Skip to content

Al lor tablo konteni

To Kapav Res Modes Mem Kan li Difisil

To Kapav Res Modes Mem Kan li Difisil

“Mars avek to Bondie dan enn fason modes!”MIKA 6:8.

KANTIK: 48, 95

1-3. Ki enn profet ki sorti Zida pa ti fer, ek ki konsekans sa finn amene? (Get zimaz dan koumansman lartik.)

LERWA Izrael, Yarobam, ti fer ranz enn lotel pou fos ladorasion dan lavil Béthel. Zeova ti fer enn profet sorti depi Zida pou anons Yarobam enn mesaz zizman. Sa profet bien inb la ti obeir Zeova ek li ti transmet sa mesaz-la. Me lerwa ti bien ankoler ar sa profet-la, alor Zeova ti protez li.1 Lerwa 13:1-10.

2 Zeova ti donn sa profet-la lord pou pa manze ni bwar dan Izrael. Ek li ti bizin retourn so lakaz par enn lot semin. Kan li ti pe retourne, sa profet-la ti zwenn enn vie misie ki ti koz manti ar li. Li ti dir profet-la ki Zeova ena enn mesaz pou li, ek li ti invit li pou vinn manze ek bwar kot li. Profet-la ti dezobeir Zeova kan li ti al kot sa misie-la. Sa pa ti fer Zeova plezir. Plitar, kan profet-la ti pe retourn kot li, enn lion ti atak li ek ti touy li.1 Lerwa 13:11-24.

3 Nou pa kone kifer sa profet-la ti ekout sa vie misie-la olie ki li ekout Zeova. Me nou kone ki li ti aret “mars avek [Zeova] dan enn fason modes.” (Lir Mika 6:8. *) Dan Labib, mars avek Zeova vedir fer Li konfians, kont lor Li pou gid nou, ek obeir Li. Enn dimounn ki ena modesti kone ki li bizin priye regilierman. Si sa profet-la ti modes, li ti pou’nn demann Zeova si Li’nn sanz so bann instriksion. Parfwa nou osi nou bizin pran bann desizion ki difisil, ek kitfwa nou pa tro konpran seki Zeova anvi nou fer. Me si nou ena modesti, nou pou demann Zeova pou gid nou pou ki nou pa fer bann erer grav.

4. Ki nou pou aprann dan sa lartik-la?

4 Dan lartik avan, nou ti aprann seki savedir ena modesti, ek kifer sa inportan pou nou azordi. Me kouma nou kapav vinn pli modes? Ek ki bann sitiasion kapav teste nou modesti azordi, setadir montre si vremem nou modes? Anou examinn trwa parmi sa bann sitiasion-la.Proverb 11:2.

KAN NOU SITIASION SANZE

5, 6. Kouma Barzilay ti montre ki li ti ena modesti?

5 Fason ki nou reazir kan nou sitiasion ouswa nou bann responsabilite sanze kapav montre si vremem nou ena modesti. Barzilay, enn kamarad bien fidel Lerwa David, finn donn nou enn bon lexanp dan sa domenn-la. Kan Barzilay ti ena 80 an, David ti invit li pou vinn res dan lakour rwayal. Mem si sa ti enn gran loner, Barzilay ti prefer donn sa privilez-la Kimam, ki kitfwa ti so garson.2 Samiel 19:31-37.

6 Kifer Barzilay pa ti aksepte sa linvitasion-la? Eski li ti pe rod evit bann responsabilite? Ouswa eski li ti pe rod amenn enn lavi trankil? Non, se parski Barzilay ti ena modesti. Li ti rekonet ki so sitiasion ti sanze, ek li ti rekonet so limit. (Lir Galat 6:4, 5.) Nou osi nou bizin ena modesti parey kouma Barzilay. Olie ki nou res fixe lor seki nou, nou anvi ouswa nou konpar nou ar lezot, nou fer tou pou donn Zeova nou maximum. Sa li pli inportan ki ena enn responsabilite spesial ouswa ki tou dimounn konn nou. (Galat 5:26) Si nou modes, nou pou travay ansam avek nou bann frer pou donn loner Zeova ek ed lezot.1 Korintien 10:31.

7, 8. Kouma kan nou modes sa anpes nou pou kont lor noumem?

