Go long ol haf insaed long hem

Go long lis blong ol haf

Yu Save Gat Tingting Daon Taem Samting i Traem Yu

Yu Save Gat Tingting Daon Taem Samting i Traem Yu

“Yu mas wokbaot wetem God we tingting blong yu i stap daon.”MAEKA 6:8, NW.

SINGSING: 48, 80

1-3. ?Wan profet i no mekem wanem? ?Wanem i kamaot from? (Yu luk pija long stat blong stadi.)

KING JEROBOAM i stanemap wan olta long Betel blong mekem wosip long ol giaman god. Ale Jehova i sanem wan profet blong Juda i go luk hem blong talemaot wan mesej blong jajmen long hem. Wetem tingting daon, profet ya i obei, mo i go talemaot mesej ya. King i kros tumas long profet ya, be Jehova i protektem hem.—1 King 13:1-10.

2 Jehova i talem long profet ya se hem i no mas kakae mo dring long Isrel, mo i mas pas long wan defren rod blong gobak long ples blong hem. Taem hem i stap gobak, hem i mitim wan olfala man we i giaman long hem se Jehova i toktok long hem. Olfala man ya i singaot profet ya i go long haos blong hem, blong kakae mo dring. Profet ya i no obei long Jehova, nao i folem olfala man ya. Jehova i no glad nating. Taem profet ya i stap gobak long ples blong hem, wan laeon i kilim hem i ded.—1 King 13:11-24.

3 Yumi no save from wanem profet ya i jusum blong lesin long olfala ya, i no long Jehova. Be yumi save se hem i no gohed blong ‘wokbaot wetem Jehova we tingting blong hem i stap daon.’ (Ridim Maeka 6:8.) Long Baebol, taem man i wokbaot wetem Jehova, hemia i min se hem i trastem Jehova, i letem hem i lidim hem, mo i obei long hem. Man we i gat tingting daon i save se hem i mas prea oltaem. Sipos profet ya i gat tingting daon, bambae hem i askem advaes long Jehova. Samtaem yumi tu yumi mas mekem ol desisen we oli no isi, mo yumi no sua long samting we i stret blong mekem. Be sipos yumi gat tingting daon, bambae yumi askem long Jehova blong i lidim yumi, nao yumi no save mekem ol bigfala mastik.

4. ?Bambae yumi lanem wanem long stadi ya?

4 Long laswan stadi, yumi lanem mining blong tingting daon mo from wanem i impoten blong yumi gat fasin ya. ?Be olsem wanem yumi save kam gud moa long fasin ya? ?Wanem sam samting we i save mekem se yumi no moa gat tingting daon? Bambae yumi luk tri samting we i save traem yumi.—Ol Proveb 11:2.

TAEM OL SAMTING LONG LAEF BLONG YUMI I JENIS

5, 6. ?Olsem wanem Basilae i soemaot se hem i gat tingting daon?

5 Samting we yumi mekem taem wok blong yumi, no ol samting long laef blong yumi oli jenis, i save soemaot sipos yumi gat tingting daon o nogat. Yumi save lanem sam samting long eksampol blong Basilae, we i gudfala fren blong King Deved. Taem Basilae i gat 80 yia, Deved i askem long hem blong kam stap wetem hem long haos blong king. Hemia wan bigfala ona. Sipos Basilae i talem ‘yes,’ bambae hem i gohed blong stap oltaem wetem king. Be Basilae i talem ‘no.’ ?From wanem? Hem i olfala tumas, taswe hem i talem long Deved se hem i no wantem kam wan baden long hem. Ale hem i talem se i moagud Kimam we maet i wan boe blong hem, i tekem ples blong hem.—2 Samuel 19:31-37.

6 Tingting daon i givhan long Basilae blong mekem wan gudfala desisen. Hem i no talem ‘no’ from we hem i wantem ronwe long wok, mo stap spel nomo long hom blong hem. Be hem i luksave se laef blong hem i jenis, mo hem i kasem save se hem i no moa naf blong mekem sam samting. (Ridim Galesia 6:4, 5.) Olsem Basilae, yumi tu yumi mas gat tingting daon. Sipos yumi wantem tumas blong gat hae posisen, mo yumi wantem ol man oli leftemap yumi, bambae yumi tingbaot yumi nomo, yumi skelem yumi wetem ol narafala, mo sloslo bambae yumi harem nogud. (Galesia 5:26) Be sipos yumi gat tingting daon, bambae yumi wok gud wetem ol brata blong yumi, blong leftemap nem blong Jehova mo blong givhan long ol narafala.—1 Korin 10:31.

