ajyi stzomjele ja ba Jerusaleni». Yuja skʼuʼane ja kongregasyonik ja jas yala oj skʼuluke ja tsome tojwanumi, «jayuj ja creyente jumasa [...] mas jel con gana ochye soc ja Diosi. Cada cʼacʼu ay matic huane [pojxel] scʼuajel ja Dios». ¿Jastal wa xbʼobʼ jnochtik ja sjejel it ja bʼa kongregasyoni?

¿WAN MAʼ XNOCHOTIK JA TOJELAL?

11. ¿Jasa oj skʼuluke ja ansyanoʼik soka skoltuman ansyanoʼik yajni wa x-ajiyile tojelal yuja xchonabʼil ja Dyosi?

11 Ja Olomalik bʼa Naʼits Betel, ja biajanteʼik bʼa circuito, ja ansyanoʼik soka skoltuman ja ansyanoʼik tʼilani kʼuʼabʼal oj ajyuke soka rasonik wa xyaʼa ja xchonabʼil ja Dyosi. Sok ja Biblia wani xyala kibʼanaltik tʼilan kʼuʼabʼal oj ajyukotik soka matik wa stojo ja kongregasyoniki (Deuteronomio 30:16; Hebreos 13:7, 17). Ta kʼuʼabʼal wala ajyitik soka Jyoba, mini oj paxkotik kaprechudoʼil sok mini oj kʼekotik kʼumal yuja tojelal wa x-ajikitiki. Mini xkʼanatik kʼotel jastal ja Diótrefes, bʼa mini skisa ja smoj-aljelik matik stojo ja kongregasyoni (kʼuman ja 3 Juan 9, 10). Yajni wa xnochotik ja tojelal wa x-ajikitiki, wala koltanitik bʼa oj ajyuk lamanil sok tsoman ja kongregasyon. Ja yuj la jobʼ jbʼajtik: «¿Wan maʼ stsatsankʼujolan ja jmoj-aljelik bʼa ajyel toj soka Jyoba? ¿Wan maʼ xkʼuʼan wego ja tojelal wa xyaʼa ja xchonabʼ ja Dyosi?».

12. ¿Jastal wa xtʼojiye ja ansyanoʼik soka skoltuman ansyanoʼik?

12 Ja ajkʼachto, ja Tsome Tojwanumi stukbʼes ja jastal wa stʼojowe ja maʼ oj och ansyano ma skoltuman ansyano ja bʼa kongregasyoni. Ja Juʼun Cholumani xcholo ja tsome tojwanum ja bʼa bʼajtan siglo jani ya xcholuk ja biajanteʼik bʼa oj stʼoj-e ansyanoʼik sok skoltuman ansyanoʼik (kʼela ja xetʼan «Preguntas de los lectores» ja bʼa La Atalaya bʼa 15 bʼa noviembre bʼa 2014). Ja yuj, masan bʼa septiembre bʼa 2014 ja biajanteʼiki yeʼnxani wa xtʼojwaniye. Yajni ja ansyanoʼik wa xyalawe jun jmoj-aljeltik oj bʼobʼ aʼtijuk jastal ansyano ma skoltuman ansyano, ja biajante wa sleʼawe modo bʼa snajel sbʼaj ja jmoj-aljeltik soka spamilya. Yuja it, bʼobʼta ojni el sok xcholjel ja jmoj-aljeltiki (1 Timoteo 3:4, 5). Tsaʼan ja biajante wa stsomo sbʼaj soka ansyanoʼiki. Lajan wa spaklaye jaʼankʼujol ja bersikuloʼik bʼa wa xyala ja jas wa xkʼanxi sbʼa jun ansyano sok skoltuman ansyano (1 Timoteo 3:1-10, 12, 13; 1 Pedro 5:1-3).

Ja ansyanoʼik wa stojowotik soka Biblia yujni wa skʼanawe oj skoltaye sok oj stalnaye ja kongregasyon

13. ¿Jastal wa xjeʼatik wala aʼtijitik lajan soka ansyanoʼiki?

