1. Jeova watunga ovanthu nounongo patyi?

JEOVA watunga ovanthu nounongo uhuvisa. Wetutunga nounongo wokutetulula ovitateka, nokusoka etyi tuhanda okulinga komutwe wandyila. (Provérbios 2:11) Tupu wetuavela ononkhono mbokupanga nokufuisapo etyi tuasoka. (Filipenses 2:13) Wetuavela omutima utukuatesako okulinga etyi tyaviuka nokuanya etyi tyapenga. Tupu omutima wetu utukuatesako okulityilika onkhali nokuviukisa ovivi tualinga.—Romanos 2:15.

2. Jeova ukevelela tuundapese ñgeni ounongo wetu?

² Jeova ukevela tuundapese nawa ounongo wetu. Omokonda yatyi? Mokonda utuhole iya utyii okuti matukala nehambu tyina tuundapesa nawa otyiawa etuavela. Mongeleka, Movihonekwa vio Hebreu, tutangamo okuti: “Omunthu wombili upanga ovipuka mavimuetela ouwa,” “atyiho  omaoko ove apondola okulinga, tyilinga nononkhono mbove ambuho.” (Provérbios 21:5; Eclesiastes 9:10) Movihonekwa vio Gregu, tutangamo okuti: “Apeho tyina kuamamoneka omuvo omuwa, tulingei ovipuka oviwa pala ovanthu aveho.” “Kese umwe aundapese eongelo apewa, pala okulivatela otyikati kese umwe na mukuavo.” (Gálatas 6:10; 1 Pedro 4:10) Tyayandyuluka nawa okuti Jeova uhanda tulinge atyiho tuvila opo tueetele ouwa onthue muene navakuetu.

3. Ovipuka patyi ovanthu vehevili okulinga?

³ Jeova uhanda tuundapese ounongo wetu, mahi utyii okuti onthue katutyivili okulinga ovipuka aviho. Mongeleka, katutyivili okulipola eyembelo lioukuankhali, nonkhali, no nonkhia. (1 Reis 8:46) Tupu, katutyivili okuyunga etyi vakuetu valinga, mokonda ovanthu aveho vena ounongo wokutokola etyi vahanda okulinga. Katyesukisile enoñgonoko ine ounongo patyi tuna, mahi kawelekua no wa Jeova.—Isaías 55:9.

4. Oityi matulilongesa monthele ei?

⁴ Apeho tuna okuyeka Jeova etuhongolele, nokuyumba onthumbi yokuti metukuatesako nokutulingilako ovipuka tuhevili okulinga. Mahi, Jeova tupu uhanda tusoke oñgeni tupondola okutetulula ovitateka nokukuatesako vakuetu. (Tanga Salmo 37:3.) Onthue tuesukisa okulinga ovipuka vivali, “okuyumba onthumbi mu Jeova nokulinga etyi tyaviuka.” Tupu tuesukisa “okukala ovakuatyili.” Oñgeni tupondola okutyilinga? Tutalei ongeleka ya Noe, na David novaumbili ovakuavo va Huku vekolelo vayumbile onthumbi mu Jeova. Tupu matulilongesa ovipuka ankho vehevili okulinga iya  avatale vali kovipuka vevila okulinga.

5. Popia ovitateka via Noe.

⁵ Noe ankho ukala mouye “weyula oungangala” noundalelapo. (Gênesis 6:4, 9-13) Mahi Noe ankho utyii okuti Jeova mahanyeko ouye wovivi, Noe kahambukilwe novipuka ovivi ovanthu ankho valinga. Noe ankho utyii okuti pena ovipuka ahapondola okulinga nevi apondola okulinga.

6, 7. (a) Oityi Noe ankho ahapondola okulinga? (b) Oñgeni ovitateka vietu vielifwa no via Noe?

⁶ Etyi Noe ahapondola okulinga: Noe ankho wivisa ondaka ya Jeova nekolelo, mahi ankho kapondola okukuluminya ovanthu okutavela. Noe ankho kapondola okulinga natyike opo Ombila onene iye liwa. Noe ankho wesukisa okukala nonthumbi yokuti Jeova matualako nomulao wae wokuhanyako ovipuka ovivi, iya ankho utyii okuti Huku metyilingi momuvo watyo.—Gênesis 6:17.

⁷ Nonthue hono tuli mouye ulingwa ovipuka ovivi ngo wa Noe, mahi tutyii okuti Jeova walaa okuti meya okuhanyako. (1 João 2:17) Katupondola okukuluminya ovanthu okutavela “onondaka onongwa mbouhamba.” Tupu katupondola okulinga natyike opo “ononkhumbi ononene” mbuye liwa. (Mateus 24:14, 21) Nga Noe, nonthue tuesukisa okupameka ekolelo lietu, atukala nonthumbi yokuti apa katutu Huku  mamaneko ovivi aviho. (Salmo 37:10, 11) Onthue tuna onthumbi yokuti Jeova kamayeke ovivi viouye uno vitualeko, tyipona puetyi apanga.—Habacuque 2:3.