7, 8. ?Olsem wanem tingting daon i halpem yumi blong no dipen long yumi wan?

7 Taem yumi kasem plante moa wok, samting ya i save mekem se yumi gat wan posisen we i antap long ol narafala, mo hemia i save pulum yumi blong no moa gat tingting daon. Yumi save lanem sam samting long eksampol blong Nehemaea. Taem hem i harem se ol man long Jerusalem oli gat plante problem, hem i askem strong long Jehova blong i givhan long olgeta. (Nehemaea 1:4, 11) Jehova i ansa long prea blong Nehemaea, taem King Ataksekses i putumap nehemaea i kam distrikejen blong Juda. Nehemaea i gat wan hae posisen mo i rij, be hem i neva trastem prapa paoa blong hem. Hem i gohed blong wokbaot wetem Jehova, mo i ridim Loa blong Jehova oltaem blong i lidim hem. (Nehemaea 8:1, 8, 9) Nehemaea i neva yusum paoa blong hem blong kasem samting we hem nomo i wantem mo blong mekem i strong long ol narafala.—Nehemaea 5:14-19.

8 Olsem Nehemaea, sipos yumi kasem moa wok, no wok blong yumi i jenis, yumi mas meksua se yumi gohed blong gat tingting daon. Yumi no wantem dipen long prapa paoa mo save blong yumi. ?Olsem wanem wan man i save stat blong dipen long hem wan? Maet wan elda i mekem sam wok blong kongregesen be i no prea fastaem. No maet wan brata no sista i mekem wan desisen fastaem, mo biaen i askem long Jehova blong i blesem desisen ya. Be man we i gat tingting daon i no mekem olsem. Nating se hem i mekem wan samting plante taem finis, be hem i no dipen long prapa save blong hem. Hem i tingbaot oltaem se paoa blong Jehova i bigwan moa long paoa blong hem. (Ridim Ol Proveb 3:5, 6.) Long wol tede, plante man oli tingbaot olgeta nomo, mo oltaem oli wantem winim ol narafala. Be ol man blong Jehova oli no olsem. Yumi no gat tingting ya se posisen blong yumi i mekem se yumi gud moa long ol narafala long famle, no long kongregesen. Be yumi tingbaot wok we yumi gat long ogenaesesen blong Jehova, mo yumi wok gud wetem ol brata mo sista blong yumi.—1 Timoti 3:15.

TAEM NARAFALA I FAENEM POEN LONG YUMI, NO I LEFTEMAP YUMI

9, 10. ?Olsem wanem tingting daon i givhan long yumi taem ol narafala oli faenem poen long yumi blong nating nomo?

9 Yumi harem nogud taem narafala i faenem poen long yumi blong nating nomo. Hemia samting we i hapen long Hana. Nating se Elkana i lavem hem tumas, be Hana i no glad. Penina we i narafala waef blong Elkana, i stap jikim hem oltaem. Hana i wantem tumas blong gat pikinini, be hem i no save gat. Wan dei, Hana i harem nogud tumas, ale hem i go long haos tapolen blong prea. !Hae pris ya Ilae i luk we hem i stap krae, nao i tok long hem se hem i drong! Samting ya i save mekem Hana i kros. Be hem i no mekem olsem, hem i ansa long Ilae wetem respek. Biaen, Hana i mekem wan prea we i soemaot bilif mo lav blong hem long Jehova.—1 Samuel 1:5-7, 12-16; 2:1-10.

10 Tingting daon i save givhan long yumi blong holemtaet ‘ol stret fasin, blong winim ol rabis fasin.’ (Rom 12:21) Wol blong Setan i fulap long plante rabis samting. Taswe yumi no mas sapraes sipos ol narafala oli mekem i no stret long yumi. Samting ya i save mekem yumi kros, be yumi mas faet agensem filing ya. (Ol Sam 37:1) Yumi save harem nogud moa taem wan brata no sista long kongregesen i mekem olsem long yumi. Sipos samting olsem i hapen, i gud yumi folem fasin blong Jisas. Baebol i talem se: “Taem ol man oli tok nogud long hem, hem i no tok nogud bakegen long olgeta.” Be, “hem i putum tingting blong hem i stap strong long God, we i stap jajem ol man long stret fasin.” (1 Pita 2:23) Jisas i gat tingting daon mo i save se Jehova nomo i gat raet blong stretem samting ya. (Rom 12:19) Yumi tu yumi wantem gat tingting daon, nao ‘yumi no mekem i nogud long man we i mekem i nogud long yumi.’—1 Pita 3:8, 9.