7 Li kapav difisil pou nou res modes si nou gagn plis responsabilite ouswa lotorite. Nou kapav aprann boukou ar lexanp Neemia. Kan Neemia ti tann dir ki lepep dan Zerizalem ti ena boukou problem, li ti sipliy Zeova pou ed zot. (Neemia 1:4, 11) Zeova ti reponn so lapriyer. Lerwa Artakzerses ti etabli Neemia kouma gouverner dan sa landrwa-la. Mem si Neemia ti ena pouvwar ek rises, zame li pa ti kont lor limem. Touletan li ti les Zeova gid li ek regilierman li ti lir Lalwa Zeova. (Neemia 8:1, 8, 9) Neemia ti ena lotorite lor boukou dimounn. Me zame li pa ti servi sa lotorite-la pou so prop lavantaz ouswa pou tret lezot dan enn move fason.Neemia 5:14-19.

8 Parey kouma Neemia, si nou gagn plis responsabilite ouswa si nou sanz afektasion, nou bizin fer an-sort ki nou res modes. Nou pa anvi kont zis lor nou prop kapasite ouswa lor nou prop lexperyans. Kouma sa kapav arive ki enn dimounn kont zis lor limem? Par exanp, li kapav arive ki enn ansien okip bann kitsoz kongregasion san ki li fer enn lapriyer avan. Ouswa li kapav arive ki enn Kretien pran enn desizion avan, ek se apre ki li priye Zeova pou beni sa desizion-la. Parkont, enn kikenn ki modes pa kont lor limem, mem kan li pe fer enn kitsoz ki li finn deza fer plizir fwa avan. Touletan li rapel ki so bann kapasite nanye ditou devan bann kapasite Zeova. (Lir Proverb 3:5, 6. *) Azordi, boukou dimounn egois ek zot esey mont lor latet zot kamarad. Me bann serviter Zeova pa koumsa. Nou pa panse ki nou pli bon ki lezot, ki li dan nou fami ouswa dan kongregasion, zis parski nou ena bann responsabilite. Okontrer, nou rapel ki nou ena nou plas dan lorganizasion Zeova ek nou travay ansam avek nou bann frer ek ser.1 Timote 3:15.

KAN LEZOT KRITIK NOU OUSWA FLAT NOU

9, 10. Kouma modesti kapav ed nou kan lezot kritik nou?

9 Nou kapav bien afekte kan enn dimounn kritik nou alor ki nou pa merit sa. Se seki ti ariv Ana. Mem si so misie ti bien kontan li, Ana pa ti ere. Penina, so rival, touletan ti mok li. Ana ti kontan pou gagn zanfan, me li pa ti kapav. Enn zour kan Ana ti bien tris, li ti al tabernak pou priye. Kan Gran Pret Eli ti trouv li pe plore, li ti akiz li ek ti dir ki li’nn sou. Ana ti bien kapav ankoler. Me okontrer, li ti reponn Eli avek respe. Plitar, Ana ti fer enn lapriyer ki ti montre so lafwa ek so lamour pou Zeova.1 Samiel 1:5-7, 12-16; 2:1-10.

10 Modesti kapav ed nou pou kontign “ena viktwar lor lemal par seki bien.” (Romin 12:21) Lemond Satan ranpli ar move kitsoz. Alor, fode pa nou etone kan lezot tret nou dan enn fason inzis. Mem si sa kapav fer nou ankoler, nou bizin lit kont sa santiman-la. (Psom 37:1) Kitfwa sa bles nou ankor plis kan nou gagn bann problem ar nou bann frer ek ser dan kongregasion. Si sa arive, nou anvi imit Zezi. Labib dir: “Kan li finn gagn insilte, li pa finn rann laparey.” Okontrer, “li finn met so konfians dan Bondie ki ziz [“avek lazistis,” NW].” (1 Pier 2:23) Zezi ti ena limilite ek li ti kone ki Zeova ti pou azir kont ninport ki linzistis. (Romin 12:19) Nou osi nou anvi ena limilite ek “pa rann lemal par lemal.”1 Pier 3:8, 9.

11, 12. (a) Kouma nou kapav res modes kan lezot felisit nou ouswa flat nou? (b) Kouma nou kapav montre ki nou modes par fason ki nou azir ek abiye?