13 Ja ansyanoʼik wa stojowotik soka Biblia yujni wa skʼanawe oj skoltaye sok oj stalnaye ja kongregasyon. Tʼilani oj aʼtijukotik lajan soka yeʼnleʼi sok skʼuʼajel ja jas wa xyalaweʼi, yujni bʼa jlekilal keʼntik (1 Timoteo 6:3). Ja bʼa bʼajtan siglo, jujuntik nebʼumanik «lom huan eqʼuel yuj». Mi skʼana oj aʼtijuke sok wa xchʼika sbʼaje ja bʼa jas mi xyochelaneʼi. Ja ansyanoʼiki sleʼawe modo bʼa oj stoje, pe mini skʼana stukbʼesel sbʼaje. Ja Pablo yala yabʼ ja jmoj-aljeltik ja bʼa kongregasyon jaw jastal oj yile ja maʼ jachuk ja smodo. Yala yabʼye: «Aa satex machuncʼa», sok «actayic cani». Ja jmoj-aljeltik tʼilani mok smojtaye ja ixuk winik jaw, pe mokni yile jastal skontraʼe (2 Tesalonicenses 3:11-15). Ja bʼa jtyempotiki, ja ansyanoʼiki wa sleʼawe modo skoltajel ja maʼ wa skʼoko ja smandarik ja Dyosi. Jun sjejel, ojni yaweyi rason jun jmoj-aljeltik wan elel sok june mi kʼuʼumanuk Dyos (1 Corintios 7:39). ¿Jaxa ta mi skʼana oj stukbʼes sbʼaj ja jmoj-aljeltiki? Ja ansyanoʼiki bʼobʼta ojni yawe ekʼ jun loʼil bʼa oj xchol-e sbʼaja tikʼe modo jaw oj ikʼwanuk bʼa mi lek oj tajuk tiʼal ja kongregasyoni. Ta yawe ekʼuk jun loʼil jastal jaw ja ansyanoʼik ja bʼa jkongregasyontiki, ¿jasa oj jkʼuluktiki? Sok ta wa xnaʼatik sbʼaj ja maʼ wan kʼotel sbʼaj ja loʼil wan yajel ekʼuk ja jmoj-aljeltiki, ¿oj maʼ katikan smojtajel? Jachuk wantik skoltajel bʼa oj yaʼ sbʼaj kwenta wan jomjel yuja modoʼal yiʼoji sok mi lek xyila ja Jyoba. Bʼobʼta ja jmoj-aljeltiki oj spensaraʼuk stukbʼesel ja smodo [1] (kʼela ja nota).

LA KATIK AJYUK SAK, TSOMAN SOK LAMAN JA KONGREGASYONI

14. ¿Jastal oj bʼobʼ koltanukotik bʼa oj ajyuk sak ja kongregasyoni?

14 Ja Yabʼal ja Dyosi wa xyala jas oj jkʼuluktik bʼa mi oj kʼulaxuk ja jastik mi lekuk ja bʼa kongregasyoni. La jpensaraʼuktik ja jas ekʼ ja bʼa chonabʼ Corinto. Ja Pablo jelni skʼana ja smoj-aljelik teye tiw. Yeʼnani sjeʼunejyi ja smeranil bʼa Biblia jitsan bʼa yeʼnle (1 Corintios 1:1, 2). Ja yuj la jpensaraʼuktik jastal yabʼ yajni jun winik wan koʼel mulal sok ixuk, sok ja kongregasyoni mi jas xyala. Ja Pablo yalayabʼ ja ansyanoʼik ayaʼe «ba scʼab ja Satanás ja huinic» jawi. Tʼilani oj yawe eluk ja winik it ja bʼa kongregasyoni (1 Corintios 5:1, 5-7, 12). Ja bʼa jtyempotiki, ja ansyanoʼiki ojni bʼobʼ yawe eluk ja maʼ ay koʼel bʼa jun niwan mulal sok mi sutxi skʼujoli. Ta wa xjeʼatikyi ja jmodotik ja maʼ mixa Taʼumantiʼuki jastalni wa xyala ja Biblia, ojni jkoltaytik bʼa aʼajyuk sak ja kongregasyoni. Sok bʼobʼta ojni jkoltaytik ja maʼ mixa Taʼumantiʼuki bʼa oj sutxuk skʼujol sok bʼa oj skʼanyi perdon ja Jyoba.

15. ¿Jastal oj bʼobʼ katik ajyuk laman sok tsoman ja kongregasyoni?

15 Ja bʼa kongregasyon bʼa Corinto ajyi pilan wokol. Jujuntik wane yijel ja smoje kʼuʼuman Dyos bʼa stiʼ sat jwesik. Ja Pablo sjobʼoyile: «¿Mi ma mas lec ja lec huaxa cʼulanex ahuantar ja jas mi sbejuc huaxa huabyexi?» (1 Corintios 6:1-8). Ja bʼa jkʼakʼutiki, ayni jujuntik jmoj-aljeltik skʼuluneje negosyo sok tuk jmoj-aljeltik sok xchʼayuneje takʼin ma wa xyabʼye loʼlubʼale yuja jmoj-aljeltiki. Sok ja yuj yiʼoneje bʼa stiʼ sat jwesik. Ta ekʼ ja it, bʼobʼta ja ixuk winiki oj kʼumanuke mi lekuk sbʼaja Jyoba soka bʼa xchonabʼi. Bʼobʼta oj cha ya ajyuk wokol ja bʼa kongregasyon ja it. Ja Yabʼal ja Dyosi wa xyala la ajyukotik laman soka jmoj-aljeltiki, ama xchʼayatik takʼin [2] (kʼela nota). Ja Jesús sjeʼani jastal stojbʼesel ja wokolik soka tsatsal kʼumaliki (kʼuman ja Mateo 5:23, 24 sok 18:15-17). Yajni wa xkʼuʼantik ja tojelali, jachuk oj katik ajyuk laman sok tsoman ja kongregasyoni.