11, 12. (1) ?Olsem wanem yumi save gat tingting daon taem narafala i presem no i talem ol swit tok long yumi? (2) ?Olsem wanem ol klos mo aksen blong yumi oli soemaot se yumi gat tingting daon?

11 Taem ol narafala oli presem yumi no oli talem ol swit tok blong leftemap yumi, hemia tu i save pulum yumi blong no gat tingting daon. Yumi save tingbaot Esta. Plante man oli presem hem mo oli talem ol swit tok long hem. Long Pesia, i no gat wan narafala woman we i naes moa long hem. Blong wan fulyia, hem wetem plante narafala woman oli stap mekem plante samting blong mekem bodi blong olgeta i naes, blong traem pulum ae blong king. Nao king i jusum Esta blong i kam kwin blong hem. Nating se i olsem, ol samting ya oli no jenisim fasin blong Esta, mo hem i no tingbaot hem wan nomo. Be hem i gohed blong gat tingting daon, i kaen, mo i gat respek.—Esta 2:9, 12, 15, 17.

?Klos blong yumi i soemaot se yumi respektem Jehova mo ol narafala, no i soemaot se yumi no gat tingting daon? (Yu luk haf 12)

12 Sipos yumi gat tingting daon, bambae yumi werem ol klos we i soemaot respek long ol narafala, mo ol aksen blong yumi tu bambae i soemaot samting ya. Yumi no tokflas no pulum ol narafala blong oli tinghae long yumi, be yumi traem blong “gat pis” mo stap “kwaet.” (Ridim 1 Pita 3:3, 4; Jeremaea 9:23, 24) Ol toktok mo aksen blong yumi bambae oli soemaot tingting we yumi gat long yumi wan. Eksampol, maet yumi traem blong mekem ol narafala oli ting se yumi spesel from samting we yumi mekem, save we yumi gat, mo ol man we yumi save olgeta. No maet sam narafala oli givhan long yumi blong mekem wan impoten wok, be yumi traem blong mekem olsem se yumi nomo yumi mekem wok ya. Be yu traem tingbaot Jisas. Hem i save pulum ol man wetem waes blong hem. Be hem i no mekem olsem, plante taem hem i tokbaot ol samting we i stap long Baebol. Mo hem i no wantem se ol man oli ona long hem. Hem i wantem se oli ona long Jehova nomo.—Jon 8:28.

TAEM YUMI MEKEM DESISEN

13, 14. ?Olsem wanem tingting daon i save halpem yumi blong mekem ol gudfala desisen?

13 Yumi mas gat tingting daon taem yumi mekem desisen. Taem aposol Pol i stap long Sisaria, hem i wantem go long Jerusalem blong finisim wok ya we Jehova i givim long hem. Be profet Agabus i talem long hem se sipos hem i go, bambae oli arestem hem, mo maet oli kilim hem i ded tu. Ale ol brata oli askem strong long Pol blong i no go long Jerusalem. Be Pol i no trastem hem wan mo i no fraet. Hem i gat tingting daon mo i trastem Jehova fulwan. Ale hem i jusum blong go. Ol brata tu oli gat tingting daon. Taswe oli sapotem desisen blong hem, mo oli letem hem i go.—Ol Wok 21:10-14.

14 Taem yumi gat tingting daon, hemia bambae i givhan long yumi blong mekem ol gudfala desisen, nating se yumi no save wanem bambae i kamaot from. Eksampol, maet yumi wantem mekem wok blong fultaem paenia. ?Be wanem bambae i hapen sipos yumi sik? ?Olsem wanem sipos papa mama blong yumi i sik mo i nidim help? ?Bambae yumi mekem wanem sipos yumi kam olfala? Yumi no save ansa long ol kwestin ya, nating se yumi prea mo yumi tingting gud long hem. (Prija 8:16, 17) Be sipos yumi trastem Jehova, bambae yumi luksave se i gat sam samting we yumi no naf blong mekem, mo yumi akseptem samting ya. Bambae yumi lukluk gud long evri samting, askem advaes, mo samting we i moa impoten, yumi prea blong Jehova i lidim yumi. Biaen, yumi mas mekem samting we tabu spirit blong Jehova i soemaot long yumi. (Ridim Prija 11:4-6.) Jehova bambae i blesem ol desisen blong yumi, mo bambae hem i givhan long yumi blong jenisim ol plan blong yumi.—Ol Proveb 16:3, 9.