11 Kan lezot flat nou ouswa felisit nou, sa osi kapav teste nou modesti. Bann dimounn ti bien flat Ester ek ti felisit li boukou. Li ti enn parmi bann pli zoli tifi dan Pers. Pandan enn an, li avek boukou lezot tifi ti gagn bann swin spesial pou antretenir zot bote. Kifer? Parski ti ena enn konpetision pou kone kisannla lerwa ti pou swazir. Finalman, lerwa ti swazir Ester pou vinn so larenn. Malgre tou sa latansion ki li ti gagne la, Ester pa ti sanze. Li pa ti vinn egois. Li ti res modes, ek li ti ena bonte ek respe.Ester 2:9, 12, 15, 17.

Eski nou fason abiye montre ki nou ena respe pou Zeova ek lezot, ouswa eski sa montre ki nou pena modesti? (Get paragraf 12)

12 Si nou ena modesti, nou pou azir ek abiy dan enn fason ki montre ki nou ena respe pou noumem ek pou lezot. Olie ki nou fer vantar ouswa nou esey inpresionn lezot, nou pou fer zefor pou ena “enn leker dou avek enn lespri trankil.” (Lir 1 Pier 3:3, 4; Zeremi 9:23, 24) Pa zordi pa demin, lezot pou remarke par nou bann parol ek aksion seki nou panse lor noumem. Par exanp, kitfwa nou esey fer lezot panse ki nou spesial akoz travay ki nou fer, nou konn tou lor tou, ouswa akoz bann kontak ki nou ena. Ouswa nou fer lezot panse ki nou finn fer enn kitsoz inportan par noumem, alor ki nou finn gagn led pou fer sa. Me reflesi lor lexanp Zezi. Li ti kapav inpresionn lezot ar sa kantite sazes ki li ti ena la. Olie sa, Zezi souvan ti sit Parol Bondie. Li pa ti anvi ki bann dimounn donn li laglwar. Okontrer, touletan li ti anvi ki Zeova gagn laglwar.Zan 8:28.

KAN NOU PRAN BANN DESIZION

13, 14. Kouma modesti kapav ed nou pou pran bann bon desizion?

13 Nou bizin ena modesti kan nou pran bann desizion ouswa kan lezot pran bann desizion ki ena enn lefe lor nou. Kan lapot Pol ti pe res dan Sezare, li ti anvi retourn Zerizalem pou fini travay ki Zeova ti donn li. Me profet Agabis ti dir Pol ki si li al laba, bannla pou met li dan prizon. Kitfwa mem zot ti pou touy li. Bann frer ti sipliy Pol pou pa al laba. Me kanmem sa, Pol ti desid pou al Zerizalem. Eski li ti fer sa parski li ti kont lor limem? Non, Pol ti modes ek li ti ena enn konfians total an Zeova. Sa bann frer-la osi ti ena modesti. Alor zot ti soutenir desizion Pol ek zot ti les li ale.Zistwar Bann Apot 21:10-14.

14 Kan nou ena modesti sa ed nou pou pran bann bon desizion, mem si nou pa kone ki pou arive ouswa nou pena okenn kontrol lor seki pou arive. Par exanp, kitfwa nou pe pans pou pran servis aplintan. Me ki pou arive si nou malad? Ki pou arive si nou paran tom malad ek bizin nou led? Ki nou pou fer kan nou vinn vie? Mem si nou priye ek nou reflesi lor la, nou pa pou gagn repons pou sa bann kestion-la. (Ekleziast 8:16, 17) Me si nou fer Zeova konfians, nou pou rekonet ek aksepte nou bann limit. Nou pou examinn bann fe, demann konsey, ek pli inportan ankor, nou pou priye Zeova pou ki Li gid nou. Apre sa, nou bizin les lespri sin Zeova gid nou. (Lir Ekleziast 11:4-6. *) Zeova kapav beni nou bann desizion, ouswa Li kapav ed nou pou sanz nou bann proze.Proverb 16:3, 9.

KOUMA NOU KAPAV VINN PLI MODES?