16. ¿Jas yuj jel tsoman aye ja yaʼtijumik ja Dyosi?

16 Ja Biblia wa xyalakabʼtik: «¡Kʼelawik! ¡Jelni lek sok jelni xlikiki yajni ja jmoj-aljeltik tsoman aye junxta lajan!» (Salmo 133:1). Ja israʼelenyo ajyiye chapan sok tsoman yajni kʼuʼabʼal ajyiye soka Jyoba. Stajel tiʼal sbʼaja smajlajel yiʼoj ja yaʼtijumiki, ja Dyos yala: «Tsoman oj ka ajyanik, jastal ja kʼole chej ja bʼa korral» (Miqueas 2:12). Ja Jyoba cha yalunej tsoman oj aʼteltajuk yuja yaʼtijumiki yujni oj snebʼe ja smeranil bʼa Biblia. Ja yeʼn yala: «Yujni keʼn oj jtukbʼes ja skʼumal ja ixuk winik bʼa jun sakal kʼumal, bʼa jachuk yibʼanale oj staʼe tiʼal ja sbʼiʼil ja Jyoba, bʼa oj yaʼteltaye junxta lajan» (Sofonías 3:9). ¿Mi maʼ meranuk jel xkaʼatik tsʼakatal yuja wa xbʼobʼ jtoytik ja Jyoba jach tsoman?

Ja ansyanoʼiki tʼilani oj skoltaye ja maʼ «huan sleejel ja smuli». (Kʼela ja parrapo 17).

17. ¿Jasa tʼilan oj skʼuluke ja ansyanoʼik ta ja bʼa kongregasyon ay maʼ koʼ bʼa jun chaʼan mulal?

17 Ta ay maʼ koʼ jun chaʼan mulal, ja ansyanoʼiki tʼilani oj yile wego sok yajal kʼujol. Ja yeʼnle wani snaʼawe ja Jyoba wa skʼana oj stalnaye ja kongregasyon ja bʼa jastik mi lekuki. Jachuk oj ajyuk sak sok tsoman (Proverbios 15:3). Ja Pablo jelni skʼana ja smoj-aljelik bʼa Corinto, ja yuj yayile rason ja yajni ay stʼilanili. Jani it ja jas skʼulan ja bʼa bʼajtan karta stsʼijbʼan yileʼi. Sok ja ansyanoʼik bʼa Corinto wegoni skʼuʼane ja rasonik bʼa Pablo. ¿Jas yuj wa xnaʼatiki? Yujni ixaw tsaʼan, ja Pablo stoyo ja bʼa xchabʼil skarta stsʼijbʼanyileʼi. «Ta ay cʼa june ja quermanotiqui huan sleejel ja smuli», ja ansyanoʼiki tʼilani oj yaweyi rason sok yajtanel (Gálatas 6:1).

18. a) ¿Jas yuj jel lek wajyujile ja kongregasyonik bʼa bʼajtan siglo yuja skʼuʼane ja stojelal ja Yabʼal ja Dyosi? b) ¿Jasa oj kiltik ja bʼa artikulo jakumi?

18 Yuja nebʼumanik ja bʼa bʼajtan siglo snochowe ja stojelal ja Yabʼal ja Dyosi. Ja kongregasyoniki ajyi sak, tsoman sok laman (1 Corintios 1:10; Efesios 4:11-13; 1 Pedro 3:8). Stsʼakatal yuja it, ja jmoj-aljeltiki bʼobʼ xchole ja lekil rasoniki bʼa «spetzanil ja cristiano» bʼa sutsatkʼinali (Colosenses 1:23). Ja wego ja yaʼtijumotik Dyosi tsomani lek aytik, chapan aytik sok wa xcholotik ja lekil rason bʼa yibʼanal ja Luʼumi. Ja bʼa artikulo jakumi oj kiltik prebaʼik bʼa jani wa xkʼanatik stoyjel ja sbʼiʼil ja kajwaltik Dyos Jyoba sok skʼuʼajel ja tojelal wa xyaʼa bʼa slibro, ja Biblia (Salmo 71:15, 16).

^ [1] (parrapo 13): Kʼela ja libro Organizados para hacer la voluntad de Dios, slamik 134 man 136.

^ [2] (parrapo 15): Kʼela ja libro La ajyukotik ja bʼa syajal skʼujol ja Dyosi, slam 223, bʼajtan nota. Ja tiw oja taʼ mas sbʼaja yajni jun Taʼumantiʼ wa skʼana oj skʼul demandar ja juni.