?OLSEM WANEM BLONG KAM GUD MOA LONG FASIN YA?

15. ?Olsem wanem fasin blong tingting dip long Jehova i save givhan long yumi blong yumi no flas?

15 ?Olsem wanem yumi save kam gud moa long fasin ya? Bambae yumi tokbaot fo rod. Faswan rod, yumi mas tingting dip long Jehova se hem i wanem kaen God. Taem yumi skelem yumi wetem Jehova, yumi luksave se yumi smol nomo, mo save blong yumi tu i smol. (Aesea 8:13) Yumi mas tingbaot se yumi stap mekem wok blong God ya we i gat Olgeta Paoa, i no wan man no wan enjel. Taem yumi tingting dip long samting ya, hemia bambae i givhan long yumi blong yumi no flas mo yumi stap “aninit long han blong hem.”—1 Pita 5:6.

16. Taem yumi tingting dip long lav blong Jehova, ?olsem wanem samting ya i mekem se yumi gat tingting daon?

16 Seken rod, yumi tingting dip long lav we Jehova i gat long yumi. Pol i tokbaot kongregesen se i olsem bodi blong man. Jehova i mekem se evri haf blong bodi blong man i impoten. (1 Korin 12:23, 24) Long sem fasin, Jehova i luk yumi evriwan se yumi impoten. Hem i no skelem yumi wetem ol narafala, be hem i gohed blong lavem yumi nating se yumi mekem mastik. Yumi harem se yumi sef taem yumi save se Jehova i lavem yumi.

17. ?Sipos yumi traem faenem gudfala fasin blong ol narafala, bambae yumi mekem wanem?

17 Namba tri rod, yumi traem faenem gudfala fasin blong ol narafala olsem Jehova i mekem. Yumi no mas traem blong pulum tingting blong ol narafala i kam oltaem long yumi, mo yumi no mas talem long olgeta samting we oli mas mekem. Be bambae yumi askem advaes long olgeta mo yumi rere blong folem ol tingting we oli talem. (Ol Proveb 13:10) Yumi glad taem ol brata mo sista blong yumi oli kasem wan spesel wok. Mo yumi talem tangkiu long Jehova from we hem i letem yumi evriwan i mekem wok blong hem.—1 Pita 5:9.

18. ?Taem yumi trenem tingting blong yumi we i stap jajem yumi, olsem wanem samting ya i givhan long yumi blong gat tingting daon?

18 Namba fo rod, yumi yusum ol rul blong Baebol blong trenem tingting blong yumi we i stap jajem yumi. Ol rul ya oli tijim yumi blong save ol filing mo tingting blong Jehova. Taem yumi lanem blong luk ol samting olsem we Jehova i luk olgeta, bambae yumi save mekem ol desisen we oli mekem hem i glad. Taem yumi stadi, yumi prea, mo yumi folem samting we yumi lanem, tingting blong yumi we i stap jajem yumi bambae i wok gud moa. (1 Timoti 1:5) Bambae yumi lanem blong tingbaot ol narafala fastaem. Sipos yumi mekem ol samting ya, Jehova i promes se bambae hem i finisim trening blong yumi, mo i givhan long yumi blong yumi gat tingting daon mo yumi kam gud moa long fasin ya.—1 Pita 5:10.

19. ?Wanem i save givhan long yumi blong gat tingting daon blong olwe?

19 ?Yu yu tingbaot profet blong Juda we yumi tokbaot long stat blong stadi ya? Hem i no moa fren gud wetem Jehova mo i lusum laef blong hem, from we hem i no moa gat tingting daon. Be yumi save gat tingting daon, nating se i no isi blong mekem olsem. Stori blong plante man blong God i pruvum se yumi naf blong gat tingting daon. Sipos yumi mekem wok blong Jehova longtaem, yumi mas dipen moa long hem. (Ol Proveb 8:13) Nating se laef blong yumi i jenis, be yumi save wokbaot yet wetem Jehova. Hemia wan bigfala ona. Taswe i gud yumi mekem evri samting we yumi naf blong mekem, blong gohed blong gat tingting daon mo wokbaot wetem Jehova blong olwe.