8. Oityi Noe ankho atala vali? (Tala olutalatu pefo pahimbikila onthele.)

⁸ Etyi ankho Noe apondola okulinga: Noe ankho katalele kovipuka ahapondola okulinga, mahi ankho watalele vali kovipuka apondola okulinga. Noe waivisile onondaka mba Jeova mbekoyeso. (2 Pedro 2:5) Otyilinga otyo ankho tyimukuatesako okupameka ekolelo liae. Ankho kaivisa vala mahi tupu walandulile onondonga mba Jeova opo atunge owato.—Tanga Hebreus 11:7.

9. Oñgeni tupondola okuhetekela ongeleka ya Noe?

⁹ Nga Noe nonthue tuna “ovilinga ovinyingi movilinga via Tatekulu.” (1 Coríntios 15:58) Mongeleka, tukuatesako ovilinga viokutunga nokupindulapo Onondyuo Mbomaliongiyo no mbo vionge, nokuundapa movionge ine ko mbetele ine mo noseketa mbokupitiya. Tyakolela vali, tuundapa unene movilinga viokuivisa, vitukuatesako okutala kovipuka tukevelela. Omphange umwe umbila Huku momanima omanyingi wapopia okuti, tyina apopila vakuavo ononkhano onongwa Mbouhamba wa Huku, wiimbuka okuti ovanthu vetupu ekevelelo tupu vatala ovitateka viavo ngotyipuka tyahapu. Ngetyi omphange oo apopia, onthue tuna ekevelelo, iya lipama vali unene tyina tupopia navakuetu konthele yekevelelo lietu. Ekevelelo olio litukuatesako okutualako okukala mondyila yomuenyo!—1 Coríntios 9:24.

10. Popia etyi David alinga.

¹⁰ Ohamba David ankho wali omukuatyili, iya ankho Jeova umuhole unene. (Atos 13:22) No ngotyo, David walingile onkhali imwe onene etyi alinga oundalelapo na Bateseba. Nkhele ahande okuholeka onkhali yae, etyi atuma okuipaa Ulia, omulume wa Bateseba kovilwa. David alo umwe ahoneka omukanda ankho upopia oñgeni Ulia ena okuipawa, eupe Ulia opo eutyinde! (2 Samuel 11:1-21) Mokueenda kuomuvo ononkhali mba David ambuhololoka. (Marcos 4:22) Etyi mbahololoka, oñgeni David akala?

11, 12. (a) Konyima yokualinga onkhali, oityi David ankho ahapondola okulinga? (b) Oityi Jeova malingi inkha tulivela?

¹¹ Etyi David ankho ahapondola okulinga: Ankho kapondola okuholeka etyi alinga. Mahi, una okukevelela ononkhumbi mbutundilila konkhali yae mokueenda kuomuenyo wae auho. (2 Samuel 12:10-12, 14) Ngotyo ankho wesukisa okukala nekolelo. Ankho wesukisa okukala nonthumbi yokuti tyina elivela nomutima auho, Jeova memuevela nokumukuatesako movitateka vitundilila kononkhali mbae.

¹² Onthue atuho tuvakuankhali. Oviponyo vimwe tulinga ovinene  vali kovikuavo, iya ovikando ovinyingi katuvivili okuviholeka. Mahi nongotyo tukala novitateka vitundilila kononkhali mbetu. (Gálatas 6:7) Mahi tuna onthumbi yokuti Huku walaa okuti inkha tulivela metukuatesako momuvo wovitateka, alo umwe tyina ononkhumbi ombo mbutundilila koviponyo vietu.—Tanga Isaías 1:18, 19; Atos 3:19.

13. Oityi David alinga opo akale vali noupanga na Jeova?

¹³ Etyi David ankho apondola okulinga: David ankho uhanda vali okukala noupanga na Jeova. Oityi alinga? David ayeke Jeova emukuateseko. Mongeleka, wetavela okuviyulwa na Natan, omuuli wa Jeova. (2 Samuel 12:13) David tupu elikuambela ku Jeova tupu apopi ononkhali mbae, otyilekeso tyokuti tyilityili ankho uhanda Jeova emuevele. (Salmo 51:1-17) Tupu David ahakala nokulivela onombei, mahi elilongesila kononkhali mbae. Nalumwe awanene vali ononkhali mbae. Mokueenda kuomanima waumbilile Jeova noukuatyili alo ankhia, otyilekeso tyokuti Jeova umuhinangela.—Hebreus 11:32-34.

14. Oityi tulilongesila kongeleka ya David?

¹⁴ Oityi tulilongesila kongeleka ya David? Inkha tualinga onkhali onene, tuesukisa okulivela nomutima auho, nokupopia ononkhali mbetu ku Jeova, nokuita opo etuevele. (1 João 1:9) Tupu tuesukisa okupopila ovakulu vewaneno, mokonda vetukuatesako okukala vali noupanga na Jeova. (Tanga Tiago 5:14-16.) Tyina tutavela okukuatesiwako na Jeova, tulekesa okuti tuyumba onthumbi momulao wae wokutuevela. Tupu, tuesukisa okulilongesila koviponyo vietu iya atutualako okuumbila Jeova nonthumbi.—Hebreus 12:12, 13.