15. Kan nou medit lor Zeova, kouma sa pou ed nou pou ena limilite?

15 Kouma nou kapav vinn pli modes? Anou examinn kat fason. Premierman, nou bizin medit lor Zeova, ek reflesi an profonder ki kalite Bondie Li ete. Kan nou konpar nou ar Zeova, nou realize ki nou bien tipti ek ki nou konn bien tigit kitsoz. (Izai 8:13) Rapel bien ki nou pa pe servi enn dimounn ouswa enn anz, me Bondie Tou-pwisan. Kan nou medit lor la, sa pou ed nou pou ena limilite ek pou abes nou “devan lame pwisan Bondie.”1 Pier 5:6.

16. Kouma kan nou medit lor lamour ki Zeova ena pou nou, sa ed nou pou ena modesti?

16 Deziemman, nou vinn pli modes kan nou medit lor ki kantite Zeova kontan nou. Pol ti konpar kongregasion ar lekor imin. Zeova inn donn sak parti nou lekor boukou valer. (1 Korintien 12:23, 24) Li parey pou nou osi, sakenn parmi nou ena boukou valer pou Zeova. Li pa konpar nou ar lezot, ek Li pa aret kontan nou kan nou fer bann erer. Nou santi nou an sekirite kan nou kone ki Zeova kontan nou.

17. Ki bienfe nou pou gagne si nou rod seki ena de bon ar lezot?

17 Trwaziemman, nou pou vinn pli modes kan nou rod seki ena de bon ar lezot, parey kouma Zeova fer. Olie ki touletan nou rod atir latansion lor noumem ouswa nou dir lezot seki zot bizin fer, nou pou demann zot konsey ek nou pou dispoze pou aksepte zot bann lide. (Proverb 13:10) Nou kontan kan nou bann frer ek ser gagn bann privilez spesial. Ek nou remersie Zeova parski Li permet ki sakenn parmi nou servi Li.1 Pier 5:9.

18. Kan nou form nou konsians, kouma sa pou ed nou pou vinn pli modes?

18 Katriemman, nou pou vinn pli modes kan nou servi bann prinsip ki ena dan Labib pou form nou konsians. Sa bann prinsip-la ansegn nou seki Zeova panse ek resanti. Kan nou aprann pou trouv bann kitsoz kouma Zeova trouve, nou pou kapav pran bann desizion ki fer Bondie plezir. Amezir ki nou etidie, priye ek aplik seki nou aprann, nou konsians pou vinn pli for. (1 Timote 1:5) Nou pou aprann pou fer lintere lezot pas an premie. Si nou fer sa bann kitsoz-la, Zeova promet ki Li “pou fini [nou] formasion.” Sa inplik osi ki Li pou ed nou pou vinn pli modes.1 Pier 5:10NW.

19. Ki pou ed nou pou res modes pou touletan?

19 Eski to ankor rapel sa profet ki nou ti examine dan koumansman lartik la? Li ti perdi so lavi ek so lamitie avek Zeova parski li pa ti res modes. Me nou kapav res modes mem kan li difisil. Lexanp bann fidel serviter Zeova montre nou ki li posib pou fer sa. Plis nou servi Zeova, plis nou bizin kont lor Li. (Proverb 8:13) Dan ninport ki sitiasion nou ete, nou kapav mars ar Zeova. Samem pli gran loner ki nou kapav ena. Alor, anou fer tou seki nou kapav pou res modes ek mars ar Zeova pou touletan.

^ par. 3 Mika 6:8: “Twa zom, Li finn dir twa ki kitsoz ki bon. Ek ki Zeova pe demann twa? Eski se pa zis pou pratik lazistis, pou kontan fidelite ek pou mars avek to Bondie dan enn fason modes?”

^ par. 8 Proverb 3:5, 6: Fer Zeova konfians avek tou to leker ek pa fie lor to prop lintelizans. Dan tou seki to fer, mazinn Li, ek Li, Li pou fer to bann semin vinn drwat.”

^ par. 14 Ekleziast 11:4-6: Enn dimounn ki obzerv divan pa pou seme, ek enn dimounn ki get bann niaz pa pou rekolte. Parey kouma to pa kone kouma lespri travay dan lezo enn tibaba ki ankor dan vant so mama, to pa konn travay vre Bondie, ki fer tou kitsoz. Dan gramatin, sem to bann lagrin ek ziska aswar pa les to lame repoze; parski to pa kone lekel pou reisi, swa sannla swa lot la, ouswa toulede.”