15. Oityi tulilongesila kongeleka ya Ana?

¹⁵ Tyina una ovitateka upondola okusoka kovaumbili vamwe vekolelo vapopiwa Mombimbiliya, vayumbile onthumbi mu Jeova namphila ankho vena ovitateka. Mongeleka, ponthyimbi Ana ankho kamono ovana. Mahi ankho kapondola okupilulula otyitateka otyo. Mahi wayumbile onthumbi yokuti Jeova memupameka. Watuaileko okufenda mekaka liefendelo nokulikuambela ku Jeova, nokumupopila oñgeni elitehelela. (1 Samuel 1:9-11) Oyo ongeleka ongwa pala onthue! Tyina tuna ovitateka viekongoko ine ovitateka ovikuavo tuhevili okupilulula, tupakula otyiho tyetu ku Jeova iya atukala nonthumbi yokuti metukuatesako. (1 Pedro 5:6, 7) Tulinga atyiho tuvila opo tupole ouwa komaliongiyo nokovipuka ovikuavo eongano lia Jeova liava.—Hebreus 10:24, 25.

16. Oityi ovohe vapondola okulilongesila ku Samuele?

 ¹⁶ Oityi tyipondola okulinga ovohe tyina ovana vavo vayekapo okuumbila Jeova? Omuuli Samuele ankho kapondola okukuluminya ovana vae vekula opo vatualeko okuumbila Huku. (1 Samuel 8:1-3) Otyitateka otyo wetyiyekela pomaoko a Jeova. No ngotyo, Samuele walingile atyiho evila opo atualeko okuumbila Huku noukuatyili nokuhambukiswa Tate yae uli keulu. (Provérbios 27:11) Hono, ovohe ovanyingi Ovakristau vekahi movitateka ngovio. Vena onthumbi ngo ya tate wapopiua mongeleka ya Jesus yomona omupeseli, yokuti Jeova apeho wafuapo pala okutambula vana velivela. (Lucas 15:20) Pomuvo opo, ovohe vesukisa okutualako okukala ovakuatyili ku Jeova, iya avakevela ongeleka yavo ilunde ovana vavo okukondoka ku Jeova.

17. Omokonda yatyi ongeleka yomuhepe wahepa ipameka?

¹⁷ Ongeleka onkhuavo ongwa o yomuhepe wahepa pononthiki mba Jesus. (Tanga Lucas 21:1-4.) Omuhepe oo ankho kapondola okupilulula ovipuka ovivi ankho vilingwa mondyuo ya Huku, tupu ankho kapondola okupilulula onkhalelo yae yokuahepa. (Mateus 21:12, 13) Mahi onthumbi yae mu Jeova ankho imulunda okukuatesako efendelo lio tyotyili. Ankho una otyali iya aave onombongo ambuho ankho ena, “onombongo onombali ononthutu.” Omukai oo wekolelo walekesa okuti uyumba onthumbi mu Jeova. Ankho utyii okuti inkha upaka tete momuenyo wae ovilinga via Jeova, Jeova memuavela atyiho esukisa. Tyelifwa notyo, nonthue tuna onthumbi yokuti inkha tupaka tete momuenyo wetu Ouhamba wa Huku, Jeova metuavela etyi tuesukisa.—Mateus 6:33.

18. Popia ongeleka yomukuatate ankho utala vali kuetyi evila okulinga.

¹⁸ Ovakuatate ovanyingi nonomphange hono navo valekesa okuti vayumba onthumbi mu Jeova, tyina vatala kovipuka vapondola okulinga avahatale kuevi vahapondola okulinga. Tutalei ongeleka yomukuatate umwe utiwa Malcolm watuaileko nekolelo alo ankhia mo 2015. Mokueenda kuomanima omanyingi vaumbila Jeova kumwe nomukai vae, vakalele nehambu novitateka. Wapopia okuti: “Omuenyo kauyumbwa onthumbi tupu kautualako, mahi Jeova uyamba vana vemuyumba onthumbi.” Oityi tyakuatesako Malcolm? Wati: “Welikuambela opo etyivile okuundapa unene movilinga via Jeova. Atale vali kuetyi evila okulinga, ahatale kuetyi ehevili okulinga.” *—Tala okatoi.

¹⁹ Ovivi mouye “vikahi nokuvilapo vali unene,” ngotyo tukevelela ovitateka ovinyingi. (2 Timóteo 3:1, 13) Otyo tuesukisila okulikuatesila opo ovitateka vihetusoyese. Ngotyo, tuesukisa okuyumba onthumbi mu Jeova nokutala vali kuetyi tuvila okulinga. Otyo otestu yenima lio 2017 yaviukila yati: “Yumba onthumbi mu Jeova nokulinga oviwa”!—Salmo 37:3.